Ivana Catherine Bacik
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Irlannda |
| Innde | Ivana |
| Innde ɓesngu | Bacik |
| Ɗuubi daygo | 25 Duujal 1968 |
| Ɗoforde | Dublin |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Janngi to | Trinity College, Dublin, London School of Economics and Political Science, Alexandra College |
| Member of political party | Labour Party |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.ivanabacik.com/ |
Ivana Catherine Bacik[a] (/ˈbɑːtʃɪk/ ) (jibinaa ko ñalnde 25 mee 1968) ko politikaajo Irlande, gardinooɗo lannda gollotooɓe gila 24 marse 2022 e TD ngam diiwaan Dublin Bay Sud gila o dañii wooteeji garooji ñalnde 29 lewru juko e lannda Labour e nder Seanad tuggi 2011 haa 2021, e senaateer to diiwaan Dublin University tuggi 2007 haa 2021 O woniino ko adii ɗuum cukko hooreejo Seanad tuggi 2011 haa 2016. Bacik arii e teskuyaaji sabu hakke makko ruttaade e kampaañ80.[1]
Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mawniiko gorko biyeteeɗo Charles Bacik, ko jom suudu Cekoslowaki, o ummii to Irlannda e hitaande 1946.[2][3] O joofniri ko Waterford, e hitaande 1947 o tawtoraama sosde Waterford Crystal. Bannge yumma makko e nder galle ko Murphys ummoriiɗo County Clare. Baaba makko ko ganndo koode, omo gollina e nokkuuji keewɗi. Ko ɗum waɗi o hoɗi to Londres e Afrik worgo, hade makko yahde Crookstown, to diiwaan Cork, kilooji capanɗe ɗiɗi fuɗnaange wuro Cork, omo yahra e duuɓi jeegom, nde o wonti jannginoowo fisik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cork. O naati duɗal ngenndiwal saraaji mum to Cloughduv. Nde Bacik heɓi duuɓi 11, ɓesngu mum ummiima to nokku biyeteeɗo Sunday’s Well to wuro Cork. Nde o heɓi duuɓi 14, o ummii o fayi Dublin.
O heɓi bursi ngam naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Alexandra to Milltown, Dublin, o rokkaa kadi sizar to duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Dublin. Omo jogii LL.B. gila e Trinité e LL.M. ummoraade e Duɗal Faggudu Londres
O hoɗi ko e jom suudu makko Alan Saul e ɓiɓɓe maɓɓe rewɓe ɗiɗo to Portobello, to wuro Dublin.
Politik duɗal jaaɓi haaɗtirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bacik woppi golle hooreejo fedde janngooɓe Trinity College Dublin e hitaande 1990, caggal nde o woppi yamiroore terɗe fedde nde ko fayti e woote kanndidaaji e batu fedde janngooɓe to Irlannda. Hay so tawii 13 wakili’en TCD njamiraama yo cuɓo kanndidaa gooto, hono Martin Whelan, gonnooɗo hooreejo TCD SU, ina gasa tawa o heɓi tan ko 12 woote, woote Bacik e nokku mum, ko gonnooɗo ofisee UCD SU, feministe, hono Karen Quinlivan. Luural fuɗɗii e nder Dental Almudɓe, caggal ɗuum wiɗto nder leydi addani Bacik woppude golle.
Fedde haɓantoonde ruttaade e reedu, hono Société pour la protection du enfant infant (SPUC) nawti mo to ñaawirdu ngam rokkude humpitooji ko faati e ruttaade e reedu. SPUC heɓii nafoore e ñaawoore ndee, hay so tawii noon ndeen nafoore ari ko e kitaale 1990, ko juuti caggal nde Bacik heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity. Yamiroore Ñaawirde Toownde yamiraama e dow Bacik e terɗe goɗɗe fedde janngooɓe TCD e lewru oktoobar 1989. E lewru noowammbar 1989, Bacik humpitaama e Gardaí wonde fedde janngooɓe Irlande (USI) e fedde janngooɓe TCD ina ngondi e wiɗto caggal wullitaango wonde "ɓe ngoni ko e bonnude ko fayti e moraal." E nder winndannde nde o winndi e Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e jibinannde, o wiyi ko hooreejo leydi Irlande, Mary Robinson, gardinooɗo ko ɓooyaani koo, haɗi mo e terɗe senndikaa almudɓe yahde kasoo.
