Jaja mo Opobo
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Jubo Jubogha |
| Ɗuubi daygo | 1821 |
| Date of death | 1891 |
| Cause of death | poison |
| Place of burial | Opobo Town |
| Ɗemngal | Igbo |
| Wolde | Inngilisjo, Igbo |
| Sana'aji | merchant, trader |
| Field of work | businessperson, trader, merchant |
Laamɗo Jaja mo Opobo (innde mum timmunde: Jubo Jubogha ; hedde 1821–1891) woni sosɗo e laamɗo gadano ( Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Language/data/iana languages' not found. ) mo Laamu Opobo e nder diiwaan Rivers hannde oo e diiwaan Akwa Ibom to leydi Najeriya . Ko adii fof o jeyaa ko e leñol Igbo, o jaɓaa e nder leñol Ijaw ngol.
Nguurndam e golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder cukaagu makko, Jaja nanngaa ko e leydi Igboland, ina gasa tawa ko Konfederaasiyoŋ Aro , yeeytaa maccungaagu . Ndeen o addiraa ko Bonny caggal ɗuum. Jaja heɓi laawol yaltude e maccungaagu caggal nde o gollani joom mum duuɓi keewɗi. E maayde joom mum, o ƴetti njulaagu nguu, o yahi haa o ardii fedde njulaagu Anna Pepple House to Bonny . E les makko, Annie Pepple ƴetti cuuɗi njulaagu goɗɗi haa wolde e galle Pepple Manilla mo Oko Jumbo ardii, addani Jaja seertude ngam sosde Laamu Opobo (26 kiloomeeteer fuɗnaange Bonny) e hitaande 1869. [1]
Opobo arii wonde nokku njulaagu mawɗo e nder njulaagu nebam diiwaan oo. Jaja haɗii naatde e hakkundeeji Orop e Afrik, ina jokki e ƴellitde njulaagu, e hitaande 1870 ina sooda ujunnaaje jeetati ton nebam palme to bannge Angalteer. Opobo kadi neldi nebam paltoor to Liverpool . Jaja neldi sukaaɓe mum to duɗe Glasgow, o winnditi ɓaleeɓe ngam golloraade duɗal sekulaar ngal o mahi to Opobo. O haɗi kala misiyoŋaaji naatde Opobo. [2]
E batu Berlin 1884 Oropnaaɓe toɗɗii Opobo ko leydi Angalteer. Nde Jaja salii woppude njoɓdi njulaagu Angalteer, Henry Hamilton Johnston, cukko konsul Angalteer, noddi Jaja ngam kaaldigal e hitaande 1887. Jaja nanngaa nde ari e laana Angalteer ; o ñaawaa ko to Accra to Cote d’Or (hannde ko Ganaa ) caggal ɗuum o woppitaa, ko adii fof ko to Londres, caggal ɗuum to Saint Vincent e Barbados to Indiya worgo Angalteer . [3] Gonngol makko e nder leydi Indiya ina wiyee ko kañum addani jiiɓru siwil, sibu yimɓe Barbados, iwdi Afrik, ina mettini e baasal laamɗo ummoriiɗo leydi mum en. [1]
E hitaande 1891, Jaja heɓi yamiroore hootde Opobo, kono o maayi e laawol. [4] Caggal nde o woppitaa e maayde makko, doole dowla Opobo ustii no feewi. [1] E hitaande 1903, siftorde laamɗo Jaja mo Opobo mahiraa ngam teddinde mo e nder caka wuro Opobo.
Yannge ɓiyiiko, laamɗo Waribo, woni ko e nder galle juulirde St Laurence, to wuro Frodsham, to leydi Cheshire, to leydi Angalteer. Waribo neldaama to Frodsham ngam janngude to duɗal Manor House. [5] O maayi ko hitaande caggal ɗuum sabu ɓuuɓri ƴiiƴam ñalnde 21 abriil 1882, omo yahra e duuɓi 13 walla 14. [5] Ina waɗi ƴiye ɗiɗi daneeje kollitooje laawol feewde yanaande laamɗo oo. Gooto woni e damal feewde e pub Ring O’Bells, goɗɗo o woni ko e les laawol ngol ina hollira laawol feewde yanaande makko. Alaa heen haayre hoore, kono ina waɗi binndi e dow haayre ŋoral.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 Adebowale 2019.
- ↑ Zuckerman 2021.
- ↑ Cookey 2005.
- ↑ Encyclopedia of World Biography.
- 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "Barrett".