Isabella Akyinbah Quakyi
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Gana |
| Innde | Isabella |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | Farfesajo, researcher |
| Field of work | physician |
| Employer | University of Ghana |
| Position held | Farfesajo |
| Janngi to | University of Surrey, Brunel University London, London School of Hygiene & Tropical Medicine |
| Award received | Fellow of the African Academy of Sciences, Fellow of the Ghana Academy of Arts and Sciences, Clara Southmayd Ludlow Medal |
Isabella Akyinbah Quakyi ko ganndo to leydi Ganaa . Ko o porfeseer Immunologie e Parasitologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, kadi ko o Dean Foundation to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganaa to bannge cellal renndo. Kadi ko o wiɗtiyanke to bannge safaara e cellal . Ko o tergal Akademi gannde e gannde Ganaa, kadi ko tergal Akademi ganndal Afrik . Porofesoor Quakyi anndiraama e jaaynde wonde gooto e “rewɓe annduɓe njeeɗiɗo, ƴaañiiɓe e mbayliigu ganndal haa abada”.[1]
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Quakyi heɓi dipoloma mum ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Surrey, Guildford, e dipoloma mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to Londres . O heɓi doktoraa makko e ganndal immunoparasitologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres to bannge cellal e safaara nokkuuji ɓuuɓɗi e hitaande 2001.[2]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O yaltinii ko ina ɓura 80 winndannde e nder 100 jaaynde. O jooɗiima kadi e hooreejo UNESCO ngam rewɓe e ganndal e karallaagal e nder diiwaan Afrik hirnaange e goomuuji e goomuuji goɗɗi ngenndiiji e winndereeji. E nder golle makko keewɗe, binndanɗe ganndal Quakyi ina njeyaa heen golle jowitiiɗe e taariindi Plasmodium falciparum e tafngo taƴre CSP ( protein circumsporozoite ) ummoraade e P. falciparum, golle baɗɗe faayiida e ƴellitgol ñawbuuli peptideeji e jarribagol ñawbuuli malaria gadani e neɗɗo.
Njeenaaje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Quakyi rokkaama njeenaari Clara Southmayd Ludlow e hitaande 2019, ndi fedde Ameriknaare toppitiinde safaara e cellal nokkuuji ɓuuɓɗi rokki ɗum, sabu golle makko e safaara ɓuuɓɗo.
E hitaande 2014 Quakyi heɓi njeenaari wiyeteende Kwame Nkrumah, hono njeenaari rewɓe e ganndal.
Binndanɗe cuɓaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Taggol ADN e taƴre cirkumsporozoit : jokkondire asid amino e epitoopuuji puɗɗitooji. 225 (4662), 628-630. 1984
- Hujja ƴellitgol ñawu sintetik ngam haɓaade ñawu nguu. Ganndal 228 (4706), 1436-1440. 1985
- Anndugol taariindi mboros malaria neɗɗo biyeteeɗo Plasmodium falciparum, D Walliker, I. A. Quakyi, T. E. Wellems , T. F. 1987
- Kanndidaa ñawu nguu ummoraade e daawal jibinirgol malaria neɗɗo ina waɗi domenaaji nannduɗi e EGF. Ɗ.C. 1988
- Anndinde ƴiiƴam T neɗɗo e poroteyiin cirkumsporozoit mo Plasmodium falciparum : domenaaji ƴiiƴam T doolnuɗi ina kollita nokkuuji polimorfik molekul. 1199-1203, 1199-1203 . 1988
- Poroteyin Pfs25 gonɗo e Plasmodium falciparum ina addana daabaaji jarriborɗi reentaade ñawu nguu. P. J. Barr, K. M. Green, H. L. Gibson, I. C. Bathurst, I. A. Kuakyi, D. C. Kaslow. Jaaynde safaara jarriborɗo 174 (5), 1203-1208. 1991