Jump to content

Kanki famine

Iwde to Wikipedia
Kanki famine
famine
LesdiJapan Taƴto
Jonde kwa'odineto35°0′42″N 135°46′6″E Taƴto
Point in time1230s Taƴto
Start time1230 Taƴto
End time1239 Taƴto
Time periodKangi Taƴto
Depicted byMeigetsuki Taƴto
Map

Heege Kanki (寛喜の飢饉, Kanki no kikin), winndaande kadi ko heege Kangi, ko heege toɗɗiinde Japon e jamaanu Kamakura. Heege ndee ina sikkaa fuɗɗii ko e hitaande 1229/1230, haa hitaande 1231/1232. Nde inniraa ko jamaanu Kangi (1229–1232), e laamu laamɗo Go-Horikawa. Laamɗo leydi Japon ko Kujō Yoritsune. Heege ndee tiiɗii e nder leydi Japon fof. Saabi ɗum ko nguleeki caɗtuki saabiima ma a taw ko ɓuuɓol kaaƴe, yantude caggal ɗuum e ɓuuɓri renndo huuɓtodinndi.

Fuɗɗam kitaale 1200 ko wakkati ɓuuɓɗo to Japon, haa teeŋti e hitaande 1225-1228. E hitaande 1229, ina wayi no kosam ɗam ŋakki rewi ko e yooro, ɗum addani ŋakkeende nguura. No toɓooli ɓurɗi heewde ɗii, ɓuuɓol ngol e ɓuuɓol ngol mbonniri gese e lewru sulyee 1230 nii, ŋakkeende ndee ƴellitii haa wonti heege, yimɓe puɗɗii maayde e keewal e lewru suwee 1230.[citation needed] ŋakkeende naange addani nguleeki mawki no feewi, koltu coodgu ina haani e ndunngu e ndunngu. Ballal ngal laamɗo e Shogunate mbaɗi ngal, ko ɓuri heewde, alaa ko nafata, nde tawnoo alaa ko nguura heɓaa heen hay dara. Ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe e nokkuuji ɓurɗi bonde,[citation needed] njulaagu aadee laawɗinaama e hitaande 1231,e nder laabi goɗɗi - ƴettugol e dogde nguura e doole.[citation needed] Njuɓɓudi renndo ndii yani, fedde wuyɓe wuyɓe (ina heen wonnooɓe rewɓe Budisma) mbaɗti heewde. Feere ndee yani haa e Goryeo, nde tawnoo hoɗɓe e Kyushu, ɓe heege njippii, njippiima e gure daande maayo ngam heɓde nguura. Wejo ngoo wayliima wonti nguleeki e ndunngu 1230-1231, kadi ɗum addani ndema ustaade e hitaande 1231, oo sahaa ko sabu ŋakkeende nguleeki leydi e ŋakkeende aawdi.[citation needed]

Haa jooni, fotde tataɓal yimɓe Japon maayii (maayɓe ina tolnoo e 1 500 000–2 000 000),[citation needed] firti ko heege Kanki ina waawi wonde ɓurnde bonde e daartol Japon. E nder ɗiin duuɓi, heege mawnde ndee kadi yani e Kievan Rus’ e Novgorod.

Doggol heege

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Taariiha demokaraasi Japon ko adii gartugol Meiji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kan'ei Heege Mawnde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yōwa heege

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

[1] As the excessive rains,[2] [3]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Farris_famine
  2. Kato, Hirokazu; Yamada, Tsutomu (2016). "Controlling factors in stalagmite oxygen isotopic composition and the paleoprecipitation record for the last 1,100 years in Northeast Japan". Geochemical Journal. 50 (2): e4. Bibcode:2016GeocJ..50E...1K. doi:10.2343/geochemj.2.0417. Retrieved 16 July 2019.
  3. Farris, William Wayne (2006-01-01). Japan's Medieval Population: Famine, Fertility, And Warfare in a Transformative Age (in Engeleere). University of Hawaii Press. pp. 33–34, 58. ISBN 978-0-8248-2973-5.