Golle politik e kampaañuuji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fuɗɗoode golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bacik tawtoraama wooteeji Seanad Éireann e hitaande 1997 e 2002 ngam wonde kanndidaa keeriiɗo e nder diiwaan Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Dublin kono o dañaani heen.
O woniino kanndidaa lannda Labour e wooteeji 2004 to Parlemaa Orop to diiwaan Dublin. O dogi e jooɗiiɗo depitee Proinsias De Rossa, kanko ne ko hooreejo lannda, e tikket gooto. O heɓi 40 707 woote gadane (9,6%) kono o suɓaaka.
E hitaande 2004, deftere makko wiyeteende « Kicking and Screaming : Dragging Irlande e nder teeminannde 21ɓiire » yalti ko e jaaynde O’Brien Press.
Senaad (hitaande 2007 haa 2021)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2007, o tawtoraama woote Seanad Éireann laabi tati e nder diiwaan Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Dublin, o suɓaa e jappeere tataɓere, caggal senaateeruuji jooɗiiɗi ɗii, hono Shane Ross e David Norris. O fuɗɗii jooɗaade ko senaateer Independent.
E lewru feebariyee 2009, Bacik naati e ‘Kabinee rewɓe All Star’ e nder jaaynde Irlande Independent. E lewru marse 2009, Bacik hollitii haalaaji ɗi o haali e teleeji ɗii, wonde o ƴettii njoɓdi ɗiɗi e yiɗde makko, fotde 10%, ko jiidaa e njoɓdi pension. E lewru suwee 2009, Bacik wonnoo ko kanndidaa lannda Labour e woote gardagol leydi Dublin Central o ari e tataɓo e 17% e wooteeji ɓurɗi yiɗeede gadani ɗii. O naati e fedde lannda Labour e nder Seanad e lewru suwee 2009, o wonti kaalirde Seanad lannda Labour to bannge nuunɗal e naalankaagal, dingiral e turism. E lewru Noowammbar 2009, Mary Kenny mo Irish Independent waɗii Bacik e doggol rewɓe "fotɓe no feewi darnde mum en mawnde".
E lewru mee 2010, o ɗaɓɓiri noddaango Labour ngam tawtoreede wooteeji garooji e nder diiwaan Dublin Sud-East kono o suɓaaka. E lewru desaambar 2010, o ɓeydaa e tikket oo, o woni kanndidaa ɗiɗaɓo sara hooreejo lannda Labour, hono Eamon Gilmore, to diiwaan Dún Laoghaire ngam suɓaade hooreejo leydi 2011. Gilmore woni hooreejo woote ɗe, Bacik heɓi 10,1% e woote ɓurɗe yiɗeede kono o suɓaaka. O suɓaama kadi e Seanad Éireann e wooteeji garooji ɗii, caggal ɗuum o wonti cukko hooreejo Seanad. O joginoo jooɗorde makko e nder Seanad e hitaande 2016 e hitaande 2020.
Dáil (2021–hannde)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 27 abriil 2021, caggal nde Eoghan Murphy woppi jooɗorde mum Dáil to Dublin Bay South, Bacik hollitii anniya mum daraade e wooteeji garooji ɗii. O waɗi kampaañ ngam teeŋtinde hokkude galleeji ɗi ngalaa njoɓdi, kam e moƴƴinde cellal e toppitagol sukaaɓe, haɓaade waylo-waylo weeyo, e heɓde "republique goonga ɗo ekkol e dowla ceerti". E nder kampaañ hee, o siftinii hoore makko wonde « kuule ɓurɗe heewde e senateeruuji goɗɗi, ko wayi no ngonka gollotooɓe, hakkeeji cellal rewɓe, e potal LGBT ». Bacik kadi waɗii kampaañ ngam ɓeydude limoore nokkuuji dingiral sukaaɓe e nder nokku hee, o wiyi yo nokkuuji fuku koyɗe ɗi kuutoraaka e nder kasoo Cathal Brugha ɗii ndartinee ngam dingiral nokkuuji ɗii, tawi miijo ngo ministeer dingiral Fine Gael, hono Simon Coveney, saliima. Fine Gael wullitiima e RTÉ caggal nde o yalti e yeewtere mawnde e nder yeewtere wiyeteende National Treasures, woni yeewtere teleeji nde RTÉ yaltini e nder kampaañ hee. RTÉ ina jogii kuule tiiɗɗe ko fayti e njuɓɓudi laaɓtundi kanndidaaji e nder kampaañ. Jaaynde ngenndiire ndee tuumi ko "juumre nde anndaaka" nde yeewtere ndee hollirtee balɗe tati ko adii woote ɗee. Goomu toppitiingu e nder jaaynde ndee wiyi Fine Gael wonde "jaaynde ndee fotaani waɗde." Ɗum noon, RTÉ ina foti hollirde ciimtol keeriiɗo ko fayti e wooteeji garooji ɗii e Prime Time ngam « hoolkisaade no fotiri rokkireede kanndidaaji ɗii fof ».
