Jump to content

John Payne Jakson

Iwde to Wikipedia
John Payne Jakson
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeJohn Taƴto
Innde ɓesnguJackson Taƴto
Ɗuubi daygo25 Mbooy 1848 Taƴto
ƊofordeCape Palmas Taƴto
Date of death1 Juko 1915 Taƴto
Place of deathLagos Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajijournalist Taƴto

John Payne Jackson (25 mars 1848 – 1 ut 1915) ko jaayndiyanke Ameriknaajo-Liberiyaajo, jibinaa ko Liberiyaa, joginooɗo semmbe to Lagos, Nijeer hedde fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. O winndi e o yaltini jaaynde wiyeteende Lagos Weekly Record gila 1891 haa o maayi. Ko ɗum winndannde winndaande no feewi, humpitoore, yeewtunde e yuurnitaade geɗe jooni. Nde ƴetti darnde luulndiinde koloñaal, ngenndiyaŋkaagal Afriknaajo, nde waɗi ɗum ko nde yiɗaa e laamuuji ɗii, kadi e yoga e yimɓe mawɓe leydi Nijeer.

Duuɓi gadani

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

John Jakson jibinaa ko ñalnde 25 marse 1848 to Kap Palmas to Liberiyaa . Baaba makko biyeteeɗo Thomas John Jackson, egginoo ko Maryland, to Amerik, naati ndeen koloñaal to Liberiyaa. [1] Ina gasa tawa yumma makko kadi ummorii ko Maryland. Baaba makko ko depitee wuro, ñaawoowo e waajotooɗo Methodist mo o maayi nde John Jackson ina yahra e duuɓi nay. Jackson janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Kap Palmas, ngal Biskop John Payne ardii. [1]

Ko adii fof Jackson ina yiɗi wonde njulaagu. Caggal nde o yahri e nder Afrik hirnaange fof, e darorɗe kitaale 1860 o heɓi golle e njulaagu mawngu to Lagos biyeteeɗo JS Leigh, o neldaa to maayo Brass e kitaale 1870 ngam ƴellitde toon station Leigh. [1] Jackson branched e njulaagu geɗe palme e konte mum, kono o dogi o yalti e njulaagu ko e haɓdiiɓe Oropnaaɓe, ko huunde nde ina waawi battinde e yiɗde makko e Oropnaaɓe.

E hitaande 1882 o heɓi golle jogaade defte e nder jaaynde Lagos Times . [2] Richard Beale Blaize sosiino jaaynde Lagos Times e jaaynde koloñaal Gold Coast e hitaande 1880. [3] Ɓooytaani Jackson woppitaa e jaaynde Lagos Times sabu mum yarde. Ina wayi no o wuuri ko caggal ɗuum e golle makko e nder nokkuuji sosiyeteeji Angalteer ko wayi no Dorling and Co e Edward Chancillor. [1]

Jaaynde Lagos Times sosaa ko e hitaande 1882 kono nde fuɗɗiima waɗeede e hitaande 1890, nde inniri jaaynde Weekly Times . [3] Jackson waawnoo Blaize yo o woppu kaayitaaji ɗii. [4] Ladapo Samuel Ademola wonti balloowo Jakson e ndeen hitaande. Caggal ɗuum o wonta Alake mo Abeokuta . [3] Jaaynde Lagos Weekly Times adannde yalti ko ñalnde 3 mee 1880. Binndol ngol ina moƴƴi no feewi, kono Jackson ina jokki e yarde, kaalis oo ina ɓuuɓi. Hay so tawii o rokkaama laawol keewngol, haa jooni Blaize udditi jaaynde Weekly Times ñalnde 29 noowammbar 1880, o fuɗɗii yaltinde jaaynde Lagos Times gila 6 desaambar 1890. Jackson etinooma jokkude e jaaynde Weekly Times, kono caggal kulhuli puɗɗagol golle sariya jaɓi waylude innde jaaynde Lago Recordly e hitaande181. [1]

Lagos Yontere Record

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jackson dañii ballal e ɓataake mum, ina gasa tawa ko e cafroowo nokku oo, biyeteeɗo John K. Randle . [4] E sahaa nde Weekly Record fuɗɗii ndee, Lagos ina joginoo haa jooni 35 000 neɗɗo tan, kono ko kosmopolitan, ina yaawi mawnude sabu njulaagu nebam palme e geɗe goɗɗe. Wonno ɗoon ko yimɓe Oropnaaɓe tokosɓe ɓe ngalaa ko ɓuri 150 almuudo, njulaagu e misiyoŋaaji. Hay so tawii leñol Afrik ɓurngol mawnude ngol ko Yoruba en, ina woodi kadi jiyaaɓe ɓooyɓe ummoriiɓe Beresiil e Siyeraa Leyoon, Hawsa en, Fante en, Nupe en e leƴƴi keewɗi goɗɗi. [4] Jackson ina teskii no feewi geɗe jooni ɗee, ina rokka janngooɓe mum miijooji laaɓtuɗi. [4] E oon sahaa naafigaagal misiyoŋaaji kerecee en e njiyaagu njiyaagu e mawnikinaare koloñaal en Oropnaaɓe ina njuɓɓina dille ngenndiyaŋkaagal pinal e politik Afrik, ɗe Jackson wonti kaaldigal mawngal. [1] Hay so tawii o wondi e caɗeele e njuɓɓudi njaram e kaalis, Jackson ko artikulaajo e ganndo. [3] Binndol makko ina hawra e haalaaji teskinɗi e jaŋde yaajnde, o huutoriima ciimtol luurondirngol ummoraade e lowre keewnde. [2]

