Kane-bugyō
Kane-bugyō (金奉行) ko ardiiɓe laamu Tokugawa jogiiɓe golle hiisa kaalis walla njuɓɓudi njoɓdi.
No yoɓirtee njoɓdi ina seerti fawaade e nokku. E nder Kantō, yoɓde ina heewi waɗeede e maaro ngam gese ɓuuɓɗe, e kaŋŋe ngam dowri. E nder diiwanuuji Kinai e hirnaange, foormulaaji ceertuɗi seeɗa kuutoraa ; kono kadi njoɓɗeele ɗee keɓaama e maaro e kaŋŋe fof. So tawii ko yoɓde kaalis, kaalis oo nawtenoo ko to galle laamorɗo Edo walla to galle laamorɗo Osaka ɗo ɗum wonti golle kane-bugyō.
Kane-bugyō to Edo e Osaka ina joginoo denndaangal konte jowitiiɗe e ɗeen keɓe kaalis. Ɗeeɗoo ina mooftaa, caggal ɗuum katte-kata ƴeewtindorii ɗe. Golle ɗee fof ko tergal rōjū walla wakadoshiyori ƴeewti ɗum no feewi.
Won e domenaaji kadi ina njoginoo darnde kane-bugyō. Ɗiɗi e nder rōnin Capanɗe jeeɗiɗi e jeeɗiɗi ina njoginoo ndeeɗoo darnde e nder Domen Akō : Ōtaka Gengo e Maehara Isuke.
Doggol kane-bugyō Ko doggol dilloowol, ina gasa tawa ngol meeɗaa waawde heblude tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande. [ikon] Ndee feccere ko meere. Aɗa waawi wallude e ɓeydude heen. (Lewru Suwee 2011) Ƴeew kadi Bugyō Teskorɗe Hall, ko Yuhanna Wesley. (1955) Tanuma Okitsugu: Ko adii Japon hannde, p. 201 Brinkley, Frank e woɗɓe. (1915). Daartol leñol Japon gila e jamaanu gadano haa e joofnirde jamaanu Meiji, p. 638. Binkli, pp 638 haa 639. Tuugnorgal[1].[2].[3]
- ↑ Hall, John Wesley. (1955) Tanuma Okitsugu: Forerunner of Modern Japan, p. 201
- ↑ Brinkley, Frank et al. (1915). A History of the Japanese People from the Earliest Times to the End of the Meiji Era, p. 638.
- ↑ Brinkley, pp. 638–639.