Bacik heɓi ndeeɗoo woote, heɓi 8 131 (30,2%) woote gadane. Ko ngol woni nayaɓol ko o woni kanndidaa Labour, o hollitii weltaare makko e nafoore makko to nokku limto to RDS. Caggal woote ɗee, jaaynde Irish Times siforii mo wonde « daraniiɗo haɓaade rafi o, ganndo renndo » tee, ina gasa tawa ko Fine Gael yi’i e TD maɓɓe ɓooyɗo, hono Kate O’Connell, addani mo ɓeydaade ballal Bacik ummoraade e rewɓe wootooɓe. Jaaynde ndee wiyi wonde woote makko ko « ɓeydaare moraal » wonande lannda Labour.
E lewru ut 2021, Bacik ñaagii yaafuya sabu tawtoreede fedde Katherine Zappone, nde otel Merrion, Dublin, e lewru sulyee ndeen hitaande. O hollitii wonde omo sikki ɗum waɗi ko e nder kuule gonɗe e ñawu COVID-19.
E woote gardagol leydi 2024, Bacik suɓaama kadi e Dáil.
Ardiiɗo lannda Labour (2022–hannde)
E lewru marse 2022, Bacik hollitii wonde o fotnoo ko lomtaade Alan Kelly e gardagol lannda Labour. Kelly hollitii wonde ina sikki ko Bacik lomtotoo mo. Ñalnde 24 marse 2022 o tabitinaama wonde hooreejo lannda Labour mo alaa ko luulndii ɗum e batu lannda to Dublin. E nder konngol makko, o wiyi maa o waɗ heen hakkille makko e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e caɗeele teeŋtuɗe e aduna ɗe leydi ndi jogori dañde.[46] Bacik fodaniino wonde lannda Labour maa haɓ e woote garooje ɗee ko "lannda keeriiɗo" wonaa tan naatde e kala fedde nanoore.
E woote gardagol leydi 2024, lannda Labour heɓiino jooɗorɗe 11, ɗum noon ina jokkondiri e lannda Sosiyaal Demokaraat en, woni lannda nayaɓo ɓurɗo mawnude e nder Dáil. Nde heɓi 4,7% e woote ɓurɗe yiɗeede, ko ɓeydaare seeɗa e hitaande 2020.
E nder Dáil 34ɓo, Labour teskaama ko ɓuri ɓadaade Sinn Féin e lanndaaji nano goɗɗi, ina addana ɗum en yetteede e ñiŋeede. E noowammbar 2025, konngol Bacik ngol o haali e batu hitaandeejo lannda kaa, ko « waylo-waylo mawngo » , ko Harry McGee, jiiloowo jaaynde The Irish Times, wiyi ɗum. E nder heen, Bacik hollitii wonde lannda kaa ko « Republicain Connollyite » , o noddi ngootaagu Irlande e mbaadi republique kesiri.
E woote hooreleydaagu Irlande 2025, Bacik e lannda Labour mballitii Catherine Connolly, cuɓaaɗo e tikket ngootaagu nano..[4][5]
Miijooji politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Politik Bacik siifaama ko liberal e demokaraasi renndo ; E hitaande 2022, Bacik siftinii hoore mum wonde "sosiyaalist, demokaraat renndoyankeewo e wonde centre-left. Ɗum firti ko miɗo darii e politik moƴƴo, yiɗde waɗde waylo-waylo e yahde e laamu". Ko o hooreejo lannda Labour, Bacik etinooma hawrude e lannda ka e republicanism Irlande, o teeŋtini jokkondiral Labour e James Connolly, kam e wallitde peewnugol njuɓɓudi wooteeji keeri, tawa ina waɗi heen waktuuji laaɓtuɗi, batuuji ɓiɓɓe leydi, e sosde departemaa laamu mo alaa ko woni e mum.
