Jump to content

Ivana Catherine Bacik

Iwde to Wikipedia
Ivana Catherine Bacik
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuIrlannda Taƴto
InndeIvana Taƴto
Innde ɓesnguBacik Taƴto
Ɗuubi daygo25 Duujal 1968 Taƴto
ƊofordeDublin Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Janngi toTrinity College, Dublin, London School of Economics and Political Science, Alexandra College Taƴto
Member of political partyLabour Party Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.ivanabacik.com/ Taƴto

Ivana Catherine Bacik[a] (/ˈbɑːtʃɪk/ ) (jibinaa ko ñalnde 25 mee 1968) ko politikaajo Irlande, gardinooɗo lannda gollotooɓe gila 24 marse 2022 e TD ngam diiwaan Dublin Bay Sud gila o dañii wooteeji garooji ñalnde 29 lewru juko e lannda Labour e nder Seanad tuggi 2011 haa 2021, e senaateer to diiwaan Dublin University tuggi 2007 haa 2021 O woniino ko adii ɗuum cukko hooreejo Seanad tuggi 2011 haa 2016. Bacik arii e teskuyaaji sabu hakke makko ruttaade e kampaañ80.[1]

Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mawniiko gorko biyeteeɗo Charles Bacik, ko jom suudu Cekoslowaki, o ummii to Irlannda e hitaande 1946.[2][3] O joofniri ko Waterford, e hitaande 1947 o tawtoraama sosde Waterford Crystal. Bannge yumma makko e nder galle ko Murphys ummoriiɗo County Clare. Baaba makko ko ganndo koode, omo gollina e nokkuuji keewɗi. Ko ɗum waɗi o hoɗi to Londres e Afrik worgo, hade makko yahde Crookstown, to diiwaan Cork, kilooji capanɗe ɗiɗi fuɗnaange wuro Cork, omo yahra e duuɓi jeegom, nde o wonti jannginoowo fisik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cork. O naati duɗal ngenndiwal saraaji mum to Cloughduv. Nde Bacik heɓi duuɓi 11, ɓesngu mum ummiima to nokku biyeteeɗo Sunday’s Well to wuro Cork. Nde o heɓi duuɓi 14, o ummii o fayi Dublin.

O heɓi bursi ngam naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Alexandra to Milltown, Dublin, o rokkaa kadi sizar to duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Dublin. Omo jogii LL.B. gila e Trinité e LL.M. ummoraade e Duɗal Faggudu Londres

O hoɗi ko e jom suudu makko Alan Saul e ɓiɓɓe maɓɓe rewɓe ɗiɗo to Portobello, to wuro Dublin.

Politik duɗal jaaɓi haaɗtirde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bacik woppi golle hooreejo fedde janngooɓe Trinity College Dublin e hitaande 1990, caggal nde o woppi yamiroore terɗe fedde nde ko fayti e woote kanndidaaji e batu fedde janngooɓe to Irlannda. Hay so tawii 13 wakili’en TCD njamiraama yo cuɓo kanndidaa gooto, hono Martin Whelan, gonnooɗo hooreejo TCD SU, ina gasa tawa o heɓi tan ko 12 woote, woote Bacik e nokku mum, ko gonnooɗo ofisee UCD SU, feministe, hono Karen Quinlivan. Luural fuɗɗii e nder Dental Almudɓe, caggal ɗuum wiɗto nder leydi addani Bacik woppude golle.

Fedde haɓantoonde ruttaade e reedu, hono Société pour la protection du enfant infant (SPUC) nawti mo to ñaawirdu ngam rokkude humpitooji ko faati e ruttaade e reedu. SPUC heɓii nafoore e ñaawoore ndee, hay so tawii noon ndeen nafoore ari ko e kitaale 1990, ko juuti caggal nde Bacik heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity. Yamiroore Ñaawirde Toownde yamiraama e dow Bacik e terɗe goɗɗe fedde janngooɓe TCD e lewru oktoobar 1989. E lewru noowammbar 1989, Bacik humpitaama e Gardaí wonde fedde janngooɓe Irlande (USI) e fedde janngooɓe TCD ina ngondi e wiɗto caggal wullitaango wonde "ɓe ngoni ko e bonnude ko fayti e moraal." E nder winndannde nde o winndi e Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e jibinannde, o wiyi ko hooreejo leydi Irlande, Mary Robinson, gardinooɗo ko ɓooyaani koo, haɗi mo e terɗe senndikaa almudɓe yahde kasoo.