Jackson walli ardiiɓe nokkuuje nder Dahomey nder haɓaade laamuuji koloñaal Farayse, nden o yurmini ardiiɓe lesdi Naajeeriya jooni nder hareeji maɓɓe ngam heɓugo ndimu maɓɓe. O wonti sehil Nana Olomu mo leydi Itsekiri -, caggal nde Nana hokki hoore mum e juuɗe Biritaan en to Lagos o yaltini yeewtere juutnde e Nana. Caggal ñaawoore Nana e riiwtude mo, Jackson jokki haala kaa, o walli kampaañ ngam yoɓde mo, ɗum waɗi ko e hitaande 1906.

Jackson kadi ko jiɗɗo no feewi hooreejo Mandingo biyeteeɗo Samori Ture e nder haɓaade Farayse, o inniri jaaynde makko e nokku makko to Marina Somory. [1] O walli ngam tabitinde laamu Triumvirate to Yorubaland lomtinaa laamu Egba denndinngu e hitaande 1893, o wonti gooto e wasiyaaji mawɗi Alake Gbadebo I. [3]

Jackson ina wallitnoo laamuuji koloñaal en e wolde Angalteer e Ijebu e hitaande 1892. [1] Ngolɗoo jikku ina wayi no yahdaani e miijooji makko ngenndiyaŋkooji, kono ina waawi saabaade ɗum ko miijo wonde caggal nde Biritaan en mbaɗti jam ɓe njaltata. [1] Woɗɓe luural teskinngal e jikkuuji ɓataake makko e golle koloñaal ina mbaawi ma a taw faamninde Jackson jaɓde sahaa e sahaa fof e tiiɗnaare tiiɗnde ummoraade e laamu e renndo Orop, mo ɓataake makko fawii e mum ngam woodgol. [1] E balɗe gadane Jackson fawii ko e nanondiral laamu ngal guwerneer Gilbert Thomas Carter rokki jaaynde ndee . [3] Laamu Carter ina wallita Lagos Weekly Record e njoɓdi hitaande kala fotde 150 £ e dow daliilu soodde nokku yeeynorde. [2]

Jakson ƴetti masiŋ tappirde binndi Owen Emerick Macaulay, caggal ɗuum o huutorii masiŋ tappirde binndi J. Bagan Benjamin. E cakkital kitaale 1890 o dañii soodde masiŋ ɓooyɗo ummoraade Angalteer. [2] E nder kitaale 1890, Record ina sooda 600 ekkol e nder yontere kala, ko ɗum waɗi ɗum jaaynde ɓurnde lollude e nder Lagos. [1] Haa Carter yalti koloñaal oo, kaayitaaji ɗii mbaawii hawrude e nulal ngenndiyaŋkaagal Afrik e ballal guwerneer oo. E hitaande 1897 Henry McCallum ari e guwerneer keso oo, kaayitaaji ɗii ɓeydii famɗude sehilaaɓe e njuɓɓudi ndii. Kontraa yeeyirde ndee dartinaama e hitaande 1900. [3] E lewru Yarkomaa 1904, Record ummii e laawol Broad, fayti e biro keso duumotooɗo to Samadu Quarters to Marina. [2]

E nder yontaaji ko adii wolde adunaare adannde (1914-18) Biritaan en ina ɓeydoo jogaade doole mum en e ko wonti Koloni e Protectorate Nigeria, e ƴettude laamu e ko wonnoo laamɓe nokkuuji jeytaare. [1] Ɓe ngoni kadi ko e waylude sariyaaji jeyi leydi, ɗum addani yimɓe Afriknaaɓe kulhuli mawɗi e waylooji baɗeteeɗi e jeyi leydi e golle maɓɓe ɓooyɗe. Jackson hollitii ɗeen caɗeele e haala laaɓtuka, o hollitii wonde Oropnaaɓe ina njiɗi waɗde feere mbele ina mbaɗa koye mum en tawa ɓe paamataa ngonka kaa, ina mbaɗa leyɗeele jeyaaɗe e yimɓe no ɗe ngoniri e laamu nii. [1] Njuɓɓudi leydi ko renndo, kono jeyi ko neɗɗo gooto. Kadi, njuɓɓudi emiraaji worgo ɗii ina seerti no feewi e njuɓɓudi fuɗnaange ndii. [1] Geɗe goɗɗe ina njeyaa heen : kuulal laddeeji e kuulal dipiteeji ngenndiiji. [1] E nder weeyo gonngo e kiris e hitaande 1905 Jackson winndi, .

  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Omu 1974.
  2. 1 2 3 4 5 Obichere 2005.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 Hogan 2013.
  4. 1 2 3 4 July 2004.