Politik renndo e nder leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gila 2007 Bacik ina haala ngam wallitde laawɗingol ganndal. O hollitii wonde ganndal ina foti yeeyeede e dow yamiroore e nder kewuuji jimɗi to Irlannda ko wayi no Electric Picnic, o wiyi yo « hakkilantaagal » waɗtu e dorog.
E lewru mee 2019, caggal njeñtudi wiɗto Komisiyoŋ toppitiiɗo cuuɗi yumma e sukaaɓe tawi teemedde sukaaɓe maayii e nder toppitagol cuuɗi ɗi Eklesiya katolik toppitii, Bacik noddii laamu nguu yo ƴettu peeje kaalis ngam haɓaade jamirooje diineeji jowitiiɗi heen ɗii.
E hitaande 2020, o wallitii sariya to Seanad ngam rokkude kala cukalel jibinaaɗo e duunde Irlande ɓiyleydaagu Irlande, ɗum addani sariyaaji ɓiyleydaagu Irlande wayleede e lewru marse 2021.
E hitaande 2022, Bacik noddii yo njoɓdi gollotooɓe ɓeyde e njoɓdi windfall e sosiyeteeji semmbe, e ɓeydugol njoɓdi ɓurndi famɗude.
Bacik hollitii ina yiɗi ustude golle jokkere enɗam, hay so tawii noon o ñiŋii Model Nordic, ko ɗum ñaawoowo soodde jokkere enɗam. O hollitii ballal makko e miijooji pelle bayɗe no Amnesty International e Sex Work Research Hub, daraniiɓe ustude bonanndeeji baɗeteeɗi e nder golle jokkere enɗam, tawi noon o holliti heen kulhuli makko e ɓeydagol huutoraade e nder njuɓɓudi laawɗundi, o siftini wiɗtooji makko e jeewte makko e wonɓe e njulaagu to Suwed. Bacik ina jaɓi wonde helmere « golloowo e njulaagu » ina waawi wonde caɗeele wonande heewɓe e wuurɓe, kono o jokki e wiyde wonde « goongaaji golle njulaagu » ko huunde nde yeddaaka, no gollotooɓe ɓennuɓe ɓee ciforii nii.
To bannge faggudu, Bacik ina wallita e feccude jawdi rewrude e njoɓdi yahrude yeeso, haa arti noon e naatgol njoɓdi jawdi e njoɓdi karbon. O sikki ko salaade Sinn Féin wallitde njoɓdi jeyi leydi ko huunde nde yimɓe fof njiɗi, ina luurdi e darnde maɓɓe nano. Bacik ɓooyii ɗaɓɓude fedde huuɓtodinnde, boɗeere-haako-ñebbe, jowitiinde e potal e nder weeyo e faggudu, nde o yiyrata ko kañum woni sabaabu mum ngam haɓaade caɗeele weeyo.
Politik caggal leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bacik ko balloowo Palestiin, o hollitii yiɗde makko yiyde ballal Irlannda e Palestiin « ina feeñi e politik laamu ». E lewru suwee 2006, Bacik ina jeyaa e 61 jannginooɓe Irlanndanaaɓe siifondirɓe e ɓataake bayyinaango e jaaynde wiyeteende The Irish Times, ina ɗaɓɓi boykot jannginooɓe dowla Israayiil. E lewru Yarkomaa 2009, o hollitii wonde o yiɗi ko Irlannda taƴa jokkondiral mum e Israayiil, e lewru feebariyee 2009 o noddi yo boykot kuuɓtodinɗo marsandiis Israayiil. Caggal nde Israayiil yani e Gaza e hitaande 2023, Bacik noddii yo hare ndee dartine e nder yeewtere miijo Irish Independent, o wiyi wonde darnde ammbasadeer Israayiil to Irlannda, hono Dana Erlich, « ina foti naamneede jooni » caggal haala ka Erlich haali.