Golle politik e kampaañuuji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fuɗɗoode golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bacik tawtoraama wooteeji Seanad Éireann e hitaande 1997 e 2002 ngam wonde kanndidaa keeriiɗo e nder diiwaan Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Dublin kono o dañaani heen.

O woniino kanndidaa lannda Labour e wooteeji 2004 to Parlemaa Orop to diiwaan Dublin. O dogi e jooɗiiɗo depitee Proinsias De Rossa, kanko ne ko hooreejo lannda, e tikket gooto. O heɓi 40 707 woote gadane (9,6%) kono o suɓaaka.

E hitaande 2004, deftere makko wiyeteende « Kicking and Screaming : Dragging Irlande e nder teeminannde 21ɓiire » yalti ko e jaaynde O’Brien Press.

Senaad (hitaande 2007 haa 2021)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2007, o tawtoraama woote Seanad Éireann laabi tati e nder diiwaan Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Dublin, o suɓaa e jappeere tataɓere, caggal senaateeruuji jooɗiiɗi ɗii, hono Shane Ross e David Norris. O fuɗɗii jooɗaade ko senaateer Independent.

E lewru feebariyee 2009, Bacik naati e ‘Kabinee rewɓe All Star’ e nder jaaynde Irlande Independent. E lewru marse 2009, Bacik hollitii haalaaji ɗi o haali e teleeji ɗii, wonde o ƴettii njoɓdi ɗiɗi e yiɗde makko, fotde 10%, ko jiidaa e njoɓdi pension. E lewru suwee 2009, Bacik wonnoo ko kanndidaa lannda Labour e woote gardagol leydi Dublin Central o ari e tataɓo e 17% e wooteeji ɓurɗi yiɗeede gadani ɗii. O naati e fedde lannda Labour e nder Seanad e lewru suwee 2009, o wonti kaalirde Seanad lannda Labour to bannge nuunɗal e naalankaagal, dingiral e turism. E lewru Noowammbar 2009, Mary Kenny mo Irish Independent waɗii Bacik e doggol rewɓe "fotɓe no feewi darnde mum en mawnde".

E lewru mee 2010, o ɗaɓɓiri noddaango Labour ngam tawtoreede wooteeji garooji e nder diiwaan Dublin Sud-East kono o suɓaaka. E lewru desaambar 2010, o ɓeydaa e tikket oo, o woni kanndidaa ɗiɗaɓo sara hooreejo lannda Labour, hono Eamon Gilmore, to diiwaan Dún Laoghaire ngam suɓaade hooreejo leydi 2011. Gilmore woni hooreejo woote ɗe, Bacik heɓi 10,1% e woote ɓurɗe yiɗeede kono o suɓaaka. O suɓaama kadi e Seanad Éireann e wooteeji garooji ɗii, caggal ɗuum o wonti cukko hooreejo Seanad. O joginoo jooɗorde makko e nder Seanad e hitaande 2016 e hitaande 2020.

Dáil (2021–hannde)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 27 abriil 2021, caggal nde Eoghan Murphy woppi jooɗorde mum Dáil to Dublin Bay South, Bacik hollitii anniya mum daraade e wooteeji garooji ɗii. O waɗi kampaañ ngam teeŋtinde hokkude galleeji ɗi ngalaa njoɓdi, kam e moƴƴinde cellal e toppitagol sukaaɓe, haɓaade waylo-waylo weeyo, e heɓde "republique goonga ɗo ekkol e dowla ceerti". E nder kampaañ hee, o siftinii hoore makko wonde « kuule ɓurɗe heewde e senateeruuji goɗɗi, ko wayi no ngonka gollotooɓe, hakkeeji cellal rewɓe, e potal LGBT ». Bacik kadi waɗii kampaañ ngam ɓeydude limoore nokkuuji dingiral sukaaɓe e nder nokku hee, o wiyi yo nokkuuji fuku koyɗe ɗi kuutoraaka e nder kasoo Cathal Brugha ɗii ndartinee ngam dingiral nokkuuji ɗii, tawi miijo ngo ministeer dingiral Fine Gael, hono Simon Coveney, saliima. Fine Gael wullitiima e RTÉ caggal nde o yalti e yeewtere mawnde e nder yeewtere wiyeteende National Treasures, woni yeewtere teleeji nde RTÉ yaltini e nder kampaañ hee. RTÉ ina jogii kuule tiiɗɗe ko fayti e njuɓɓudi laaɓtundi kanndidaaji e nder kampaañ. Jaaynde ngenndiire ndee tuumi ko "juumre nde anndaaka" nde yeewtere ndee hollirtee balɗe tati ko adii woote ɗee. Goomu toppitiingu e nder jaaynde ndee wiyi Fine Gael wonde "jaaynde ndee fotaani waɗde." Ɗum noon, RTÉ ina foti hollirde ciimtol keeriiɗo ko fayti e wooteeji garooji ɗii e Prime Time ngam « hoolkisaade no fotiri rokkireede kanndidaaji ɗii fof ».

