Jump to content

Jarudiyya

Iwde to Wikipedia
Jarudiyya
Islamic denomination
YemreZaidism Taƴto
Named afterAbu'l-Jarud al-Hamdani Taƴto

Jarudiyya (Aarabee: الجارودية, Perse: جاروديه, Roman: Jārūdīyya), anndiraande kadi Jarudiyya,[1][2] ina jeyaa e calɗi gadani Lislaam Zaydi, sifotooɗi ko Abu’l-Jarud al-Hamdani. Ina jeyaa e miijooji Jarudiyaaji Fadl Bun Zubayr Rasani, Mansuur Bun Abi Al-Aswad, e Harun Bun Saad Al-Ajli. Abuu Khaliid al-Waasiti ko neɗɗo goɗɗo teskinɗo e nder ndeeɗoo duɗal. Goongɗinal Jarudi ina jeyaa heen jaɓde Zayd ibn Ali wonde Limaam, laamu Ali e dow sehilaaɓe Muhammadu woɗɓe, e haajuuji ummital e dow jom doole en.

Jarudiyya ina limtee e caɗeele gadane Zaidism. Jozef Van Ess innitiri ndee fedde "Surhubiyya". Gooto e maɓɓe ko Abuu Al-Jaruud, ko kanko sosi ndee duɗal, goɗɗo oo ko Abuu Khalid, ronooɓe makko.[citation needed]

Ko nganndu-ɗen e ndee fedde tan, ko jaŋde diine tan, haa teeŋti e Imamat. Ndee fedde ina luurdi e feddeeji Zaydism goɗɗi kono ina jaɓi e sappo e ɗiɗo ɓee ko fayti e hakke lomto caggal Muhammadu ko hakke Ali tan. Ko ɗum waɗi ɓe ngoongɗinaani lomtogol Abubakri e Umar e Usmaan. Ɓe cikkata ko binndol suuɗngol (nass khafi) jaɓoowo Alia wonde lomto Nelaaɗo no haanirta nii. E wiyde Jarudiyya, won aadaaji toɗɗiiɗi lomto Ali. Al-Sheikh Al-Mufid ina goongɗini wonde ko Shi’a e Jarudisma sappo e ɗiɗo tan poti wiyeede Shi’a. Ɓe njogii ko miijooji ɗiɗi ko fayti e pellital lomto Nelaaɗo:

Fedde wootere wiyi wonde Muhammadu fellitii Ali lomto mum e binndol peeñngol walla nass. Ali noon, toɗɗii Hasan, cakkitiiɗo oo, miñiiko biyeteeɗo Husayn, lomto ɗum.

Fedde woɗnde wiyi wonde Annabi Muhammadu safriri binndol jippingol wonande Ali; kono Nelaaɗo felliti binndol jippingol goɗngol wonande Hasan e Husayn. Ɓe ngoongɗini wonde alaa binndi goɗɗi peeñɗi wonande Imaamuuji caggal jamaanu Annabi.

Jarudiyya en ina cikki wonde Imaamuuji ina njogii ganndal jibinannde tawa ko e jaŋde mum en. Waɗi noon ko Limaam en ina njogii ganndal jibinaangal gila e fuɗɗoode. Ɗeeɗoo gooŋɗinal ina tawee hannde e nder Zaydiiji Yemen.

Batrī e Jarudi Zaydisma

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

"Batrī" e "Jārūdī" ko jikkuuji diineeji wonaa pelle ceertuɗe, anndinteeɗe.

Batriyya ina hollita miijooji ɗi ko ɓuri heewde e Zaydi en njoginoo e fuɗɗoode teeminannde jeetaɓiire, Jarudiyya ina hollira geɗe ɓurɗe heewde e nder Zaydi en haa joofnirde teeminannde jeenayaɓere.

Daartooɓe ina cikka wallidiiɓe Zayd ibn Ali e ɓiyiiko Yaḥyā ko Batri en nde tawnoo ko ɓe aadaaji Kufan ​​en (proto-Sunnī) e wallude ʿAlid e fitinaaji konu e ɗaɓɓaande politik.

Zaydisma Batri e Jarudi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Zaydisma Batri: Zaydisma Jarudi:

Toɗɗagol ʿAlī ngol ina laaɓti. Toɗɗagol ʿAlī ngol ina laaɓti.

Luutndiiɓe ʿAlī mbaɗii majjere e miijo. Ɓeen ƴettuɓe kaɓirɗe tuubnii. Luutndiiɓe ʿAlī ko murtuɓe. Ɓeen ƴettuɓe kaɓirɗe kadi ko murtuɓe.

Ñaawoore: Alaa huɗɗude ɓe walla bayyinde ɓe murtuɓe. Ñaawoore : Huɗde ɓe e bayyinde ɓe murtuɓe ina jaɓee.

Ina addana Imāmate kanndidaa mo alaa ko foti. Resndi Imāmate e kanndidaa ɓurɗo fotde.

Laamu sariya saaktii e nder renndo juulɓe ɓurngo mawnude. Laamu sariya ina fawii e iwdi ʿAlī e Fāṭima.

Salii jaŋdeeji diineeji ɗi rajʿa, taqiyya, e badāʾ. Jaɓde jaŋdeeji diineeji rajʿa, taqiyya, e badāʾ.

Dow ko sifaaji mawɗi jokkondirɗi e Batrī e Jārūdī Zaydis.

Laawɗingol Kaliifaaji ɗiɗo gadani ɗii

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Batrīyya jaɓi laawɗingol kaliifaaji ɗiɗo gadani ɗii, Abū Bakr e ʿUmar ibn al-Khaṭṭāb, ɓe mbiyi wonde ʿAlī ibn Abī Ṭālib ŋakkeende jaɓgol ko jaɓde laamu maɓɓe: "Min njaɓii ɗum e dow mo o jaɓaani." E nder nanondiral e Jārūdīyya wiyɗo wonde "kala, riiwtuɗo ʿAlī e oon darnde, ko fenaande; kadi renndo ngoo ko fenaande e majjuɗo nde reentini rokkude mo hoolaare".

Zayd ibn ʿAlī hollitii miijo neɗɗo mo alaa ko waawi, walla al-mafḍūl, golloowo e imām, e teskaade wonde, hay so tawii ʿAlī ibn Abī Ṭālib ɓuri teskinde e sahabaaɓe, kalifaandi ndii ko Abū Bakr halfinaa. Ndee feere tuugii ko e miijooji jowitiiɗi e njuɓɓudi, geɗe diine, e wonde ɓerɗe yimɓe ɓee ngoppaani tawo jaɓde ardorde ʿAlī e oon sahaa.

Caggal ʿAlī e ɓiɓɓe mum al-Ḥasan e al-Ḥusayn, imāmate oo toɗɗaaka e toɗɗagol kono ko e feeñde iwdi, ummoraade e ɓiɓɓe ʿAlī gooto, ganndo, nuunɗuɗo, moƴƴo. Ɓuri waawde e nder maɓɓe ko imām, alaa ɗo imām ɓurɗo famɗude. Jārūdīyya en kadi ina ngoongɗini wonde ina woodi imām sahaa kala, kadi seedantaagal Alla e neɗɗaagu ina waasa waasde. Ɓe njaɓaani waawde jogaade imāmuuji ɗiɗi e sahaa gooto, hay so tawii noon ɓe njaɓii wonde sifaa imām jooni oo e nokku mum ina waawi suuɗeede e sahaaji diisnondiral (taqiyya).

  1. Haider 2021b, p. 205.
  2. Islamic Great encyclopedia, vol.17. p.263, 1368, Masouud Tareh