E hitaande 2022 Bacik yetti laamu Irlannda sabu jaabawol mum e njiimaandi Riisi e Ukrain, haa teeŋti noon e jaɓɓugol mum ko ina tolnoo e 20 000 mooliiɗo. O noddii kadi yo golle ɓurɗe tiiɗde mbaɗe to bannge UE e ONU, haa arti noon e riiwtude ammbasadeer Riisi, o ñiŋi kadi politik Putin mo o jogori waɗde e caggal leydi, o tuugnii e daartol galle makko keeriiɗo ngam teeŋtinde luulndaare makko e laamu Riisi.
Koɗki
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E lewru marse 2023, o hollitii wonde haɗde yimɓe yaltude yimɓe e hitaande ndee, ko ngam rokkude laamu nguu fooftere ngam ɓeydude cogguuli galleeji, tee paandaale laamu nguu ina pamɗi.
Golle sariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bacik toɗɗaa ko jannginoowo Reid to duɗal sariya Trinity College Dublin (TCD) e hitaande 1996. O jannginii kursuuji sariyaaji ; ganndal bonanndeeji e penoloji; e miijo rewɓe e sariya to Trinité. Nafooje makko e wiɗtooji ina njeyaa heen sariyaaji juɓɓule e sariyaaji juɓɓule, sariyaaji doosɗe leydi, miijooji rewɓe e sariyaaji, jojjanɗe aadee e geɗe potal e nder sariya. Bacik wonnoo ko Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity College Dublin e hitaande 2005. E hitaande 2022 o woppi golle makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Kono, gila lewru mee 2024 o jokki e limteede e doggol porfeseer Reid, jooni noon o toɗɗaama e ballal porfeseer balloowo e lowre Trinity College.
Bacik kadi ina gollinoo e golle awokaa. E hitaande 2006, o wonii awokaa tokooso e nder ñaawoore Zappone v.
Njeenaaje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2019, Bacik suɓaama e fedde rewɓe awokaaji Irlande ngam wonde awokaa debbo Irlande mo hitaande ndee. E hitaande 2019, o suɓaama e 'Debbo hitaande' mo Irish Tatler.
Daartol woote
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wooteeji Dáil, Seanad e Parlemaa Orop
Fiilngo lannda FPv FPv% Njeñtudi
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin jeytaare 1997 885 6.6 Ittaama e limngal 5/6
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2002 1 591 11,2 Ittaama e limto 9/10
Golle Dublin 2004 40 707 9,7 Ittaama e limre 5/6
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin jeytaare 2007 2,794 16.5 Suɓaama e limngal 8/8
Golle Dublin Cakaare 2009 4 926 17,3 Ittaama e limto 7/8
10,1 Ittaama e limto 11 settaambar
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2011 2 982 19,2 Suɓaama e limto 10/18
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2016 2 853 17,8 Suɓaama e limto 13/15
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin 2020 3 489 23,2 Suɓaama e limngal 6/8
Dublin Bay Sud 2021 8 131 30,2 Suɓaama e limto 9/9
Dublin Bay Sud 2024 5 684 14,3 Suɓaama e limto 9/12
Teskorɗe les
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ivana e baaba mum Charles fof ina mbinnda innde mum en "Bacik" e ɗemngal Engele ngam yahdude e alkule Engele, kono innde galle ndee ko "Bačík" e fuɗɗoode nde ɓe kuutortoo binndol Cekoslowaki. So tawiino Ivana jibinaama to leydi Cekoslowaki, innde makko ina foti wonde "Bačíková" e aadaaji pinal Cekoslowaki ɓeydugol suffix debbo. Ƴeew innde Cekoslowaki ngam ɓeydaade.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cox, Catherine (October 2009). "Bačík, Charles". Dictionary of Irish Biography. Archived from the original on 14 July 2023. Retrieved 14 July 2023.
- ↑ Collins, Liam (4 April 2004). "Ivana Bacik, the media supergirl". Sunday Independent. Dublin. ISSN 0039-5218. Archived from the original on 3 August 2012.
- ↑ MacRedmond, David (27 May 2023). "Ivana Bacik: How abortion campaign went from 'desperately lonely' to 'tremendously positive'". TheJournal.ie. Retrieved 30 November 2024.
- ↑ "Ivana Bacik is IWLA lawyer of the year". Law Society Gazette. 1 August 2019. Archived from the original on 1 August 2019. Retrieved 11 August 2021.
- ↑ "Ivana Bacik Wins Irish Tatler's Women Of The Year Award". Irish Tatler. 22 November 2019. Archived from the original on 1 July 2021. Retrieved 15 March 2022.