Institut Gustave Roussy
Gustave Roussy ko opitaal wiɗtooji kanseer to Orop. Ngo woni ko e nokku Pari. Innde nde inniraa ko Gustave Roussy, ganndo ko faati e ñawu nguu, jeyaaɗo to leydi Suwis-farayse.
E lewru abriil 2019, cuuɗi tati kesi radiyoloji interventionnel udditaama, ɗum noon ko kañum woni lowre ɓurnde mawnude e ooɗoo sifaa e nder Orop, tawi ko onkoloji tan. Radiyoloji interventionnel ko feere wiyeteende "minimal invasive" ngam ƴeewde e safrude, huutortoo ko natal ngam ardude e jokkondire e terɗe luggiɗe, tawa alaa ko "uddita" ñawɓe. Gustave Roussy ina waɗa ko ina ɓura 4 000 golle e ooɗoo sifaa hitaande kala.[1]
Yimɓe teskaaɓe Gustaaf Rusi, gardinooɗo gadano (1921-1947) Tabaree Vasques Maurice Tubiana, gardiiɗo joyaɓo (1982–1988) e tergal Duɗal Ganndal Farayse Georges Mathé, ganndo ko faati e onkoloji e ganndo ko faati e cellal, baɗnooɗo e hitaande 1959, ƴeewndo adanngo ngo ƴiiƴam ɗam waɗaaka e ɓiɗɓe ɗiɗo nannduɓe.[2] Frédéric Triebel, jiytuɗo molekul LAG3, golliima e duɗal ngal tuggi 1986 haa hedde 2001 Barbara Tudek (1952–2019), ganndo ko faati e nguurndam e jannginoowo, gonnooɗo hooreejo fedde Poloñ e nder fedde Oropnaare toppitiinde ko fayti e waylude taariindi e genomik Duɗal ganndal kanseer Gustave-Roussy Wondude e Faculté de Médecine to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Paris-Saclay, Duɗal Gustave-Roussy ina joginoo Duɗal ganndal kanseer, woni duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal to bannge onkoloji. Janngirɗe ɗee mbaɗata ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde kanseer to Villejuif to Val-de-Marne.
E nder kursuuji ceertuɗi ɗi faculté safaara rokkata (onkoloji mawɓe, sukaaɓe e sukaaɓe; seppooji; golle ɓurɗe moƴƴude; natal safaara; rajo-terapi; kursuuji goɗɗi), sosiyetee oo ina renndini Duɗal Doktoraa Onkoloji, Biyoloji, Safaara, Cellal (e Master mum 2 e nder Biyoloji e Cellal, keeriiɗo Kanser) sosaa ko e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Paris-Saclay.[3]
Ardii ɗum e hitaande 2015 ko Pierre Blanchard, duɗal ngal jannginii fotde 2 800 almuudo, rokki ngal dipolomaaji jaaɓi-haaɗtirde capanɗe jeegom e jeegom.[3]
Njeenaaje e Ranndooji E hitaande 2020, Institut Gustave Roussy wonii opitaal gadano ɓurɗo mawnude e nder Orop e nder Opitaaluuji 5 ɓurɗi moƴƴude e nder winndere ndee.[4]
Kewuuji E hitaande 2017, ganndo ko faati e mborosaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gustave Roussy ñaawaama duuɓi 5 kasoo sabu mum tookeede gollodiiɓe mum e azide sodium e hitaande 2014.[5]
Teskorɗe
Scholia ina jogii nate njuɓɓudi ngam Duɗal Gustave Roussy.
"Kanser : Duɗal Gustave Roussy ina waɗa heen karallaagal kesal". Les Ekos (e Farayse). 16-04-2019. Heɓtinaama ñalnde 29-06-2022. Martin, Duglas (20 oktoobar 2010). "Dr. Georges Mathé, ardiiɗo mbayliigu, maayi e duuɓi 88". Jaaynde New York. Duɗal safaara Pari-Sud (2015). "Duɗal ganndal kanseer" (PDF). gustaveroussy.fr (e Farayse). Mooftaa ko e asli (PDF) ñalnde 19/05-2016. Heɓtinaama ñalnde 29-06-2022. "Onkolooji". Yontere kabaaru. 23 suwee 2020. "Duɗal Gustave-Roussy, gollodiiɓe ganndal". Franceinfo (e Farayse). 13-12-2017. Heɓtinaa ko ñalnde 10/09/2018.
vte Wuro Dataaji toppitiiɗi laamu Waylu ɗum e Wikidata Categoriiji: Mahdiiji opitaal timminii e hitaande 1926Opitaaluuji to Val-de-MarneDuɗe wiɗtooji safaara to FarayseVillejuifOpitaaluuji to Pari Ngoo hello sakkiti baylaade ko ñalnde 11 Bowte 2024, waktu 16:00. Binndol ina tawee e les njiimaandi Creative Commons 4.0; sarɗiiji ɓeydooji ina mbaawi huutoreede. So a huutoriima lowre ndee, a jaɓii Sarɗiiji kuutoragol e Kuutorgal Sirlu. Wikipedia® ko maande njulaagu winnditaande Fedde Wikimedia, Inc., fedde nde wonaa laamuyankoore.