Jump to content

Ijaw languages

Iwde to Wikipedia

Ɗemɗe Izon (/ˈiːdʒɔː/) anndiraaɗe ɗemɗe Ịjọ,[2] ko ɗemɗe ɗe leñol Izon haali haa fombina Naajeeriya.

Senngo Ɗemɗe Ijo ina njiytee e aadaaji ko calɗi ceertuɗi e nder galle Niger–Kongo (ina gasa tawa ko e Defaka e nder fedde wiyeteende Ijoid).[3] Ɓe teskaama ngam doggol konnguɗi maɓɓe ɗi subject–object–verb, ko ɗum huunde nde meeɗaa waɗeede e nder Niger–Kongo, nde renndini tan ko caɗeele potɗe woɗɗude ko wayi no Mande e Dogon. Hono no Mande e Dogon nii, Ijoid alaa hay batte e nder njuɓɓudi inndeeji ɗi nganndu-ɗaa ko sifaa Niger–Kongo. Ɗum addani Joseph Greenberg, e nder senngo mum adanngo Niiseer–Kongo, siftinde ɓe wonde ɓe ceertii ko yaawi e oon galle. Kono, sabu ŋakkeende ɗeen geɗe, ganndo ɗemɗe biyeteeɗo Gerrit Dimmendaal ina sikki naatgol majji e nder Niiseer–Kongo fof, ina jogori ƴettude ɗemɗe Ijoid ɗee ko ɓesngu keeriiɗo.[4][5]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ndeeɗoo senngo ndernderiijo tuugii ko e Jenewari (1989) e Williamson & Blench (2000).

Ijoid Funaange Nkoroo Kalabari (bonny/ibani, okrika/kirike) Bille (Touma, Krikama, Jikeama) Fuɗnaange-rewo Ijo Nembe Akassa Hirnaange (walla Cakaare) Izon Ijo nder leydi Biseni Akita (Okordiya) Oruma Blench (2019) yahri Ijo Fuɗnaange-rewo e nder caltal Hirnaange (walla Cakaare).[6]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ijoid Funaange Nkoroo Kalabari (bonny/ibani, okrika/kirike) Bille Hirnaange (walla Cakaare) Fuɗnaange-rewo Ijo Nembe Akassa Izon–Ijo nder leydi Izon Ijo nder leydi Biseni Akita (Okordiya) Oruma Inɗe e nokkuuji Les ɗo, doggol inɗe ɗemɗe Ijaw, yimɓe, e nokkuuje diga Blench (2019).[6]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Language Cluster Alternate spellings Innde hoore mum ngam ɗemngal Endonim(s) Inɗe goɗɗe (nokkuuji) Inɗe goɗɗe ngam ɗemngal Haalooɓe Nokku(s) 500 (1977 Voegelin e Voegelin) Dowlaaji maayooji, LGA njamndi Nembe Nembe–Akaha Nimbi Nembe Brass (helmere ɓooynde nde rokkataa Nembe laawol), Nempe, Itebu (Cust 1883); (Nembe) Njamndi (Tepowa 1904); Nembe–Njamndi (Deftere duwaawu, hitaande 1957) ; Ijo (Nembe) (Bible, 1956); Njamndi–Nembe–Ijaw (Rowlands, 1960); Nembe-Ịjọ (Alagoa, hitaande 1967). 600 (1963) Dowla maayo, LGA Njamndi, Nembe, Ọkpọma e Tụwọn (Njamndi) e gure saraaji mum Akaha Nembe-Akaha Akasa, Akassaa Akaha Akaha 4,913 (1963) Rivers State, Brass LGA, wuro Opu-Akassa e gure saraaji Bille Bille Touma, Diiwaan Opu Bille Boko Rivers, LGA Degema; Wuro Bille e Wuro 29 Koolaaɗo kuuɓal Ịjọ nder leydi Ịjọ Maayooji Dowla, Yenagoa e LGAaji njamndi Biseni Inland Ịjọ Buseni Biseni Biseni Amegi Renndo ngo hawti e taƴe jowi Diiwaan maayo, LGA Yenagoa, Akpedẹ, Egbebiri, Kalama, Tẹịn e gure Tụbụrụ Akịta nder leydi Ịjọ Okordia, Ọkọdi‡ Akịta Akịta Renndo ko waɗi taƴe jeegom, gure jeegom dowla maayo, Yenagoa LGA Oruma Inland Ịjọ Tugbeni Tugbeni Kạạmạ Wuro wooto taariingo ɗemɗe Delta Cakaare Dowlaaji Maayooji, Brass LGA Kalabar keso 200 000 (1987, UBS) Rivers State, Degemas e Asari-Toru LGA 3 gure mawɗe e 24 gurel Kịrịkẹ KOIN (Kalaarị-Okrika-Ịḅanị-Nkọrọ) Okrika wuro Okrika, diiwaan maayo, Okrika LGA E nder diaspora Berbice Creole Holanndeejo, kreyol majjuɗo haalaaɗo to Guyana, ina joginoo leksikon tuugiiɗo e feccere e ɗemngal Ịjọ, ma a taw ko iwdi Kalabari.[7]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaŋde e jaayɗe E lewru suwee 2013, deftere janngirnde Izon Fie e CD-ji ɗi njiyloto-ɗen ɗii, udditaama e nder kewu ngu ardiiɓe laamu diiwaan Bayelsa tawtoraama. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Niger Delta ina golloo ngam ɓeydude keewal defte tawaaɗe e ɗemngal Ijo. Firooji yimre e Noddaango maayo Nun ngo Gabriel Okara winndi ina njokki.[8]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]