Isoka
| Lesdi | Sammbiya |
|---|---|
| Nder laamoore | Northern Province |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+02:00 |
| Jonde kwa'odineto | 10°9′0″S 32°33′45″E |

Isoka ko wuro wonngo e nder diiwaan Muchinga to leydi Zambie sara keeri leydi Tansani e Malawi. Ngo woni ko e laawol T2 (Laawol mawngol Tanzam; laawol mawngol Fuɗnaange).
Baabal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wertallo diiwaan oo hannde (2020) ko 5 091 km2.
Ummatore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwaan oo ɓuri heewde ko yimɓe Mwanga e Tumbuka. Mawɗo diiwaan oo wiyetee ko Kafwimbi. Kewu ganni biyeteeɗo Ngondo ko diiwaan hee mawnintee.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro diiwaan Isoka ina woɗɗi keerol Tangayika, ngol wonnoo ko koloni Almaañ haa hitaande 1918. E wolde adunaare ɗimmere, Isoka wonnoo ko nokku keeri laawɗuɗo. Konuuji konu fotde 100 oto njooɗiima to Isoka, ina njaha to nokkuuji hareeji to Fuɗnaange Afrik e jeereende hirnaange. Laawol ngol ndeen alaa tarde.
E hitaande 1966, Isoka ina joginoo duɗal hakkundeewal, sukaaɓe worɓe tan ; ngal alaa ndiyam, ndiyam mooftetee ko e maayo. Laawol mawngol Fuɗnaange hakkunde Tunduma to Tansani e Kapiri Mposhi ko laawol gootol tan jokkondirta haa jooni.
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Isoka ina waɗi weeyo ɓuuɓngo (Köppen: Cwa), ina keeri e weeyo ɓuuɓngo (Köppen: Aw), ina waɗi nguleeki ɓuuɓki e sahaaji ɓuuɓɗi e yoorooji ceertuɗi. Mudda hakkunde lewru suwee e noowammbar ina waɗi nguleeki ɓurki toowde e ñalawma. Lebbi suwee e sulyee ko lebbi ɓurɗi coofde. Wakkati ɓuuɓɗo ina jokki tuggi noowammbar haa abriil, ina addana toɓooli keewɗi. Duuɓi yooro, tuggi lewru mee haa oktoobar, ina maantiniri ŋakkeende toɓo.
Dowlaaji weeyo wonande Isoka (1991-2020)
Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Toowgol °C (°F) 39,2
(102,6) 31,9
(89,4) 31,0
(87,8) 31,5
(88,7) 31,2
(88,2) 30,6
(87,1) 35,4
(95,7) 33,3
(91,9) 39,0
(102,2) 39,8
(103,6) 36,8
(98,2) 38,1
(100,6) 39,8
(103,6)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,5
(81,5) 27,3
(81,1) 27,3
(81,1) 26,7
(80,1) 26,3
(79,3) 25,5
(77,9) 25,4
(77,7) 27,9
(82,2) 30,8
(87,4) 32,5
(90,5) 31,6
(88,9) 28,5
(83,3) 26,0
(78,8)
Hakindo °C (°F) ñalnde kala ko 22,3
(72,1) 22,2
(72,0) 22,1
(71,8) 21,3
(70,3) 19,6
(67,3) 18,1
(64,6) 17,7
(63,9) 19,8
(67,6) 22,4
(72,3) 24,4
(75,9) 24,6
(76,3) 22,9
(73,2) 21,4
(70,5)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 17,1
(62,8) 17,1
(62,8) 16,9
(62,4) 15,8
(60,4) 12,9
(55,2) 10,7
(51,3) 10,0
(50,0) 11,6
(52,9) 13,9
(57,0) 16,3
(61,3) 17,5
(63,5) 17,3
(63,1) 13,7
(56,7)
Winndito les °C (°F) 10,8
(51,4) 10,6
(51,1) 11,6
(52,9) 9,5
(49,1) 7,4
(45,3) 4,7
(40,5) 1,9
(35,4) 5,6
(42,1) 1,1
(34,0) 10,0
(50,0) 10,0
(50,0) 12,0
(53,6) 1,1
(34,0)
Hakindo toɓooli mm (innde) 231,2
(9,10) 223,8
(8,81) ko 171,4
(6,75) 71,8
(2,83) 7,1
(0,28) 0,2
(0,01) 0,2
(0,01) 0,1
(0,00) 0,1
(0,00) 8,4
(0,33) 68,4
(2,69) 218,0
(8,58) ko 1 000,8
(39,40)
Iwdi ndii ko NOAA
- ↑ "Zambia Districts".
- ↑ "Official Verbatim Report of the Parliamentary Debates of the ... National Assembly". 1966.
- ↑ "Table 1 Overview of the Köppen-Geiger climate classes including the defining criteria". Nature: Scientific Data (in Engeleere). 23 October 2023.
- ↑ "Table 1 Overview of the Köppen-Geiger climate classes including the defining criteria". Nature: Scientific Data (in Engeleere). 23 October 2023.
- ↑ "World Meteorological Organization Climate Normals for 1991-2020 — Isoka". National Oceanic and Atmospheric Administration. Retrieved January 23, 2024.