Jump to content

Janet Skuder

Iwde to Wikipedia
Janet Skuder
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InditirdeJanet Scudder Taƴto
InndeJanet Taƴto
Innde ɓesnguScudder Taƴto
Ɗuubi daygo27 Yarkomaa 1869 Taƴto
ƊofordeTerre Haute Taƴto
Date of death9 Korse 1940 Taƴto
Place of deathRockport Taƴto
Manner of deathnatural causes Taƴto
Cause of deathpneumonia Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajisculptor, suffragist, writer, artist, painter Taƴto
Field of workart of sculpture Taƴto
EmployerCoates College for Women Taƴto
Janngi toArt Students League of New York, Art Academy of Cincinnati, Académie Colarossi, Académie Vitti Taƴto
ResidenceTerre Haute, Chicago, Pari, 𞤚𞤵𞤬𞤵𞤲𞤣𞤫 𞤐𞤭𞤴𞤮𞤪𞤳 Taƴto
Participant in1928 Summer Olympics, White Rabbits Taƴto
Artist files atFrick Art Research Library, Smithsonian American Art and Portrait Gallery Library Taƴto
Has works in the collectionNational Gallery of Art, Metropolitan Museum of Art Taƴto
Copyright status as a creatorcopyrights on works have expired Taƴto
Brookgreen Gardens - sculpture garden: Seated Faun by Janet Scudder, 1924. Signed on left of base
Jardiiji Brookgreen - jardiiji mbaylaandi: Faun jooɗiiɗo mo Janet Scudder winndi, 1924. Siynaama e nano base

Janet (27 oktoobar 1869 – 9 suwee 1940), jibinaa ko Netta Deweze Frazee Scudder, ko Ameriknaajo mo Terre Haute, Indiana, ɓurɗo anndeede e seppooji mum ciftorɗi, nate mum bas-relief, e nate mum ɓutte. Kuulal makko gadanal mawngal ko diisnondiral ngam siifde fedde awokaaji New York hedde hitaande 1896. Scudder’s Frog Fountain (1901) ardii e limlebbi seppooji e ɓulli ɗi o ɓuri anndeede. Komisariyaaji caggal ɗuum ina mbaɗi medal kaŋŋe Kongres ngam teddinde Domício da Gama ( ammbasadeer Beresiil to Amerik ) e medal ciftorgol duuɓi teemedere Indiana e hitaande 1916. Scudder hollitii kadi golle mum e nder kollirɗe keewɗe e nder leydi e nder leyɗeele dentuɗe Amerik e nder Orop gila e darorɗe kitaale 1890 haa 1891. Taariiha Scudder, Modeling My Life, wurtinaama nder hitaande 1925.

Scudder heɓi jaŋde naalankaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde naalankaagal to Cincinnati e hitaande 1887-89 e hitaande 1890-91 e duɗal naalankaagal to Chicago e hitaande 1891-92. Yanti heen, o golliima no balloowo Lorado Taft e nder peewnugol yeewtere winndereere to Chicago, e hitaande 1892-93, e Frederick W. MacMonnies to Pari, Farayse e hitaande 1894-96, omo jokki jaŋde makko naalankaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vitti e duɗal jaaɓi haaɗtirde Colarossi . Scudder wonnoo ko tergal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe to New York, goomu naalankaagal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik, e hitaande 1920, o suɓaa ko e fedde Akademi Ngenndiijo Design . Scudder innitiraa ko Chevalier e nder Legion d’honneur Farayse e hitaande 1925 sabu golle makko ballondiral e nder Croix-Rouge to Farayse e wolde adunaare adannde.

Scudder ko keɓɗo njeenaaje e njeenaaje keewɗe ngam golle makko naalankaagal, ina jeyaa heen Medaal njamndi, Exposition mondiale de Colombie, 1893 ; medaal njamndi, koolol coodgu Luwisiyana, 1904; medaal kaalis, Fedde hakkunde leyɗeele Panama–Pacifik, 1915; e Medaal kaalis, Exposition internationale, 1937, e ko nanndi heen. Golle makko ina kollita e nder defte Musée d’Orsay  e nder suudu defte pinal kesal to wuro Pari  to Farayse, e nder leyɗeele dentuɗe Amerik to Defterdu Kongres, to Duɗal Naalankaagal Metropolitan, to Duɗal Naalankaagal Chicago, to Duɗal Peabody, Jardiiji Brookgreen, to Defterdu Huntington, to Galle Naalankaagal e Jardiiji Botanique, to Duɗal Naalankaagal Indianapolis ; ko suudu defte diiwaan Indiana, fedde daartol Indiana, suudu defte naalankaagal Swope, e suudu defte naalankaagal Richmond .