Bacik heɓi ndeeɗoo woote, heɓi 8 131 (30,2%) woote gadane. Ko ngol woni nayaɓol ko o woni kanndidaa Labour, o hollitii weltaare makko e nafoore makko to nokku limto to RDS. Caggal woote ɗee, jaaynde Irish Times siforii mo wonde « daraniiɗo haɓaade rafi o, ganndo renndo » tee, ina gasa tawa ko Fine Gael yi’i e TD maɓɓe ɓooyɗo, hono Kate O’Connell, addani mo ɓeydaade ballal Bacik ummoraade e rewɓe wootooɓe. Jaaynde ndee wiyi wonde woote makko ko « ɓeydaare moraal » wonande lannda Labour.

E lewru ut 2021, Bacik ñaagii yaafuya sabu tawtoreede fedde Katherine Zappone, nde otel Merrion, Dublin, e lewru sulyee ndeen hitaande. O hollitii wonde omo sikki ɗum waɗi ko e nder kuule gonɗe e ñawu COVID-19.

E woote gardagol leydi 2024, Bacik suɓaama kadi e Dáil.

Ardiiɗo lannda Labour (2022–hannde)

E lewru marse 2022, Bacik hollitii wonde o fotnoo ko lomtaade Alan Kelly e gardagol lannda Labour. Kelly hollitii wonde ina sikki ko Bacik lomtotoo mo. Ñalnde 24 marse 2022 o tabitinaama wonde hooreejo lannda Labour mo alaa ko luulndii ɗum e batu lannda to Dublin. E nder konngol makko, o wiyi maa o waɗ heen hakkille makko e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e caɗeele teeŋtuɗe e aduna ɗe leydi ndi jogori dañde.[46] Bacik fodaniino wonde lannda Labour maa haɓ e woote garooje ɗee ko "lannda keeriiɗo" wonaa tan naatde e kala fedde nanoore.

E woote gardagol leydi 2024, lannda Labour heɓiino jooɗorɗe 11, ɗum noon ina jokkondiri e lannda Sosiyaal Demokaraat en, woni lannda nayaɓo ɓurɗo mawnude e nder Dáil. Nde heɓi 4,7% e woote ɓurɗe yiɗeede, ko ɓeydaare seeɗa e hitaande 2020.

E nder Dáil 34ɓo, Labour teskaama ko ɓuri ɓadaade Sinn Féin e lanndaaji nano goɗɗi, ina addana ɗum en yetteede e ñiŋeede. E noowammbar 2025, konngol Bacik ngol o haali e batu hitaandeejo lannda kaa, ko « waylo-waylo mawngo » , ko Harry McGee, jiiloowo jaaynde The Irish Times, wiyi ɗum. E nder heen, Bacik hollitii wonde lannda kaa ko « Republicain Connollyite » , o noddi ngootaagu Irlande e mbaadi republique kesiri.

E woote hooreleydaagu Irlande 2025, Bacik e lannda Labour mballitii Catherine Connolly, cuɓaaɗo e tikket ngootaagu nano..[4][5]

Miijooji politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Politik Bacik siifaama ko liberal e demokaraasi renndo ; E hitaande 2022, Bacik siftinii hoore mum wonde "sosiyaalist, demokaraat renndoyankeewo e wonde centre-left. Ɗum firti ko miɗo darii e politik moƴƴo, yiɗde waɗde waylo-waylo e yahde e laamu". Ko o hooreejo lannda Labour, Bacik etinooma hawrude e lannda ka e republicanism Irlande, o teeŋtini jokkondiral Labour e James Connolly, kam e wallitde peewnugol njuɓɓudi wooteeji keeri, tawa ina waɗi heen waktuuji laaɓtuɗi, batuuji ɓiɓɓe leydi, e sosde departemaa laamu mo alaa ko woni e mum.

