Kanopi (biyoloji)






kanopi biyoloji e nder biyoloji, canopy ko feccere dow leydi e ndema walla ndema, ko mooftugol koronaaji leɗɗe gooto gooto . E nder ekkolosi ladde, ɓuuɓri ko laral toowngal walla nokku hoɗorde, ko koronaaji leɗɗe mawɗe mbaɗata, ina heen kadi tagooje goɗɗe ( epifiteeji, lianaaji, daabaaji leɗɗe, ekn). Renndooji hoɗɓe e laral canopy ina cikka ina mbaawi jeyeede e reentaade keewal laddeeji, e muñal, e golle. Leɗɗe ɓuuɓɗe ina keewi jogaade ɓuuɓri tiiɗndi, ndi haɗata annoore ummoraade e leɗɗe mawɗe les.
Laawɗingol gadanol ngol canopiiji mbaɗaama gila e leydi tawa ina huutoroo binokulaaji walla e ƴeewde geɗe cakkitiiɗe. Wiɗtooɓe ɓee ina mbaawi won e sahaaji tuugnaade e ekstrapolaasiyoŋ tawa ina kuutoroo sampleeji ɓurɗi waawde yettaade ɗi ƴettaa ko e les leɗɗe . Won heen ɗo ɓe kuutortoo ko laabi ɗi ngonaa aadaaji ko wayi no koɗorɗe ndarnaaɗe e dow vine walla diwooje ɓuuɓɗe, e ko nanndi heen. Karallaagal kesal, ina heen geɗe baɗaaɗe e dow koye, waɗii ƴeewndo canopy ko ɓuri hoybude e laaɓtude, addani golle juutɗe e gollondiral, kadi ɓeydii mbaadi janngugol canopy.
Suudu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Sifaa canopy ko yuɓɓo walla njuɓɓudi nokku (geometry dimensionnels trois) canopy leɗɗe. Indeks nokku leɗɗe, nokku leɗɗe e kala yuɓɓo leydi, ko peeje kuutorteeɗe ngam faamde e ƴeewndaade mbaydiiji leɗɗe. Koyngal ngal ɓuri juutde e laral les ngal . Kanko ina jogii 90% e daabaaji e nder ladde toɓo. Kannje ina mbaawi uddude diƴƴe mawɗe, ina nanndi e ɗe ɓuuɓnaaka so ƴeewdaama e laana ndiwoowa. Kono, hay so tawii caɗeele leɗɗe ina njillondiri, leɗɗe ɓuuɓɗe ladde toɓo ina famɗi ɗo memondirta. Kono, ɗe keewi seertude ko e koyɗe seeɗa.
Leɗɗe ɓuuɓɗe ɓurɗe heewde e ɓurɗe heewde ina mbaɗa laral ɓuuɓngal ngal fotaani. Leɗɗe ɓuuɓɗe ina mbaawi waɗde fotosintesis e yaawre tawa ina njogii annoore heewnde, ɗum noon ina wallita ko ɓuri heewde e peewnugol adanngol e nder laddeeji. Laral canopy ina rokka ndeenka e henndu tiiɗndu e henndu, ina haɗa kadi lewru e toɓo, ina addana laral les ngal leɗɗe seeɗa.
Koɗorɗe laddeeji ko galleeji leɗɗe e kullon ladde keertiiɗe ɗe tawaaka e laabi laddeeji goɗɗi. Keewceeral nguurndam leydi ɓurngal toowde ina hoɗi e nder laddeeji toowɗi . Daabaaji ladde toɓo keewɗi njibinaama ngam wuurde tan e nder ŋoral, meeɗaa meemde leydi. Ko ɓuri heewde e ɓuuɓol ladde toɓo ina waɗi fotde 10 m, ina taƴa fotde 95% e lewru. Koyngal ngal woni les laral emergent, laral ɓuuɓngal leɗɗe toowɗe no feewi, ko ɓuri heewde ko gooto walla ɗiɗi e ektaar. E nder keewal ndiyam e nguleeki ɓadiiɗo e nder laddeeji toɓo, annoore e ñamri ko geɗe ɗiɗi ɗe ustata mawnugol leɗɗe gila e les haa e ŋoral.
E nder renndo permaculture e jarde ladde, ko ɓuuɓri ɓuri toowde e laabi jeeɗiɗi.
Koyɗe ladde ina njogii caɗeele keewɗe to bannge mbaydiiji e ekkolooji, ina njogii nafoore e ekosistem ladde. Eɗe njeyaa e golle maantiniiɗe ko wayi no ustude toɓo, ustude annoore, ustude nguura e semmbe, waylude gaas, e rokkude hoɗorde kullon ladde ceertukon. Kosam ɗam ina jogii kadi darnde e waylude ngonka nder ladde, tawa ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu ngam haɓaade mbayliigaaji annoore, henndu, e nguleeki naatɗi. [1]
Laral canopy ladde ina wallita e leɗɗe e kullon ladde keewɗe. Nde innitiraa ko "keeri biyotik cakkitiiɗi" nde tawnoo nde rokkii hoɗorde nde addani ƴellitaare leƴƴi leɗɗe, mikroo-organismeeji, kullon ladde (yeru, ɓowɗi), e kullon ladde (yeru, colli e kullon ladde) keertiiɗi e laral toowngal laddeeji. Ina gasa tawa ko ɓulli laddeeji ngoni yoga e nokkuuji ɓurɗi heewde leƴƴi e dow tagofeere nde. Ina sikkaa wonde renndooji tawaaɗi e nder laral leydi ndii ina njogii darnde tiiɗnde e nder golle ladde ndee, kam e jogaade keewal e reentaare ekolosii . [2]
Reglementaasiyoŋ weeyo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kanko laddeeji ina njogii nafoore mawnde e reentaade deeƴre weeyo aduna. Ko kamɓe ngoni sabaabu ko famɗi fof feccere e mbaylaandi gaas karbonik hakkunde ekosistemaaji leydi e weeyo. Koyɗe ladde ina mbaɗa ko wayi no ɓuuɓri karbon, ina usta ɓeydagol CO 2 weeyo ngo golle aadee saabi. Halkude ɓulli laddeeji ina addana ɗum en yaltinde gaas karbonik, ɗum noon ina addana CO 2 ɓeydaade heewde e weeyo. Ndeen ɗum addantaa tagofeere nde ɓeydaade wulde.
Hiimobe taƴgol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]<nowiki>.mw-parser-output .reflist{margin-bottom:0.5em;list-style-type:decimal}@media screen{.mw-parser-output .reflist{font-size:90%}}.mw-parser-output .reflist .references{font-size:100%;margin-bottom:0;list-style-type:inherit}.mw-parser-output .reflist-columns-2{column-width:30em}.mw-parser-output .reflist-columns-3{column-width:25em}.mw-parser-output .reflist-columns{margin-top:0.3em}.mw-parser-output .reflist-columns ol{margin-top:0}.mw-parser-output .reflist-columns li{page-break-inside:avoid;break-inside:avoid-column}.mw-parser-output .reflist-upper-alpha{list-style-type:upper-alpha}.mw-parser-output .reflist-upper-roman{list-style-type:upper-roman}.mw-parser-output .reflist-lower-alpha{list-style-type:lower-alpha}.mw-parser-output .reflist-lower-greek{list-style-type:lower-greek}.mw-parser-output .reflist-lower-roman{list-style-type:lower-roman}