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Netta Deweze Frazee Scudder jibinaa ko ñalnde 27 oktoobar 1869, to wuro wiyeteengo Terre Haute, to leydi Indiya, e nder galle Mary (Sparks) e William Hollingshed Scudder. "Nettie" no ɓesngu makko inniri mo nii, ko joyaɓo e nder sukaaɓe njeeɗiɗo, o joginoo cukaagu nguu, ngu musiiba bonnata. Baaba makko ko konfeksiyoŋ, golloowo e geɗe renndo. Yumma makko maayi ko e duuɓi capanɗe tati e jeetati, nde "Nettie" Scudder ina yahra e duuɓi joy. Nayi e banndiraaɓe Scudder maayi ko adii nde ɓe njottotoo mawɓe. Baaba Scudder, neene mum wumre, e Hannah Hussey (golloowo galle oo, coodoowo, e gardiiɗo galle) njibini sukaaɓe heddiiɓe ɓee. Baaba makko caggal ɗuum resi debbo mo Scudder yiɗaa. [1]

Scudder ina weltii e natal gila omo woni cukalel, o ƴettii jaŋde naalankaagal ñalnde aset to duɗal karallaagal Rose ( Duɗal karallaagal Rose-Hulman hannde ngal ) e gardagol porfeseer William Ames. Caggal nde o timmini bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Terre Haute e hitaande 1887, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cincinnati Art Academy, hay so tawii galle oo ina famɗi kaalis, o ɓooyaani o wayli innde makko o waɗti ɗum Janet Scudder. To Cincinnati o janngi seppooji e seppooji jibinaaɗo to Itaali biyeteeɗo Louis Rebisso, kam e diisnondiral dekoraasiyoŋ, seppooji leɗɗe, e pentugol. [2]

E hitaande 1888–89, Scudder arti galle mum to Terre Haute, ɗo caɗeele galle oo njokki caggal maayde gooto e miñiraaɓe makko, ŋakkeende golle baaba makko, e maayde makko e hitaande 1888. Ngam wallitde e njoɓdi galle, Wocarving, mo duuɓi capanɗe ɗiɗi, jannginii duɗal jaaɓi haaɗtirde College to Collège . Mawniiko gorko Scudder, jooɗiiɗo to Chicago, yoɓi mo yo o arti Cincinnati e hitaande 1890 ngam o waawa timminde jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde. E hitaande 1891, Scudder ummiima Chicago ngam hoɗde e miñi mum e ɓesngu mum nde o woni e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago e gardagol John Vanderpoel e Frederick Freer. [1] Scudder kadi ƴettii janngirɗe e sehil Farayse biyeteeɗo Lorado Taft to Duɗal Naalankaagal e nder hitaande 1893–94. Nde o woni Pari, e cakkital kitaale 1890, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vitti, o janngi natal e pentoowo biyeteeɗo Luc-Olivier Merson to duɗal jaaɓi haaɗtirde Colarossi . [2]

Duuɓi gadani ko o sehil

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o ummii Chicago e hitaande 1891, Scudder anniyii dañde ko nguurdi e mum ko e mbaydi mbaylaandi leɗɗe, o golliima seeɗa e nder gollordu mobelaaji peewnoowo paabi mahdi. O woppi golle ɗee sabu senndikaa oo jaɓaani terɗe rewɓe. E hitaande 1892–93, Scudder heɓi golle e sehilaaɓe Lorado Taft, o woni gooto e wallidiiɓe makko, o dañii heen 5 dolaar Amerik ñalawma kala ngam golle makko e seppooji mawɗi ngam waɗde yeewtere winndereyankoore Columbian to Chicago. [3]​​ Ngam golle makko e koolol ngol, Scudder heɓi njeenaari njamndi mboɗeeri, kam e 1 000 dolaar Amerik e juuɗe ɓiɓɓe leydi Terre Haute, ɓe cikkatnoo ko hollirde seppo makko Nimfa to defterdu wuro ngoo .

Caggal nde o yiyi ɓuuɓri Frederick W. MacMonnies 's "Barge de l'État" e nder Fedde Adunaare, Scudder felliti yahde Pari e hitaande 1894, ina ɗaminii janngude e makko. Scudder yahi Farayse e Zulime Taft (miñi mum debbo) o waggini MacMonnies yo o gollin ɗum. E duuɓi capanɗe jeegom e joyi, Scudder wonti debbo gadano mo o gollini e atelier makko. Scudder walli MacMonnies e eɓɓooji ko wayi no Shakespeare makko ngam defterdu Kongres to Wasinton, ko jiidaa e jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vitti e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Colarossi . [2] Scudder yalti ɗoon e ɗoon e suudu MacMonnies to Pari e hitaande 1896, caggal nde gollodiiɗo makko gooto rokki mo miijo ngo laaɓtaani wonde o jaɓaani golle makko. O arti Amerik, o etii heɓde golle e nder suudu Augustus Saint-Gaudens to wuro New York, kono o dañaani heen nafoore .

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •   (subscription required)
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named "Skirting34-36".
  2. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ":1".
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ":2".