Jitō
| Appointed by | Kamakura shogunate, Ashikaga shogunate |
|---|---|
| Lesdi | Japan |
| Applies to jurisdiction | shōen, kokugaryō |
| Substitute/deputy/replacement of office/officeholder | jitō-dai |
| Time period | Kamakura period, Muromachi period |
Jitō (地頭) ko ardiiɓe leydi e nder yontaaji hakkundeeji to Japon, haa teeŋti noon e nd iner laamuuji Kamakura e Muromachi. Toɗɗaaɗo e shōgun, jitō ina joginoo manoruuji, ina heen jogagol ngenndiiji ɗi kokushi walla guwerneer diiwaan laaminoo.Wonno heen kadi cukko jitōs ina wiyee jitōdai.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Helmere jitō (maanaa mum ko "hoore leydi") fuɗɗii huutoreede ko e yontaaji Heian cakkitiiɗi ɗii, hono helmere sifaa. Yeru, neɗɗo jitō (地頭人) firti ko nokkuyanke baawɗo wonde. Caggal ɗuum, helmere ndee ina huutoree sahaa e sahaa fof e yimɓe jogiiɓe kala manor nokku. Daartooɓe hannde ɓee mbaawaa laaɓtinde sifaa jitō gadano mo Minamoto no Yoritomo toɗɗii oo, sibu sarɗiiji ɗiin ardiiɓe anndaaka no feewi.
Jitō sosaa ko e dow laabi nde Minamoto no Yoritomo toɗɗaa ngam ƴeewtaade teddungal maɓɓe e ñaawirdu Laamɗo caggal nde o heɓi laamu. Yoritomo toɗɗiima jitō heewɓe e nder leydi ndii kala, ko ɓuri heewde ko e diiwaan Kantō. E jamaanu Kamakura, jitō en cuɓaama e nder darɗe gokenin (vassals shogun) toppitiiɓe geɗe konu. Jitō ina joginoo njoɓdi e njuɓɓudi manor mo ɓe toɗɗaa oo, ina joginoo kadi njuɓɓudi to bannge leyɗeele e remooɓe manor oo.
Caggal wolde Jōkyū e hitaande 1221, shogunate toɗɗii jitō heewɓe to Hirnaange Japon e leydi ndi yimɓe bannge majjuɗo e suudu laamɗo njoginoo. E oon sahaa, gokeninuuji keewɗi maantinɗi, haa arti noon e leñol Mori e leñol Ōtomo, ngummii fuɗnaange fayde hirnaange.
Darnde jitō momtaa e dow laabi e darorɗe teeminannde 16ɓiire, ko Toyotomi Hideyoshi, gooto e "tato mawɓe hawruɓe Japon".
Ittugol kasta jitō ittii anndinde e ballal Laamɗo oo e juuɗe ujunnaaje ujunnaaje laamɓe tokosɓe, kadi ustii luural mawngal, ngal addani hareeji siwil ɗii duuɓi teemedde, ɗum noon addani daimyo ɓurɗo hoybude e hoolaade oo semmbinde jeyi leydi ndii. Ɗumɗoo noon, ko kañum woni sabaabu jamaanu fedde mawnde cakkitiinde to Japon, woni jamaanu Edo.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki].[1].[2].[3]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Huffman, James L. (2010). Japan in world history. Oxford: Oxford University Press. p. 40. ISBN 978-0-19-536808-6. OCLC 323161049.
- ↑ Donald H. Shively; William H. McCullough, eds. (1988–1999). The Cambridge history of Japan. 2. Cambridge, UK: Cambridge University Press. p. 708. ISBN 0-521-22352-0. OCLC 17483588.
- ↑ Kozo Yamamura, ed. (1988–1999). The Cambridge history of Japan. 3. Cambridge, UK: Cambridge University Press. pp. 13–19. ISBN 0-521-22352-0. OCLC 17483588.