Jump to content

Julie Okoh

Iwde to Wikipedia
Julie Okoh
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
SoomaJuliana Omonukpon Omoifo Taƴto
InndeJulie Taƴto
Ɗuubi daygo5 Juko 1947 Taƴto
ƊofordeUbiaja Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajiwriter, educator Taƴto
Field of worktheatre art Taƴto
EmployerUniversity of Port Harcourt, Ministry of Foreign Affairs of the Federal Republic of Nigeria Taƴto
Janngi toLoyola University Chicago, University of Alberta, université Bordeaux Montaigne Taƴto
Start of work period2004 Taƴto
Personal pronounL484 Taƴto

Juliana (Julie) Omonukpon Omoifo Okoh (jibinaa ko Ubiaja, 5 ut 1947) ko binndoowo pijirlooji, jannginoowo e daraniiɗo rewɓe, ko o porfeseer teori pijirlooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt tuggi 2004 haa 2017. Haɓde e geɗe jowitiiɗe e rewɓe e nder renndo, E (2000) e Dame udditaaɗe (2007). O woniino ganndo Fulbright e hitaande 2011 o heɓi njeenaari nguurndam makko e fedde naalankooɓe pijirlooji leydi Najeriya (SONTA) .

Nguurndam Juliana Omonukpon Omoifo jibinaa ko to Ubiaja to diiwaan Edo, to bannge worgo leydi Najeriya, ko ɓiɗɗo Augustine Azamuoisa Omoifo, jannginoowo e gardiiɗo ñaawirdu, e debbo makko, sewnde e gardiiɗo departemaa. O mawni ko e galle jom suudu, ko o joyaɓo e nder galle sukaaɓe njeetato. Jibnaaɓe makko ɗiɗo ɓee fof ko daraniiɓe pinal; baaba makko ina yiɗi jimɗi, ina fija gitaar, yumma makko ko daartoowo aadaaji, tawtoraaɗo jimɗi Ikhio dance-drama.O resii ko Joseph Donatus Okoh (jibinaa ko 1941), jannginoowo keɓtinaaɗo e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe nayo.

Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre to Ubiaja, Juliana Omoifo naati duɗal hakkundeewal Laamɗo men Lourdes to Uromi. Ndeen o heɓi golle e ministeer geɗe caggal leydi to Lagos ɗo o ƴetti jaŋde GCE to tolno ordinateer e to bannge toowɗo. Sabu njeñtudi makko laaɓtundi, o dañii tawtoreede kursus duuɓi tati e heblo ngam wonde binndoowo ɗemɗe ɗiɗi to Duɗal Heblo Fedde Ngenndiije Dentuɗe. E hitaande 1972, o heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Loyola to Chicago ɗo o heɓi bakkaa makko e binndol Farayse e Engele e hitaande 1976. O yahi haa o heɓi dipoloma makko master e binndol Farayse to duɗal jaaɓi haaɗtirde Alberta (1979). Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bordoo III ngam janngude ko fayti e tiyaataar Farayse e Engele, o heɓi dipolom makko master e hitaande 1989, o heɓi kadi doktoraa makko e hitaande 1991.

[1]<ref>

E nder yeewtere makko adannde tiitoonde "To bannge tiyaataar rewɓe e nder leydi Nijeer", nde o waɗi e lewru oktoobar 2012, Okoh joofniri ko :

Miijo potal rewɓe e worɓe jowitiingo e hakkeeji rewɓe ina yaaji, binndol rewɓe ina jogii darnde mawnde e addude waylooji e jikkuuji rewɓe. Kono tan, hare juutnde ina jokki haa jooni, sibu maa ɗum ƴettu waktuuji juutɗi ngam potal rewɓe e worɓe e darnde rewɓe e nder renndo ina paamnee no moƴƴi, ina jaɓee e nder sifaa kuuɓtodinɗo... Miin noon, mi suɓiima medium teyaaɗere ngam wonde minbar am ngam ɗuum. Mi etinooma yettaade aduna oo e golle am teyaaɗere tuugiiɗe e doosɗe e karallaagal rewɓe.

Binndanɗe

Okoh winndii e ardii ko ina tolnoo e 30 pijirlooji, heen heewɓe njaltinaama, kam e binndanɗe teskinɗe e binndanɗe e ɗemngal Farayse e Engele ko fayti e pijirlooji, pinal e geɗe jinnaaɓe. Yiyngo golle Okoh ko golle 21 e nder binndanɗe 25 ɗe ngonnoo ko e ɗemngal 1, ɗe ndesndaa e nder 145 defterdu

Ina jeyaa e pijirlooji makko ɓurɗi lollude, Edewede mo o fuɗɗii waɗde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1998. Ko ngam hollirde rewɓe Naajeeriya wonde excision ko aada mo foti reeneede, hollirde ɗum ko huunde bonnde. Pijirlooji ɗii ina mbaɗi jimɗi e jimɗi rewɓe gaadanteeji, sahaa e sahaa fof ina mbayloo. Huutoraade strike sex juutɗo ngam waɗde feere, rewɓe ɓee ina cuɓoo ngam haɗde excision. Excision kadi ko tiitoonde In the Fullness of Time, ɗo jamaanu nguu ina hirjina ngam tawtoreede woote walla e yimde e ƴattaade.

