Joslin Diabetes Center
Joslin Diabetes Center ko nokku ɓurɗo mawnude e winndere ndee to bannge wiɗto jabet, ko nokku jabet, kadi ko nokku jannginirɗo jabet. Nde woni ko e nokku safaara e jaŋde Longwood to Boston, to leydi Amerik. E nder duɗe jokkondirɗe e Duɗal Cafrirɗe Harvard, Joslin ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ko fayti e jabet. Joslin ina jogii kippu ɓurɗo mawnude e winndere ndee, safrooɓe jabet e caɗeele mum, kam e gollotooɓe ɓurɓe mawnude e jannginooɓe jabet seedtinɓe e kala nokku e winndere ndee. Joslin ina wallita kadi e fedde wiɗtooji jabet ɓurnde mawnude e winndere ndee, tawi ina waɗi ko ina ɓura 40 wiɗtooɓe faculté e ko ɓuri 300 wiɗtooɓe.[1]
Roberta Herman, M.D., woni hannde hooreejo e hooreejo nokku toppitiiɗo jabet Joslin.[2]
Tariya Joslin Clinic wallitii e waylude ƴeewndo, safrugol, e haɗde jabet, teeŋti noon e ɓeydude nguurndam sukaaɓe jibinɓe e rewɓe wonduɓe e jabet, e ƴellitde seppooji laser ngam hisnude gite, e ƴellitde safaaraaji ngam ustude taƴgol, e udditde laabi ngam anndude hol baawɗo ɗum ƴellitde jabet. Nde inniraa ko Elliott P. Joslin, doktoor Ameriknaajo, piilaaɗo e wiɗto ñawu jabet.
Won e geɗe daartol teeŋtuɗe ina njeyaa heen:
1949 : Priscilla White, M.D., tergal sosngal kilinik Joslin, yaltinii limto ɓaleejo ngam renndinde reedu jabet. Ndee miijo adanngo ina renndina ñawɓe fawaade e tolno nguleeki mum en, ina renndina kadi porotokol safaara mum en e fawaade e ɗuum. Nde Doktoor Priscilla White naati e golle Joslin e hitaande 1924, ko 56% tan e sukaaɓe jibinɓe e yummiraaɓe jabet nguuri ; Duuɓi 50 caggal ɗuum nde o woppi golle, ndeen tolno ummiima haa ɓurti 90 e nder teemedere.[3] 1967 : Safaara laser (fotokoagulaasiyoŋ laser Ruby) ko William Beetham, M.D., e Lloyd M. Aiello, M.D., ƴetti, ko e nder duuɓi joy garooji ɗii, wayli toppitagol retinopati jabet, ko ñawu jabet ina waawi wumde.[4] 1976 : Wiɗtooɓe Joslin timminii ƴeewndo A1C, udditi laawol ngol ƴeewndo ƴiiƴam ngam ƴeewde no suukara ƴiiƴam woniri e nder lebbi ɗiɗi haa tati. 1980 : Wiɗtooji baɗanooɗi to Joslin kollitii wonde jabet fannu 1 ina yahra e duuɓi, ina addana en yaakaare wonde feere ina waawi heɓtineede ngam haɗde cellal ɓalli (auto-immune) bonnude ƴiye pankreas hade mum en woppude feewnude insulin. 1980 : C. Ronald Kahn e fedde mum ina ciftina mbaadi molekul gollal insulin e no ngal waylirtee e nder ngonkaaji ɗi insulin waawataa huutoraade ko wayi no jabet fannu 2 e ɓuuɓri. 1989: George King, M.D., e gollodiiɓe mum kollitii wonde ɓeydagol suukara e nder ƴiiƴam ina addana protein kinase C (PKC) huutoraade, ko huunde e laawol mawngol baylagol, baawngol waylude cellal e nder yitere, e nder ƴiiƴam e nder ƴiiƴam, ko ɗum addanta ñawu jabet.[5] 1996 : Laawol molekul (ina wiyee NF-κB) ina anndaa e nder ƴiiƴam e heeñere nde ɓuuɓri (e ñaamdu ƴiiƴam) huutortoo, ina addana ɗum ŋakkere insulin baawnde addude jabet fannu 2 (Steven E. Shoelson, M.D., Ph .D.). 1998 : Joslin Vision Network —karallaagal telemedisin ƴettaangal to Joslin —tawi ina waawi feewnude natal retina no feewi no kaɓirɗe kuutorteeɗe nii, kono tawa alaa ko foti diwtude gite. Nokkuuji toowɗi e nder leyɗeele dentuɗe Amerik ina mbaawi hannde heɓde humpito Joslin e ƴeewndo e safrude ñawu gite jabet. 2002 : Wiɗto Porogaraam ngam haɓaade jabet (DPP) hollitii wonde yimɓe wonduɓe e glukos toowɗo e nder ƴiiƴam mum en, tawi ina mbaawi heɓde jabet fannu 2 ina mbaawi ustude baasal mum en fotde 58% e nder teemedere (58%) tawa ina ustoo teddeendi mum en no feewi, ina ɓeydoo kadi waɗde golle tiiɗɗe, ko wayi no yahde hojomaaji 30 ñalnde kala.[6] 2003: Wiɗtooɓe ɓee njiyti wonde maale gadane ñawu nguu (microalbuminuria) ina mbaawi artirde no woorunoo so tawii ko ƴeewndo safaara moƴƴo e ƴeewndo jabet.[7] 2006: Wiɗtooɓe Joslin njiyti wonde taƴe keertiiɗe ina mbaawi anndude ŋakkeende nguura e peccitagol ɓalndu e nder aadee.[8] 2009: Wiɗtooɓe to laboratuwaar C. Ronald Kahn njiyti wonde ƴiiƴam ɗam ina tawee e won e mawɓe, ɗum noon ina rokka ɗum en mbaydi kesiri ngam safrude mboros oo.[9] Sarwisaaji kilinik Yoga e porogaraamuuji kilinik to Joslin ina jeyaa heen:
Duɗal gite Beetham : Beetham ina huutoroo ƴeewndorɗe jahruɗe yeeso, safaara laser, seppooji katarakt e gite, moƴƴitingol gite, e safaaraaji kesi ngam wallitde hisnude gite ñawɓe jabet.
Adult Clinic Care Joslin ina jogii innde e toppitagol e ballal sukaaɓe wonduɓe e jabet e ɓesnguuji mum en. Gollotooɓe sukaaɓe ɓee ina mbaɗi endokrinoloji seedtinɓe e board, jannginooɓe infirmiyee jabet sukaaɓe, ñamri sukaaɓe, psikoloji sukaaɓe, golloowo renndo, e karallo ko faati e nguurndam sukaaɓe.
Pediatric Clinic Care Joslin ina jogii innde ngam toppitaade e wallitde ñawɓe sukaaɓe wonduɓe e jabet e ɓesnguuji mum en. Gollotooɓe sukaaɓe ɓee ina mbaɗi endokrinoloji seedtinɓe e board, jannginooɓe infirmiyeeji jabet sukaaɓe, ñamri sukaaɓe, psikoloji sukaaɓe, golloowo renndo, e karallo ko faati e nguurndam sukaaɓe.
Kilinikuuji cellal pine keewɗe : E jaabawol ko Latinooji e Asiyankooɓe Ameriknaaɓe