Ishikozume
Ishikozume (e ɗemngal Japon: 石子詰め) ko feere warngooji baɗeteeɗi e Japon ɓooyɗo. Laawol ngol ina sikkaa ko ubbirde toownde e nder leydi rewi heen ko lapidaasiyoŋ (maayde e kaaƴe). E nder aadaaji, nde jokkondiri ko e yamabushi en, gollotooɓe e hermetik diine Shugendō, sibu ɓe keewi huutoraade nde so kuule diine maɓɓe mbonnaama. Kono tan, nde teskaama e nokkuuji ɗi yamabushi alaa heen, ko noon kadi iwdi mum e sifaa mum laaɓtuɗo, annduɓe ɓee njeewtidii heen.Ngolɗoo laawol warngo huutortenoo ko e bonanndeeji ko wayi no "jinnaaɓe, leeptugol, warngo, gujjugol, ɓuuɓgol, ɓuuɓgol (warde fedde nde wonaa laamuyankoore [warde rimain outcaregi]), gese, [e] janfa."
Fuɗɗoode Ina woodi iwdiiji e aadaaji keewɗi jowitiiɗi e gollal ngal. Gooto e nokkuuji Asuka to Nara wiyi wonde yamabushi gooto wujjii nate kaaƴe (koma-inu) caggal ɗuum o waraa ko e ishikozume. Aadaaji leñol jokkondirɗi e leñol Uesugi to diiwaan Echigo hollitii kadi wonde "leeptugol, gujjugol, e jokkondiral e eta [woɗɓe], worɓe e rewɓe fof, ina ngondi e ishikozume." Ɗee ɗoo jolɗe ina tawee e diiwanuuji geɗe keewɗe, ina tawee kadi e nder nokkuuji teskinɗi, e nder leƴƴi, e nder aadaaji templeeji. E nder sahaaji seeɗa, maa won binndanɗe mbayliigu nokkuyankeewu e dow njuɓɓudi ndi addantaa maayde, ɗum woni, ɗi kuutortee ko no ñaawoore ɓalliwal nii, wonaa ñaawoore warngo.Fuɗɗoode yamabushi ina waɗi won e sifaaji keertiiɗi e mum en so renndinaama e cate goɗɗe ɓuuɓɗe ishikozume. E nder yamabushi en, warngooji ɗii ko famɗi fof mbaɗata ko no njilluuji jamaanu ɗi yimɓe nokku oo ɗaminii wonde ƴeewooɓe. Yamabushi nokku oo ina ɓoornoo comci juulde, ina hawra e waktuuji laaɓtuɗi, ina jannga binndanɗe jowitiiɗe heen ko adii. E joofnirde, ko almuɓɓe mawɓe ɓee mbaɗata warngooji ɗii.
Wiɗtooji daartol
E hitaande 1966, ganndo biyeteeɗo H. Byron Earhart hollitii haalaaji luurondirɗi e haala kaa. O hollitii wonde ƴeewndorɗe arkewolosi Japon ko adii taariindi ina kollita wonde kaaƴe ina keewi taweede saraaji nokkuuji wirwirnde. Earhart siftinii ganndo Japonnaajo biyeteeɗo Ainosuke Fujiwara, mo gila e hitaande 1943, yahi haa wiyi wonde ishikozume fotaani yiyeede wonaa no feere warngo nii, kono ko no wirwirnde nii. Kono, e joofnirde, Earhart winndii wonde maanaa gollal ngal e sifaa mum goonga, meeɗaa anndeede no feewi, kono kanko e hoore makko o miijii wonde ngal naftoriima no feewi, ko wayi no feere warngo, kam e feere wirwirnde, e nder lewru, e nder mbaydi kuuɓtodinndi e les njiimaandi gollal ngal.