Jump to content

John Hunter Hospital

Iwde to Wikipedia
John Hunter Hospital
hospital
Golle imaaɗe1991 Taƴto
AffiliationUniversity of Newcastle Taƴto
LesdiOsterliya Taƴto
Nder laamooreNew South Wales Taƴto
Jonde kwa'odineto32°55′26″S 151°41′30″E Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.hnehealth.nsw.gov.au/facilities/hospitals/Pages/John-Hunter-Hospital.aspx Taƴto
Map

Ospitaal John Hunter e ospitaal sukaaɓe John Hunter (waktuuji goɗɗi ina wiyee JHH e JHCH), ko opitaal jannginoowo e opitaal sukaaɓe to Newcastle, e worgo New South Wales, to Ostarali. Opitaal 820 leeso ko opitaal janngirde mawnde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Newcastle. Ospitaal oo ina waɗi nokku gooto tan e nder leydi New South Wales, caggal wuro Sydney, ina waɗi kadi nokku ɓurɗo heewde yimɓe e nder diiwaan hee. John Hunter woni opitaal ɓurɗo heewde yimɓe e nder leydi ndi.

Yiyngo Koolol cellal John Hunter ina waɗi 820 leeso e nder kala nokku, ina jeyaa e saraaji opitaal keeriiɗo Newcastle mo 174 leeso, kam e sarwiis patoloji nokku Hunter mo diiwaan oo rokkata ƴeewndo patoloji to bannge jaŋde toownde. Koolol ngol ina waɗi galle gooto, feccii ko e 694 leeso mawɓe e 126 leeso sukaaɓe goɗɗo e nder opitaal sukaaɓe John Hunter.

Catal Royal Newcastle (hono opitaal Royal Newcastle), udditaa ko no baagal ɓeydugol opitaal John Hunter e lewru abriil 2006, rokki 144 e ɗeen leɗɗe. Ñawɓe ummoriiɓe e diiwaan Hunter e caggal mum ina neldee to John Hunter ngam safrude e nder fannuuji keewɗi. Ospitaal sukaaɓe John Hunter e nokku Royal Newcastle ina tawee e nder galle gooto e ospitaal John Hunter. Kadi e nder nokkuuji gooti, ​​ko opitaal Rankin Park (Rehab), opitaal keeriiɗo Newcastle e opitaal wiɗto safaara Hunter (HMRI).

Sarwisaaji keertiiɗi JHH e JHCH ko opitaaluuji toowɗi, ina ndokka ɗeeɗoo fannuuji e fannuuji tokoosi :

Detaayuuji keertiiɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Anestesi Ina jeyaa heen sub-specialités e nder anestesi ɓernde, neuro, jibinannde, sukaaɓe & diiwaan kam e safaara ñawu nguu (sarwisaaji ñawu nguu fof ina ngoodi)

Toppitagol tiiɗngol Koolol toppitagol tiiɗngol ngol 37 leeso ina rokka mawɓe e sukaaɓe ICU. ICU mawɗo 29 leeso ina rokka safaara kuuɓtodinɗo, seppooji kuuɓtodinɗi, ɓernde, trauma & neurosurgical toppitagol tiiɗngol.

ICU ina waawi rokkude ballal foofaango yahrude yeeso ngam ŋakkeende foofaango tiiɗnde ina jeyaa heen : ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri, ɓuuɓri ndi alaa ɓuuɓri, ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri toowndi, proning, e VV-ECMO.

Ballal hemodinamik ina woodi ina waɗi ballal vasopresor e inotropik, ƴeewndo hemodinamik yahrungo yeeso, ekokardiyogaraafi, ƴeewndo lomto renal jokkondirngo, pompe ballon nder aorta, VA-ECMO e LVAD Impella/percutaneous.

Toppitagol neurokritik ina waɗi ƴeewndo tolno EVD, ƴeewndo EEG jokkondirngo, Doppler transcranial.

Pediatric intensive care PICU keso mo 8 leeso udditaa e hitaande 2017, ina jeyaa e PICU 3 tertiary e nder diiwaan hee. Jooni noon ina yoɓee leɗɗe 4, ina rokka ballal ventilateur mo alaa ko nafata e mo alaa ko nafata kam e ballal hemodinamik.

