Jump to content

Ja'afari Dan Isiyaku

Iwde to Wikipedia

Ja'afari Dan Isiyaku woni Emir Zazzau sappo e jeego'o, o laami gila 1937 haa 1959.[citation needed] Ko o Emir Zazzau o woni hooreejo hukuumaaji lesdi Emiraaji Zaria ko diiwanuuji sappo e jeeɗiɗi e kanko woni kalfinaaɗo toppitagol sariya e yamiroore nder emiraaji.[citation ina haani].

Ja'afaru jibinaa ko e nder galle amiir Zazzau Abdullahi e debbo mum Malama Aishatu. Baaba makko ko taaniiko Sarkin Zazzau Hammada e taaniiko Sarki Yamusa (1821-1834)[1] Jaŋde Jaafaru fuɗɗorde ko jannginde e jaŋngude Qur’aana to nokku janngirde lislaam e nder hoɗorde ndee.[2] O waɗi duuɓi makko jeeɗiɗi gadani e nder diiwaan Sabon Gari e nder galle baaba makko, caggal ɗuum, o yahri Zaria ngam ɓeydaade janngude Qur’aana. Nde o heɓi duuɓi 24, o resi, baaba makko suɓii mo ngam yahde duɗal to Kano ngal jannginoowo Suwednaajo biyeteeɗo Hanns Vischer sosi, duɗal ngal ina wiyee makarantar Dan Hausa e ɗemngal nokku oo.[2] O jeyaa ko e almudɓe seeɗa ummoriiɓe e leñol laamɗo jannguɓe e duɗal ngal nde tawnoo jaŋde hirnaange ina joginoo sikkitaare e emiruuji Fuɗnaange keewɗi, ko ɗum woni oto ngam waajaade diine kerecee en e oon sahaa.[2]

Caggal nde o naati hitaande e duɗal ngal, o arti Zaria, o jokki e jaŋde lislaam, o janngi sariya Maalik.[2] O golliima kadi e njuɓɓudi jeyi leydi tawa ina jogii darnde ngam yuurnitaade nafoore jeyi leydi ndi galleeji ɗii njogii ngam yoɓde njoɓdi. Ja'afaru ɓooyaani ko hoɗnooɗo koloñaal oo naamndii ɗum yo jokku jokkondiral hakkunde biro hoɗnooɗo oo e Emiir Zazzau. E nder golle makko Ja'afaru ƴellitii jokkondiral e emir jooɗiiɗo, Aliyu Dan Sidi mo sahaa e sahaa fof rokkata Ja'afaru won e golle e nder geɗe jowitiiɗe e njuɓɓudi laamu ngenndi.[2] Caggal ko ina wona duuɓi nay e nder biro diiwaan oo, o artiraa e jappeere mawnde binndol to hoɗɓe. Nde gardiiɗo diiwaan Zangon Katab ittaa e golle mum sabu mum ustude kaalis e njoɓdi jawdi, Ja’afaru suɓaama lomto makko e hitaande 1918. Ja’afaru wonii gardiiɗo diiwaan oo duuɓi 19. E darorɗe hitaande 1936, Sarkin Ibraahiima Dan Kwasau rafaa, o maayi. Hoɗnooɗo Angalteer oo toɗɗii Ja’afaru won’de Sarkin Zazzau e lewru marse 1937 caggal nde o yeewtidi e laamɓe aadaaji: Galadiman, Dokaje e Limamin.[2]

Amiir mo Zazzaw

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ja'afaru laamaa e lewru suwee 1937 to laabi nder galle laamorɗo. Les laamu lesdi Naajeeriya, laamu koloñaal lesdi Biritaniya ɗon laama lesdi Naajeeriya bee ardiiɓe aadaaji nden haa woylaare ɗum bee emir’en.[2] Ja'afaru no emir wonti hooreejo laamu Native Zaria, o woniino kalfinaaɗo reentaade sariya e toɗɗagol ardiiɓe diiwanuuji nder emiraaji ɗii.[2] Zaria e hitaande 1950 ina joginoo ardiiɓe diiwanuuji sappo e jeeɗiɗi ngam wallitde laamu nguu e njuɓɓudi. Ko o hooreejo laamu nguu, o tawtoraama golle ƴellitaare ngam yaajtinde diiwaan Tudun Wada.[3]

E jamaanu ko adii jeytaare, Ja'afaru wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji diiwaan Fuɗnaange, kadi ko jaagorde nde alaa portfolio.[citation needed]

  1. Tukur, Sadik. "Tarihin Kafuwar Daular Zazzau (3) — Ardorde Jaayɗe Hausa". hausa.ardorde.ng (e ɗemngal hausa). Keɓtinaa ko ñalnde 01-2019.
  2. Dalhatu, Usmaan (2002). Malam ja'afaru dan isiyaku : mawɗo amiir zazzau. Zaria: Jokkondiral leɗɗe. ISBN 9783664301. OCLC 55736363.
  3. Sarkin zazzau ja'afaru dan isiyaku. Hitaande 1936 haa 1959. Ñalnde 23 ut 2015.