Jump to content

Jin'ya

Iwde to Wikipedia
Jin'ya
Subclass ofcity hall, official residence Taƴto
Name in kanaじんや Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Time periodEdo period Taƴto

Woto jiiɓru e jinja, ko ɗum firti ko nokku teskinɗo Shinto.

"Jinya" ina rewna ɗoo. Ngam kuutorɗe goɗɗe, ƴeew Jinya (diisnondiral).

Jin'ya Takayama, jin'ya mo jamaanu Edo wuuri to Takayama, diiwaan Gifu, ko kañum wonnoo gardiiɗo njuɓɓudi laamu diiwaan Hida. Jin'ya (陣屋) ko sifaa njuɓɓudi laamu e nder Shogunate Tokugawa e jamaanu Edo e daartol Japon.

Jin'ya wonnoo ko jooɗorde njuɓɓudi laamu wonande domen tokooso, walla diiwaan, walla parselaaji leydi ɓeydaaɗi. Jin'ya ina hoɗi hoɗorde hooreejo njuɓɓudi ndii e depasuuji gawri jokkondirɗi ngam system kokudaka. Jin'ya fotti nder kuugal bee castle Japan (城, shiro), ko ɓuri naftoraago bana jooɗorde laamu nder domenji mawɗi. Haa teeŋti noon, domenaaji limtaaɗi e 30 000 koku walla ko ɓuri ɗum ina njoginoo jin'ya e nokku ɗo galle laamorɗo woni ɗoo. Yanti heen, jin'ya ina tawee e leyɗeele shogunal e ɗe hatamoto ardii, e nder domenaaji ɓurɗi mawnude, ko kam en ngoni gardiiɗo diiwaan (gun daikan-sho) e nder eksklaasuuji geɗe leydi. Won e jin'yaaji ina tiiɗtinaa, ko wayi no Jin'ya Komono to Komono, e nder diiwaan Mie, ina waɗi suudu ƴeewndo (yagura) ina nanndi e donjon galle laamorɗo. Woɗɓe jin'ya ina njoginoo ɓulli walla koɗorɗe leydi, won heen ko heddii e galle laamorɗo ɓooyɗo e nokku hee.

"Jin'ya mawɗe tati" ɗee ngonnoo ko e Domenuuji Iino, Tokuyama e Tsuruga.

Hoɗorde ɓesngu Imanishi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Arsitektuur Japon

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ndee winndannde ina waɗi geɗe ummoriiɗe e 陣屋 (Jin'ya) e nder Wikipedia Japon, ƴettaaɗe ñalnde 24 feebariyee 2008.

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Koolol wiɗtooji Herbert Offen to defterdu Phillips to suudu defte Peabody Essex e defterdu Phillips