Jump to content

J. E. A. Wey

Iwde to Wikipedia
J. E. A. Wey
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeJoseph Taƴto
Ɗuubi daygoMbooy 1918 Taƴto
ƊofordeKalaba Taƴto
Date of death12 Bowte 1990 Taƴto
WoldeInngilisjo, Yarbankoore, Efik, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, minister Taƴto
Position heldVice President of Nigeria, Chief of Naval Staff Taƴto
LenyolYimɓe Yarbanko'en Taƴto
DiinaNasaaraankore Taƴto
Military, police or special rankadmiral Taƴto

Joseph Edet Akinwale Wey (6 mars 1918 – 12 decembre 1991) ko cukko amiral konu leydi Najeriya, o wonnoo ko hooreejo konu leydi Najeriya (ɗum woni hooreejo konu leydi Najeriya), ko kanko woni jaagorgal caggal leydi, e hooreejo konu leydi Najeriya, ko ɗum waɗi mo hooreejo leydi Najeriya.

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wey jibinaa ko to Calabar e lewru marse 1918, baaba mum ko Yoruba, jeyaaɗo to Ogbomosho, yumma mum ko Efik, Wey janngi ko adii fof ko to Calabar, to diiwaan Cross River e to duɗal Metodist, to Ikot Ekpene to diiwaan Akwa Ibom hannde oo; e ɓeydagol jaŋde to Lagos.[1][2][3]

Golle laana ndiwoowa

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O naati e Departemaa Marine ko kadet e injenieer e heblo hedde 1940. E joofnirde heblo makko e hitaande 1945, o golliima e denndaangal laanaaji diwooje e nder Departemaa Marine. Nde konu ndiyam sosaa e hitaande 1956, o artiraa e konu ndiyam, o woni sub-lietnaa. E hitaande 1962, o toɗɗaa ko o gardiiɗo base e ofisee laana ndiwoowa kalfinaaɗo Apapa, Lagos. E hitaande 1966, o toɗɗaa Komiseer Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Sosde, o wonti tergal e Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. O artiraa e darndeeji keewɗi, o arti e darnde cakkitiinde, hono cukko amiir.

Retireede e maayde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O woppi golle makko e hitaande 1975 caggal kuudetaa baɗnooɗo faayiida mo Murtala Mohammed heɓi laamu, o lomtii laamu konu Seneraal Yakubu Gowon. O sankii ko ñalnde 12 desaambar 1991.

Darnde konu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hitaande Insignia Darnde konu

1950 Injenieer nder geec

1956 Lietnaa-lietnaa e injenieer

1958 Lietnaa

1960 Lietnaa-komanndaa

1963 Kapiteen

1964 Komodo

1967 Amiral caggal leydi

1971 Cukko amiir

  1. Aginam, Arthur-Martins (December 1991). "For Whom The Bell Tolls - Nigeria's first naval chief dies at 73". African Concord. Missing or empty |url= (help)
  2. "An Attentive Listener". Time. Time Warner. 1970-03-02. Archived from the original on October 30, 2010. Retrieved 2007-06-16.
  3. Mohammed, Murtala. "Murtala Muhammed's First Address to Nigeria". Nigeriavillagesquare.com. Nigerian Village Square. Retrieved 2007-06-16.