Jump to content

Jessica O. Matthews

Iwde to Wikipedia
Jessica O. Matthews
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya, Dowlaaji Dentuɗi Taƴto
InndeJessica Taƴto
Innde ɓesnguMatthews Taƴto
Ɗuubi daygo20. century Taƴto
ƊofordePoughkeepsie Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajiinventor, venture capitalist Taƴto
Field of workscience, technology, engineering, and mathematics Taƴto
Janngi toHarvard Business School, Harvard University Taƴto
Start of work period2008 Taƴto
Award receivedOkayAfrica 100 Women Taƴto

Jessica O. Matthews ko Naajeeriya-Ameriknaajo, sosɗo, hooreejo e jom jawdi en. Ko kanko woni gooto e sosɓe Uncharted, peewnoowo Soccket, bal fuku koyɗe baawɗo huutoreede ngam ƴellitde doole portaabe.[1] Matthews janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Harvard.E hitaande 2011, Fortune innitiri mo gooto e "Rewɓe 10 ɓurɓe waawde golloraade" e hitaande 2015, inniri mo gooto e "Rewɓe ɓurɓe waawde golloraade". E hitaande 2012, fedde Harvard ngam jokkondiral hakkunde pine e leƴƴi innitiri mo "Ganndo hitaande." Matthews ko ɓiyleydi ɗiɗi Amerik e Nijeer. Ardiiɗo lesdi Naajeeriya inniri mo "Ambassadeur ngam hukuumaaji pamari" ngam lesdi ndi'i.[2][3] [4]

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Matthews jibinaa ko ñalnde 13 feebariyee 1988, o mawni ko to Poughkeepsie, to New York, o woni ɓiyleydi ɗiɗi, Amerik e Niiseer. Ko kanko woni ɗiɗmo e ɓiɓɓe nayo. Jibnaaɓe makko ina njogii njuɓɓudi lowre, wiyeteende Decision Technologies International e miñiiko debbo biyeteeɗo Tiana Idoni-Matthews, wonti gardiiɗo yeeyirde Uncharted Play. Matthews janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Our Lady of Lourdes, nde o woni suka jahroowo e duuɓi 18, omo jokki e waɗde pijirlooji ganndal e pijirlooji. Ndeen Matthews naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard ɗo o janngi faggudu, caggal ɗuum o janngi duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard.

Pijirlooji ɗi njiytaaka

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 2008, Matthews e sehil makko Julia Silverman cifi Soccket e nder golle ngam waɗde duɗal inndeeji. O siftinii ballal ngal o heɓi ngal, o heɓi ɗum ko e humpito ngo o heɓi e tawtoreede dewgal neene makko to leydi Naajeeriya. Nde kuuraa oo majji, diƴƴe kuutoraa ngam ustude lampaaji ɗii, Matthews annditi caɗeele cellal ɗe cumu nguu addata, o felliti etaade waɗde heen huunde. Kanko e Silverman ɓe kolliti Soccket ko feere maɓɓe teskinnde, ko bal fuku koyɗe mooftirɗo semmbe kinetik no huutortee nii. Feccere waktu fijo e bal fuku koyɗe ina addana en semmbe no feewi ngam semmbinde lampa LED tokoosa, jokkondirka e waktuuji tati, mbele fijo e bal fuku koyɗe ina addana sukaaɓe kadi lampa jaŋngugol ka ɓe mbaɗata golle maɓɓe caggal nde niɓɓiɗi. Ɓe ɗiɗo fof cosi Uncharted Power ngam ƴellitde Soccket, Matthews woni hooreejo fedde nde.

Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 2010, Matthews ƴetti golle timmuɗe e nder sosiyetee toppitiiɗo kaalis keewɗo biyeteeɗo CrowdTap. Hitaande rewtunde ndee, o yalti ndeen sosiyetee ngam golloraade Uncharted Power e sahaa timmuɗo, e fuɗɗoode o dañii kaalis e Kickstarter, caggal ɗuum o huutorii ñamaale baylotooɗe. E oon hitaande kadi, o hollitii Soccket to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Clinton Global Initiative e nder dingiral hooreejo leydi ndii, hono Barack Obama, to Tansani e hitaande 2013. Sosiyetee oo ina waɗi kadi ɓoggol diwgol ngol ina moofta semmbe e nder feere nanndunde e Soccket, ina wiyee Pulse, ko kañum rokkata waktuuji tati doole ngam LED rewrude e ɓoggol diwgol ngol e nder hojomaaji 15.