Toppitagol tiiɗngol sukaaɓe jibinaaɓe 18 NICU e 24 leeso toppitagol keeringol, ina rokka toppitagol sukaaɓe jibinɓe gila e yontere 23 nde ɓe ngoni e reedu.

Lekki ƴettugol Sarwiis ƴettugol Aeromedical Hunter New England ina rokka sarwisaaji ƴettugol mawɓe e sukaaɓe, ko adii (ko adii opitaal) e ɗiɗaɓo (hakkunde opitaal). Doktooruuji ummoriiɗi e anestesi, toppitagol tiiɗngol e emergency ina ndokka gollotooɓe safaara, tawi noon infirmiyee en ICU ina ndokka ballal infirmiyee ngam ƴellitde ɗiɗmere. Sarwiis ƴeewndo ɗiɗaɓo oo ko karallo ko faati e toppitagol tiiɗngol e noddaango ardii ɗum.

Safaara ɓuuɓɗo Hokkude toppitagol ɓuuɓngol mawɓe e sukaaɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde

Trauma JHH e JHCH woni nokku ɓurɗo heewde yimɓe e nder diiwaan hee kadi ko ɗiɗaɓo ɓurɗo heewde yimɓe e nder leydi ndii. Ina jogii ekipaaji ceertuɗi e seppooji trauma kam e huutoraade karallaagal seppooji sub-specialité so ina haani.

Specialités surgiques

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Opereeji kuuɓtidinɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

GI toowɗo – seppo heege, pankreas e ƴiiƴam

Opereeji kolorektaal – Ina heen opereeji laparoskopi e opereeji onkoloji ɗi ngalaa ko bonnata

Operation endokrin

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ortopedi (cuɓaaɗo e trauma)

Opereeji hunduko e yeeso (OMFS)

Noppi hinere e daande (ENT)

Hoore e daande – kippu kawral OMFS e ENT

Opereeji ɓernde – Opereeji ɓernde, aorta e ɓernde cuɓaaɗi e emergency.

Ko ƴettugol renal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Operation urologie

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Operation vasculaire – Teknikaaji udditiiɗi e perkutaneeji

Opereeji plastik e moƴƴitingol

Keertinaaɗi safaara

Safaara kuuɓtodinɗo

Neurologie – Neurologie huuɓtodinnde, stroke, neuroradiologie interventionnelle (DSA e safaara anaerism, ƴettugol ƴiiƴam), EEG, neuropsychologie, kilinikuuji sklerosis keewɗo.

Kardiyoloji – Koolondiral, elektorofisiyoloji e ekokardiyogaraafi. Doktooruuji ɓerɗe JHH ina njogii humpito e karallaagal perkutane ko wayi no TAVI e valvulopasti aortique balloon

Safaara foofaandu – Ina heen sub-specialties ko faati e foofaango huuɓtodinngo, fibrosis cystique & safaara ɗanngal.

Endokrinoloji,

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gastroenteroloji,

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nefroloji e diiyalis

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Reumatoloji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Immunologie

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko ñawu ɓalndu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jibinannde e jibinannde Ina heen jibinannde-onkoloji e yuɓɓo safaara yumma-ɓiɗɗo toowɗo

Rajo-X, CT, MRI, safaara nukliyeer e radiyoloji hakkundeeji ina heen embolisaasiyoŋ.

Psychiatry Sarwisaaji psychiatry mawɓe e sukaaɓe fof ina mbaɗee, e nder safrirde e nder renndo.Wardooji

Ospitaal John Hunter e ospitaal sukaaɓe John Hunter ina waɗi ~30 cuuɗi leeso. Wardooji ɗii ina toɗɗii e ngonka mum en gonka e dow ŋoral juutngal e nder opitaaluuji ɗii (e alkulal) e limoore ndee ina hollita hol tolno opitaal oo warngooji ɗii ngoni (Toɓɓe 1–3). Ko ɗoon ward E3 woni dow E2 e sara ward F3.

Ward E1: Safaara kuuɓtodinɗo

Ward E2: Uroloji/Rumatoloji

Ward E3: Ortopedi

Ward F1: Ortopedi

Ward F2: Immunologie/Fooftere/Safaara kuuɓtodinɗo

Ward F3: Ɓernde e ƴiiƴam

Ward G1: Trauma/Opereeji keertiiɗi

Ward G2: Neuro/Opereeji

Ward G3: Ko faati e ɓernde/Gastroenteroloji

Ward H1: Cafrirɗe sukaaɓe

Ward H3: Joɗnde juutnde e nder safaara (ESSU) + Suudu toppitiingu safaara (MACU)

Ward J1: Opereeji sukaaɓe e Onkoloji

Ward J2: Sukaaɓe, Ñalawma Joɗnde e Ɗaanaade Unit

Ward J3: Opereeji kuuɓtidinɗi

Ward K1: Nefroloji/Diyalisis

Ward K2: Jibinannde/Caggal jibinannde

Ward K3: Ginekoloji/Ginekoloji Onkoloji

AGSU: Fedde toppitiinde ko feewti e cellal

CCU: Fedde toppitiinde ko fayti e koronaawiris

ED: Departemaa Emerjensi

Ƴellitaare: Ƴettugol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

ICU/HD: Suudu toppitiingu ñawɓe/Suudu toppitiingu toowngu

PICU: Suudu toppitiingu sukaaɓe

NICU: Ko nokku toppitiiɗo sukaaɓe jibinaaɓe

NEXUS: Cellal hakkille sukaaɓe

So tawii jeeyngal kelle timmuɗe yaltini e opitaal John Hunter e nder jaaynde Newcastle Herald ñalnde 30 lewru Yarkomaa 1991 ina hollita John Hunters tato teskinaaɓe, jeeyngal ngal ina hollita tan ko laaɓndal wonde opitaal oo inniraa ko innde Guwerneer gonnooɗo oo, tee hay so tawii jeeyngal ngal ina hollita "Here the who a' John Hunters mo heɓi ko heewi e ganndal safaara, e ɗoo ko e opitaal men John Hunter", yeeynorde ndee hollitii tan ko gonnooɗo guwerneer New South Wales ko innde opitaal oo, o wiyi "...[S]ever yimɓe dariiɓe e yiyooɓe mbaɗii darnde mawnde e mahde ñalngu nguu ina fooftoo e winndere ndee Guwerneer John Hunter inniraa ko e teddungal makko, kadi ko opitaal ɓurɗo hesɗude e ɓurɗo hannde e nder diiwaan oo, opitaal John Hunter to New Lambton Heights.

John Hunters tato ɓe limtaa e nder jeeyngal ngal ko :

John Hunter, gonnooɗo guwerneer leydi New South Wales, innde diiwaan Hunter oo fof

John Hunter, cafroowo lolluɗo e teeminannde 18ɓiire, piilaaɗo e ganndal pathogen anatomique, e...

John Irvine Hunter, ganndo ko faati e ɓalli to Ostarali, maayɗo e hitaande 1924, tawi ina yahra e duuɓi 26, tawi ko kanko woni porfeseer ɓurɗo famɗude e ɓalli to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sidney

Array naange

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E darorɗe hitaande 2021, jolngo naange ngo wiyetee ko ɓuri mawnude e kala opitaal e nder winndere nde, udditaa to opitaal John Hunter. Ina waɗi ko ina ɓura 5 000 panneel naange, ina waɗi 12 000 meeteer kaaree, ina waɗi 3,24 gigawatt-waktu hitaande kala.

"Marsandiis kilinik" Kewu

E lewru Yarkomaa 2025, gardiiɗo opitaal gooto neldi iimeel e denndaangal safrooɓe tokosɓe gollotooɓe e opitaal hee, ina noddira ɗum en "golle marshmellows clinical [sic]", caggal nde safrooɓe ɓee naamndii kuulal ngam winnditaade ɓe e golle jammaaji 10 e nder yontere.

Ɗuum addani jaabawol mawngol e nder renndo, ina heen yaafuya renndo ummoraade e gollotooɓe mawɓe to bannge opitaal e jaabawol ummoraade e Fedde Ofiseeji Safrooɓe Yoɓaaɓe e Ostarali[5].

  1. "John Hunter Hospital". Hunter New England Area Health Service. Archived from the original on 20 August 2010. Retrieved 28 October 2010.
  2. "Newcastle Herald Supplement". 30 January 1991. p. 16. Missing or empty |url= (help)
  3. " "Statement on comments made at John Hunter Hospital". 31 January 2025.