Politik renndo e nder leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gila 2007 Bacik ina haala ngam wallitde laawɗingol ganndal. O hollitii wonde ganndal ina foti yeeyeede e dow yamiroore e nder kewuuji jimɗi to Irlannda ko wayi no Electric Picnic, o wiyi yo « hakkilantaagal » waɗtu e dorog.

E lewru mee 2019, caggal njeñtudi wiɗto Komisiyoŋ toppitiiɗo cuuɗi yumma e sukaaɓe tawi teemedde sukaaɓe maayii e nder toppitagol cuuɗi ɗi Eklesiya katolik toppitii, Bacik noddii laamu nguu yo ƴettu peeje kaalis ngam haɓaade jamirooje diineeji jowitiiɗi heen ɗii.

E hitaande 2020, o wallitii sariya to Seanad ngam rokkude kala cukalel jibinaaɗo e duunde Irlande ɓiyleydaagu Irlande, ɗum addani sariyaaji ɓiyleydaagu Irlande wayleede e lewru marse 2021.

E hitaande 2022, Bacik noddii yo njoɓdi gollotooɓe ɓeyde e njoɓdi windfall e sosiyeteeji semmbe, e ɓeydugol njoɓdi ɓurndi famɗude.

Bacik hollitii ina yiɗi ustude golle jokkere enɗam, hay so tawii noon o ñiŋii Model Nordic, ko ɗum ñaawoowo soodde jokkere enɗam. O hollitii ballal makko e miijooji pelle bayɗe no Amnesty International e Sex Work Research Hub, daraniiɓe ustude bonanndeeji baɗeteeɗi e nder golle jokkere enɗam, tawi noon o holliti heen kulhuli makko e ɓeydagol huutoraade e nder njuɓɓudi laawɗundi, o siftini wiɗtooji makko e jeewte makko e wonɓe e njulaagu to Suwed. Bacik ina jaɓi wonde helmere « golloowo e njulaagu » ina waawi wonde caɗeele wonande heewɓe e wuurɓe, kono o jokki e wiyde wonde « goongaaji golle njulaagu » ko huunde nde yeddaaka, no gollotooɓe ɓennuɓe ɓee ciforii nii.

To bannge faggudu, Bacik ina wallita e feccude jawdi rewrude e njoɓdi yahrude yeeso, haa arti noon e naatgol njoɓdi jawdi e njoɓdi karbon. O sikki ko salaade Sinn Féin wallitde njoɓdi jeyi leydi ko huunde nde yimɓe fof njiɗi, ina luurdi e darnde maɓɓe nano. Bacik ɓooyii ɗaɓɓude fedde huuɓtodinnde, boɗeere-haako-ñebbe, jowitiinde e potal e nder weeyo e faggudu, nde o yiyrata ko kañum woni sabaabu mum ngam haɓaade caɗeele weeyo.

Politik caggal leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bacik ko balloowo Palestiin, o hollitii yiɗde makko yiyde ballal Irlannda e Palestiin « ina feeñi e politik laamu ». E lewru suwee 2006, Bacik ina jeyaa e 61 jannginooɓe Irlanndanaaɓe siifondirɓe e ɓataake bayyinaango e jaaynde wiyeteende The Irish Times, ina ɗaɓɓi boykot jannginooɓe dowla Israayiil. E lewru Yarkomaa 2009, o hollitii wonde o yiɗi ko Irlannda taƴa jokkondiral mum e Israayiil, e lewru feebariyee 2009 o noddi yo boykot kuuɓtodinɗo marsandiis Israayiil. Caggal nde Israayiil yani e Gaza e hitaande 2023, Bacik noddii yo hare ndee dartine e nder yeewtere miijo Irish Independent, o wiyi wonde darnde ammbasadeer Israayiil to Irlannda, hono Dana Erlich, « ina foti naamneede jooni » caggal haala ka Erlich haali.