Doggol peewnugol Soccket gadanol ngol hawri ko e caɗeele teeŋtuɗe e ƴeewndo kalite, ko ɗuum waɗi Matthews artiri peewnugol ngol to nokkuuji Uncharted Play to New York. Caggal ɗuum o wayli miijo sosiyetee oo e ƴellitde geɗe ɓurɗe yaajde ngam mooftude semmbe kinetik e ballondiral e peewnoowo keewɗo humpito. Ndeeɗoo waylo-waylo ina waɗi maande njulaagu MORE, woni firo Off-Grid Renewable Energy baɗaaɗo e Motion, woni feere huutortoonde feere Soccket ngam mooftude semmbe e nder geɗe kuutorteeɗe ko ɓuri pijirlooji. "Matthews siftinii karallaagal MORE jeyi sosiyetee mum ko no mooftirgel semmbe e yaltinoowo mahdi baawndi huutoreede e nder gollorɗe keewɗe, geɗe e geɗe — kala ko ina ummoo e panneeji les, laabi, speedbumps e sidewalks, haa e turnstiles metro, strollerts e beyon."

Doole ɗe njiytaaka

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2016, Uncharted Power ina joginoo njeenaari duuɓi tati jokkondirɗi, tee ina sowoo laabi ɗiɗi njeenaari mum hitaande kala. E hitaande 2016, Matthews hawri ko e miliyoŋaaji 7 dolaar e kaalis Series A ngam wallitde Uncharted Power, tawi sosiyetee oo ina jogii 57 miliyoŋ dolaar. TechCrunch hollitii wonde ɗum waɗii Matthews wonde debbo ɓaleejo 13ɓo sosɗo fedde nde, mo hawri ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar e kaalis. E lewru marse 2017, 500 000 Sokket e Pulse kuutoraa ko e diiwanuuji ƴellitooji, ko ɓuri teeŋtude e Afrik e Amerik Latin. E hitaande 2016, nde Matthews ummini Uncharted Power to Harlem, New York, o sosi fedde nde wonaa laamuyankoore, wiyeteende Harlem Tech Fund (HTF), nde faandaare mum woni wallitde 100 fedde hesere fuɗɗorde e rokkude 10 000 hoɗɓe e Harlem heblo karallaagal e nder duuɓi ɗiɗi haa joy garooji ɗii. Matthews woni hooreejo fedde HTF. E nder hitaande ndee tan, o heɓi njeenaari e ñalngu ƴellitaare faggudu Harlem, o heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e keewal gollorɗe.

Matthews yaajii ngam gollude eɓɓooje njuɓɓudi winndereyankoore. Ko kanko woni coftuɗo e gardiiɗo KDDC, ƴellitoowo eɓɓoore dammbugal ndiyam e nder leydi Naajeeriya.Dammbugal ngal 30 megawatt ina jeyaa e eɓɓooje dammbugal ndiyam gadanal ngal privatisee e nder leydi Najeriya. n 2021, o toɗɗaa ko jaagorgal Amerik ko feewti e semmbe e nder Goomu toppitiingu kuuraa (EAC) to Departemaa Amerik ko feewti e semmbe

Matthews heɓii njeenaaje keewɗe, teddungal e njeenaari. E hitaande 2013, Black Enterprise toɗɗii mo "Keewɗo hitaande" e hitaande 2013,o anndiraa kadi ko gooto e Forbes 30 les 30 e Inc. Matthews heɓi njeenaari "Suka gooto jom ngalu winndereyankeewo hitaande" e hitaande 2020.

  1. Hartmans, Avery (October 8, 2016). "The inventor of the energy-harnessing soccer ball made a huge pivot — and it's paying off big time". Business Insider. Archived from the original on February 5, 2017. Retrieved February 18, 2017.
  2. "Matthews, Silverman are Scientists of the Year". Harvard Gazette. March 30, 2012. Archived from the original on March 6, 2017. Retrieved February 18, 2017. - "The Harvard Foundation Honors Jessica Matthews '10 and Julia Silverman '10 as the 2012 Scientists of the Year at the annual Harvard Foundation Science Conference" (PDF). The Harvard Foundation Journal. XXXI (2). Spring 2012. Archived (PDF) from the original on March 30, 2019. Retrieved February 18, 2017. - Stych, Anne (April 5, 2016). "Energy-generating soccer balls, jump ropes help keep lights on in developing countries". The Business Journals. Archived from the original on April 6, 2017. Retrieved February 22, 2016.
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :02
  4. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :3