Kanki famine
| Lesdi | Japan |
|---|---|
| Jonde kwa'odineto | 35°0′42″N 135°46′6″E |
| Point in time | 1230s |
| Start time | 1230 |
| End time | 1239 |
| Time period | Kangi |
| Depicted by | Meigetsuki |

Heege Kanki (寛喜の飢饉, Kanki no kikin), winndaande kadi ko heege Kangi, ko heege toɗɗiinde Japon e jamaanu Kamakura. Heege ndee ina sikkaa fuɗɗii ko e hitaande 1229/1230, haa hitaande 1231/1232. Nde inniraa ko jamaanu Kangi (1229–1232), e laamu laamɗo Go-Horikawa. Laamɗo leydi Japon ko Kujō Yoritsune. Heege ndee tiiɗii e nder leydi Japon fof. Saabi ɗum ko nguleeki caɗtuki saabiima ma a taw ko ɓuuɓol kaaƴe, yantude caggal ɗuum e ɓuuɓri renndo huuɓtodinndi.
Fuɗɗam kitaale 1200 ko wakkati ɓuuɓɗo to Japon, haa teeŋti e hitaande 1225-1228. E hitaande 1229, ina wayi no kosam ɗam ŋakki rewi ko e yooro, ɗum addani ŋakkeende nguura. No toɓooli ɓurɗi heewde ɗii, ɓuuɓol ngol e ɓuuɓol ngol mbonniri gese e lewru sulyee 1230 nii, ŋakkeende ndee ƴellitii haa wonti heege, yimɓe puɗɗii maayde e keewal e lewru suwee 1230.[citation needed] ŋakkeende naange addani nguleeki mawki no feewi, koltu coodgu ina haani e ndunngu e ndunngu. Ballal ngal laamɗo e Shogunate mbaɗi ngal, ko ɓuri heewde, alaa ko nafata, nde tawnoo alaa ko nguura heɓaa heen hay dara. Ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe e nokkuuji ɓurɗi bonde,[citation needed] njulaagu aadee laawɗinaama e hitaande 1231,e nder laabi goɗɗi - ƴettugol e dogde nguura e doole.[citation needed] Njuɓɓudi renndo ndii yani, fedde wuyɓe wuyɓe (ina heen wonnooɓe rewɓe Budisma) mbaɗti heewde. Feere ndee yani haa e Goryeo, nde tawnoo hoɗɓe e Kyushu, ɓe heege njippii, njippiima e gure daande maayo ngam heɓde nguura. Wejo ngoo wayliima wonti nguleeki e ndunngu 1230-1231, kadi ɗum addani ndema ustaade e hitaande 1231, oo sahaa ko sabu ŋakkeende nguleeki leydi e ŋakkeende aawdi.[citation needed]
Haa jooni, fotde tataɓal yimɓe Japon maayii (maayɓe ina tolnoo e 1 500 000–2 000 000),[citation needed] firti ko heege Kanki ina waawi wonde ɓurnde bonde e daartol Japon. E nder ɗiin duuɓi, heege mawnde ndee kadi yani e Kievan Rus’ e Novgorod.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol heege
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Taariiha demokaraasi Japon ko adii gartugol Meiji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kan'ei Heege Mawnde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yōwa heege
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][1] As the excessive rains,[2] [3]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedFarris_famine - ↑ Kato, Hirokazu; Yamada, Tsutomu (2016). "Controlling factors in stalagmite oxygen isotopic composition and the paleoprecipitation record for the last 1,100 years in Northeast Japan". Geochemical Journal. 50 (2): e4. Bibcode:2016GeocJ..50E...1K. doi:10.2343/geochemj.2.0417. Retrieved 16 July 2019.
- ↑ Farris, William Wayne (2006-01-01). Japan's Medieval Population: Famine, Fertility, And Warfare in a Transformative Age (in Engeleere). University of Hawaii Press. pp. 33–34, 58. ISBN 978-0-8248-2973-5.