Jaak Pinson Labulo Daawiis
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | James |
| Innde ɓesngu | Davies |
| Ɗuubi daygo | 14 Juko 1828 |
| Ɗoforde | Bathurst |
| Date of death | 29 Seeɗto 1906 |
| Place of burial | Lagos |
| Mother | unknown value |
| Dee/goriiwo | Saara Forbes Bonetta |
| Marude | Victoria Davies Randle |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | farmer |
| Janngi to | Sierra Leone Grammar School |
| Military branch | Royal Navy |
James Pinson Labulo Davies (14 ut 1828 – 29 abriil 1906 ) ko jom ngalu, njulaagu-marinoowo, ofisee laana ndiwoowa, demoowo, piilaaɗo e nder njulaagu, jom doole, jom moƴƴere, resndi Sarah Forbes Bonetta to Lagos koloñaal.
Nguurndam gadano, jaŋde, e golle laana ndiwoowa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]James Pinson Labulo Davies jibinaa ko e wuro wiyeteengo Bathurst, to leydi Siyeraa Leyoon, e oon sahaa ko koloni Angalteer . Jibnaaɓe makko ko kreyol en iwdi Yoruba en keɓtinaaɗi, ɓe Eskaadron Angalteer Hirnaange Afrik rimɗini e njulaagu jiyaaɓe Atlantik, tawi iwdi mum en ko to Abeokuta e Ogbomoso .
Davies naati e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Egliis (CMS), (anndiraa hannde ko Duɗal Jaŋde Sierra Leone), to Freetown e hitaande 1848, ɗo o janngi hiisa, ɗemngal Gerek, daartol deftere e ɗemngal Engele, geɗe leydi, jimɗi e ɗemngal Latin . Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, o wonti jannginoowo e CMS to Freetown. Caggal nde o woni jannginoowo Davies naati e kadet e nder konu Angalteer (Royal Navy ) e nder Afrik worgo, o golliima e HMS Volcano e les njiimaandi komanda Robert Coote ɗo o janngi laana ndiwoowa e laana ndiwoowa. Davies yahri yeeso gila e cadet haa e midman haa caggal mum wonti lietnaa .
Tawtoreede e bommbooje Lagos e hitaande 1851 e golle laana njulaagu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Davies ko lietnaa e nder laana HMS Ƴiiƴam e nder bommbooje Lagos e gardagol komandaajo Wilmot e komandaajo Henry William Bruce e nder ɗuum Oba Kosoko riiwaa, ɗum addani Oba Akitoye ƴeeŋtude laamu . E nder bommbooji ɗi, konu ndiyam Angalteer maayi heen ofiseeji ɗiɗi, worɓe sappo ngañiima heen. Lietnaa Davies ina jeyaa e gaañiiɓe ɓee. Davies woppi golle mum e laana ndiwoowa e hitaande 1852, o rokki golle makko e wonde kapiteen laana njulaagu ina rewi e daande maayo Afrik hirnaange. O jooɗii haa Lagos e hitaande 1856, ɗo o anndiraa "Kapiteen JPL Davies".
Nguurndam neɗɗo e dewgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Davies adii resde ko Matilda Bonifacio Serrano, debbo Espaañnaajo jeyaaɗo to Havana, o maayi ko e hitaande 1860, lebbi jeenay caggal dewgal maɓɓe. [1] [2] E lewru ut 1862, Davies resi Sarah Forbes Bonetta, gardinooɗo laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria . [3] Innde makko e fuɗɗoode ko Aina (ina kadi woni Ina), [4] o maccuɗaa caggal nde o yani e wuro makko to Okeadan e maayde jibnaaɓe makko e juuɗe konunkooɓe Dahome, caggal ɗuum o jogaa e nder galle laamɗo Ghezo mo Dahomey . O woppitaa ko Kapiteen Forbes mo Bonetta caggal nde o hawri e Ghezo . Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato : Viktooriya Dawis (1863), Artur Dawis (1871), e Stella Dawis (1873). [5] Sarah maayi ko e rafi tuubakooɓe e hitaande 1880, Davies resi Catherine Kofoworola Reffle e hitaande 1889. [2] [1] [6]
Pioneer ndema kakawo e nder Afrik hirnaange
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Davies ina sikkaa ko kañum woni gadiiɗo ndema kakawo e nder Afrik hirnaange caggal nde o heɓi aawdi kakawo ndii e laana ndiwoowa Beresiil, kadi ko e duunde Fernando Po e hitaande 1879 e hitaande 1880. Caggal ɗuum Davies sosi ndema kakawo ɓuuɓka to Ijon, to bannge worgo Lagos. Davies kadi wallitii e saaktude ganndal ndema kakawo to Jacob Kehinde Coker, o huutoriima ngalu ngu o heɓi e ndema makko kakawo ngam wallitde nafooje linjiila Kerecee’en. JK Coker kadi ardii Dental Agege Planters, ngal saaktiri kakawo e nder leydi Yoruba fof. [1] E lewru abriil 1916, <i id="mwhg">jaaynde wiyeteende Journal of African Society (Journal of African Society)</i> hollitii wonde ko kañum naatni kakawo e nder leydi Afrik worgo. Kono tan, Ñaawirde W. B. Griffiths, hooreejo ñaawirdu koloñaal to Gold Coast (Ganaa hannde oo), yaltinii ciimtol mum e nder bayyinaango 20 suwee 1916, o wiyi baaba makko, hono Sir Brandford Griffiths, guwerneer Angalteer to Gold Coast tuggi 1885 haa 1895, ko kanko woni piilaaɗo ndema kakawo Gold Coast. Ñaawirde Griffith jaɓii wonde Davies adii baaba mum ko piilaaɗo kakawo e nder Afrik worgo. O winndi heen :
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "Ijon-Farm".
