Jola
Jolaa (farayse: Diola; Jolaa: Joola), noddirtee kadi jola-fonyi (farayse: diola-fogny) e kujamataak, ko ɗemngal ngal yimɓe 475 000 kaaldata e nder diiwaan Kasamaas to leydi Senegaal, e leyɗe koɗdiiɗe.[1] Jola-Fonyi ina jeyaa e ɗemɗe Jola keewɗe ɗe njiidaa e nokku hee.
Fonoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Konnguɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
LabialAlveolarPalatalVelaarGlotalStop/
Afrikaatdaandeptt͡ʃkdaandebdd͡ʒɡNasalmnɲŋFrikatiiffshTrillrLateralKo ɓadiiɗowj
Wowel
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
YeesoCakaaCaggalUdditiuKo ɓadii-ɓadiiɪʊUddi-hakkundeəoUddit-midɛɔUddit
Njuuteeki daande kadi ko fonetik.[2]
Siistem binndol
[waylu iwdi]
To Senegaal
[waylu iwdi]
To Senegaal, kuulal n°2005-981 sosi binndol laawɗungol Jola.
Alkule Jola (Senegaal)Alkule MawɗeABCDEFGHIJKLMNÑŊOPRSTUWYAlkule tokoose abcdefghijklmnñŋoprstuwy
Alkule juutɗe kollirtee ko softinde alkulal ngal: <aa ee ii oo uu>. Aksan ɓuuɓɗo dow alkulal <á é í ó ú> ina hollita wonde ɗaɗol ɗemngal yahrude yeeso e rewrude e oon alkulal e alkule goɗɗe konnguɗi ɗii e nanondiral alkulal.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
^ Juppu haa:a b Jola-Fonyi to Etnolooji (26ɓo, 2023) 
^ Sapir, Daawuuda J. (1965). A Grammaire de Diola-Fogny : Ɗemngal Haaleteengal e Diiwaan Basse-Kasamaas to Senegaal. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Kambridge.
Bibliografi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Hopkins, Bradley L. 1995. Darnde e nder jaŋde sintaksis Diola-Fogny. Kaɓirɗe wiɗtooji ɗemɗe, 4. Dakar: Fedde winndereyankoore ɗemɗe.
Hopkins, Bradley e Elizabet Hopkins. 1992. Janngugol ɗemngal Diola-Fogny: Jaŋde gollorde. Dakar: Fedde Adunaare Ɗemɗe.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Categori:Filmuuji ɗemngal Diola