Pijirlooji makko ina njeyaa heen:

1997: Mask: Pijirlooji wonande duɗe e kolees

1997 : Mannekin en

2000 : Edewede : Fajiri ñalawma keso

2000: E nder timmal jamaanu

2002: Hol baawɗo haɓde e laamɓe?

2005: Ayisaa

2007 : Dame udditaaɗe

2008: Ñaawooje ɗee

2009: Ko ɓenni ko ina ɓuuɓna: Drama

2010: Debbo men haa abada: Drama

2014: Wullaango ngam Demokaraasi

2018: Laawol ɓuuɓngol

Njeenaaje

Okoh heɓii bursiiji e njeenaaje keewɗe. Ina jeyaa e ɗeen :

2000 : Ganndo mawɗo Fulbright

2011: Njeenaari nguurndam ummoraade e fedde naalankooɓe pijirlooji leydi Najeriya (SONTA) rewrude e Ɓoornugol Rewɓe: Haala Ɓoornugol e Edewede Okoh." Ikoro 7.2 (2017):42-54.

Asen, Roosmari. "BONNOL NDER RENNDO NIGERIA: JAŊDE JULIE OKOH’S MO WAAWI HAƁDE LAABI." Jaaynde Naalankaagal/Neɗɗaagal Toɓɓere 1, no. 1 (hitaande 2018).

Asen, Roosmari. "Naftoraaki jokkirgol e soynde potal hakkunde rewɓe e worɓe: janngirɗe ummoraade e Mannequins Okoh (1997)." Jaaynde Hibriid ganndal binndol e pinal 2, no. 3 (2020): 27-36.

Asiegbu, Nkechi. "Darnde rewɓe e nder njiimaandi rewɓe: Rewɓe mawɓe e nder pijirlooji cuɓaaɗi ɗi Julie Okoh waɗi." Karaŋ: Jaaynde Pijirlooji e Naalankaagal Habaruuji 9 (2014): 33-47.

Ejiyofor, B. Asodiyonye. "Laabi Levirate Debbo Debbo e Siyaasa suɓol nder Julie Okoh’s Debbo amin haa abada." AFRREV IJAH: Jaaynde winndereere ko faati e naalankaagal e neɗɗankaagal 8, no. 2 (2019): 60-70.

Ifeanyichukwu, Frank. "Negligence pinal woni sabaabu mawɗo ownugol nder leydi Naajeeriya: Jannde Julie Okoh's We Are Rivers." Ƴellitaare 9, alaa. 1 (hitaande 2019).

Imo, Eduar Egbo. "Worɓe “Shoviniste” Julie Okoh: Jaɓɓotooɓe e njiyaagu rewɓe." Jaaynde Jinnaaɗo e Doole 10, no. 2 (2018): 53-71.

Iyav, Ben Duu. Estetik marksist e estetik rewɓe marksist e nder pijirlooji cuɓaaɗi ɗi Olu Obafemi e Julie Okoh. Doktoraa, hitaande 2014.

Nutsukpo, Margaret Fafa. 2020. Rewɓe, seppo e waylo renndo e nder Edewede Julie Okoh. AFRREV LALIGENS: Jaaynde winndereere ko faati e ɗemngal, binndol e jaŋde jinnaaɓe 9.1:28-40.

Nwafor, Aljumaa. "Drama bana kuugal ngam kampaañ ngam haɓugo bee ɓiɓɓe rewɓe: Edewede Juliana Okoh bana misaalu." Wiɗto Afrik 13, no. 1 (2019): 86-92.

Ojediran, Oludolapo. "Njiylawu caɗeele rewɓe e nder deftere Julie Okoh nde Mannequins." (2017).

Okolocha, H. Oby, e Sofiya I. Hakkeeji aadee rewɓe : Geɗe waylooji e nder ngaandi Edewede mo Julie Okoh e Stella Dia Oyedepo Alaa Jinnaaɗo. Jaaynde Rupkatha ko faati e jaŋde hakkunde-leyɗeere e nder gannde neɗɗankaagal 4, no. 2 (hitaande 2012).

Ojediran, Oludolapo. "Tadagol debbo: ŋakkeende haala e majjugol e nder Edewede Julie Okoh." E nder Gender e Ƴellitaare e nder Afrik e Diaspora mum, pp. 49-55. Rutledge, hitaande 2018.

Yeseibo, John Ebimobowei. “Haa fijirde rewɓe haa lesdi Naajeeriya: Dammuɗe Julie Okoh ɗon laara.” Jaaynde Jinnaaɗo e Doole 10, no. 2 (2018): 9-24.

  1. "Ohoh, Julie (Prof)". Directory of Nigerian Female Authors. Archived from the original on 22 April 2016. Retrieved 13 May 2020.