Islamic miniature
Miniatureeji lislaam ko nate tokoose e dow kaayitaaji, ko ɓuri heewde ko defte walla binndi kono kadi won heen ko golle naalankaagal ceertuɗe, fawaade e alkule muraqqa. Yeruuji gadani ɗii ko hedde 1000, e ƴellitaare mbaydi naalankaagal ko hedde 1200. Fannu oo ina feccii e fannuuji nay, Arab, Perse, Mughal (Inndo), Ottomaan (Turki).[1][2]
No daartol naalankaagal Orop nii, "miniature" ina heewi reeneede ngam natal tawa ina waɗi yimɓe, tawa ina waɗi nate paayodinɗe walla joometiri e kelle defte biyeteeɗe "illumination". Ɗee ɓuri heewde, kadi ɓuri famɗude teskuyaaji, ina keewi taweede e nder binndanɗe mawɗe Quraana, hono yeru e nder lewru Ottomaan.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duuɓi juutɗi, naalankaagal lislaam ummoriingal caggal leydi Perse ina joginoo anikonik e nder wiɗtooji jaŋde. Nate anndaaɗe ina heen nate aadee ummoriiɗe e miliyoŋaaji ñaawirɗe juulɓe, binndoowo Sir Thomas Arnold (maayɗo 1930) mo fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire siforii ɗum ko "aberration". O hollitii wonde hono ɗeen natal jeyaa tan ko e yontaaji pinal Perse e Turki caggal ɗuum. Kono tan, naalankaagal ina woodi gila e sahaa gonaaɗo e Islaam. Miniatureeji tokoosi njiytaaka e nder jamaanu, sibu ɗi ndewaama e nder defte walla e nder galleeji eliteeji. Kono natal Muhammadu e hoore mum heddii ko huunde nde fotaani ɓadtaade e hakkille, kadi kuule ceertuɗe ko wayi no masiŋaaji e duule ƴettaa ngam ko famɗi fof suuɗde yeeso makko; won heen miniatureeji ina adustee e yontaaji garooji ngam naatde heen.
Naalankaagal fijirde ina joginoo teddungal e nder dingiral sunnit en ortodoks en kam e juulɓe shi’a en e yontaaji lislaam puɗɗiiɗi. Ɓe ngoni ko e teskaade e nder kalifaaji haalooɓe ɗemngal aarabeeɓe to Bagdaad, Kayru, e Kordova, tawi ko e mbaadiiji Sasanid en e Bizantiin en njiylotoo. Yanti heen, hay caggal ɗuum laamɓe ɓe ngonaa aarabeeɓe, yamirooɓe naalankaagal fijirde e teeminannde 14ɓiire-17ɓiire, ko ɓe tiiɗɓe e ɗooftaade sariyaaji sharia.
Jaɓde naalankaagal fijirde e nder yontaaji garooji ina waawi ɓurde laaɓtude ko etaade suuɗde njiimaandi pinal aarabeeɓe e juuɗe Ottomaan en, wonaa haɗde diine.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Miniatur aarabeeɓe
Miniateer Ottomaan
Miniatur Perse
Mughal ko famɗi fof
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Miniature Painting". The David Collection. Retrieved 30 December 2017.
- ↑ "Islamic Miniature Painting and Book Illumination" (PDF). Bulletin of the Metropolitan Museum of Art. 28 (10): 166–171. October 1933.