E hitaande 2022 Bacik yetti laamu Irlannda sabu jaabawol mum e njiimaandi Riisi e Ukrain, haa teeŋti noon e jaɓɓugol mum ko ina tolnoo e 20 000 mooliiɗo. O noddii kadi yo golle ɓurɗe tiiɗde mbaɗe to bannge UE e ONU, haa arti noon e riiwtude ammbasadeer Riisi, o ñiŋi kadi politik Putin mo o jogori waɗde e caggal leydi, o tuugnii e daartol galle makko keeriiɗo ngam teeŋtinde luulndaare makko e laamu Riisi.

E lewru marse 2023, o hollitii wonde haɗde yimɓe yaltude yimɓe e hitaande ndee, ko ngam rokkude laamu nguu fooftere ngam ɓeydude cogguuli galleeji, tee paandaale laamu nguu ina pamɗi.

Golle sariya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bacik toɗɗaa ko jannginoowo Reid to duɗal sariya Trinity College Dublin (TCD) e hitaande 1996. O jannginii kursuuji sariyaaji ; ganndal bonanndeeji e penoloji; e miijo rewɓe e sariya to Trinité. Nafooje makko e wiɗtooji ina njeyaa heen sariyaaji juɓɓule e sariyaaji juɓɓule, sariyaaji doosɗe leydi, miijooji rewɓe e sariyaaji, jojjanɗe aadee e geɗe potal e nder sariya. Bacik wonnoo ko Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity College Dublin e hitaande 2005. E hitaande 2022 o woppi golle makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Kono, gila lewru mee 2024 o jokki e limteede e doggol porfeseer Reid, jooni noon o toɗɗaama e ballal porfeseer balloowo e lowre Trinity College.

Bacik kadi ina gollinoo e golle awokaa. E hitaande 2006, o wonii awokaa tokooso e nder ñaawoore Zappone v.

E hitaande 2019, Bacik suɓaama e fedde rewɓe awokaaji Irlande ngam wonde awokaa debbo Irlande mo hitaande ndee. E hitaande 2019, o suɓaama e 'Debbo hitaande' mo Irish Tatler.

Daartol woote

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wooteeji Dáil, Seanad e Parlemaa Orop

Fiilngo lannda FPv FPv% Njeñtudi

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin jeytaare 1997 885 6.6 Ittaama e limngal 5/6

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2002 1 591 11,2 Ittaama e limto 9/10

Golle Dublin 2004 40 707 9,7 Ittaama e limre 5/6

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin jeytaare 2007 2,794 16.5 Suɓaama e limngal 8/8

Golle Dublin Cakaare 2009 4 926 17,3 Ittaama e limto 7/8

10,1 Ittaama e limto 11 settaambar

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2011 2 982 19,2 Suɓaama e limto 10/18

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2016 2 853 17,8 Suɓaama e limto 13/15

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2020 3 489 23,2 Suɓaama e limngal 6/8

Dublin Bay Sud 2021 8 131 30,2 Suɓaama e limto 9/9

Dublin Bay Sud 2024 5 684 14,3 Suɓaama e limto 9/12

Teskorɗe les

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ivana e baaba mum Charles fof ina mbinnda innde mum en "Bacik" e ɗemngal Engele ngam yahdude e alkule Engele, kono innde galle ndee ko "Bačík" e fuɗɗoode nde ɓe kuutortoo binndol Cekoslowaki. So tawiino Ivana jibinaama to leydi Cekoslowaki, innde makko ina foti wonde "Bačíková" e aadaaji pinal Cekoslowaki ɓeydugol suffix debbo. Ƴeew innde Cekoslowaki ngam ɓeydaade.

  1. Cox, Catherine (October 2009). "Bačík, Charles". Dictionary of Irish Biography. Archived from the original on 14 July 2023. Retrieved 14 July 2023.
  2. Collins, Liam (4 April 2004). "Ivana Bacik, the media supergirl". Sunday Independent. Dublin. ISSN 0039-5218. Archived from the original on 3 August 2012.
  3. MacRedmond, David (27 May 2023). "Ivana Bacik: How abortion campaign went from 'desperately lonely' to 'tremendously positive'". TheJournal.ie. Retrieved 30 November 2024.
  4. "Ivana Bacik is IWLA lawyer of the year". Law Society Gazette. 1 August 2019. Archived from the original on 1 August 2019. Retrieved 11 August 2021.
  5. "Ivana Bacik Wins Irish Tatler's Women Of The Year Award". Irish Tatler. 22 November 2019. Archived from the original on 1 July 2021. Retrieved 15 March 2022.