Jump to content

Jitō

Iwde to Wikipedia
Jitō
public office
Appointed byKamakura shogunate, Ashikaga shogunate Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Applies to jurisdictionshōen, kokugaryō Taƴto
Substitute/deputy/replacement of office/officeholderjitō-dai Taƴto
Time periodKamakura period, Muromachi period Taƴto

Jitō (地頭) ko ardiiɓe leydi e nder yontaaji hakkundeeji to Japon, haa teeŋti noon e nd iner laamuuji Kamakura e Muromachi. Toɗɗaaɗo e shōgun, jitō ina joginoo manoruuji, ina heen jogagol ngenndiiji ɗi kokushi walla guwerneer diiwaan laaminoo.Wonno heen kadi cukko jitōs ina wiyee jitōdai.

Helmere jitō (maanaa mum ko "hoore leydi") fuɗɗii huutoreede ko e yontaaji Heian cakkitiiɗi ɗii, hono helmere sifaa. Yeru, neɗɗo jitō (地頭人) firti ko nokkuyanke baawɗo wonde. Caggal ɗuum, helmere ndee ina huutoree sahaa e sahaa fof e yimɓe jogiiɓe kala manor nokku. Daartooɓe hannde ɓee mbaawaa laaɓtinde sifaa jitō gadano mo Minamoto no Yoritomo toɗɗii oo, sibu sarɗiiji ɗiin ardiiɓe anndaaka no feewi.

Jitō sosaa ko e dow laabi nde Minamoto no Yoritomo toɗɗaa ngam ƴeewtaade teddungal maɓɓe e ñaawirdu Laamɗo caggal nde o heɓi laamu. Yoritomo toɗɗiima jitō heewɓe e nder leydi ndii kala, ko ɓuri heewde ko e diiwaan Kantō. E jamaanu Kamakura, jitō en cuɓaama e nder darɗe gokenin (vassals shogun) toppitiiɓe geɗe konu. Jitō ina joginoo njoɓdi e njuɓɓudi manor mo ɓe toɗɗaa oo, ina joginoo kadi njuɓɓudi to bannge leyɗeele e remooɓe manor oo.

Caggal wolde Jōkyū e hitaande 1221, shogunate toɗɗii jitō heewɓe to Hirnaange Japon e leydi ndi yimɓe bannge majjuɗo e suudu laamɗo njoginoo. E oon sahaa, gokeninuuji keewɗi maantinɗi, haa arti noon e leñol Mori e leñol Ōtomo, ngummii fuɗnaange fayde hirnaange.

Darnde jitō momtaa e dow laabi e darorɗe teeminannde 16ɓiire, ko Toyotomi Hideyoshi, gooto e "tato mawɓe hawruɓe Japon".

Ittugol kasta jitō ittii anndinde e ballal Laamɗo oo e juuɗe ujunnaaje ujunnaaje laamɓe tokosɓe, kadi ustii luural mawngal, ngal addani hareeji siwil ɗii duuɓi teemedde, ɗum noon addani daimyo ɓurɗo hoybude e hoolaade oo semmbinde jeyi leydi ndii. Ɗumɗoo noon, ko kañum woni sabaabu jamaanu fedde mawnde cakkitiinde to Japon, woni jamaanu Edo.

  1. Huffman, James L. (2010). Japan in world history. Oxford: Oxford University Press. p. 40. ISBN 978-0-19-536808-6. OCLC 323161049.
  2. Donald H. Shively; William H. McCullough, eds. (1988–1999). The Cambridge history of Japan. 2. Cambridge, UK: Cambridge University Press. p. 708. ISBN 0-521-22352-0. OCLC 17483588.
  3. Kozo Yamamura, ed. (1988–1999). The Cambridge history of Japan. 3. Cambridge, UK: Cambridge University Press. pp. 13–19. ISBN 0-521-22352-0. OCLC 17483588.