Jump to content

Kari Chapman Catt

Iwde to Wikipedia
Kari Chapman Catt
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InditirdeCarrie Chapman Catt Taƴto
SoomaCarrie Clinton Lane Taƴto
InndeCarrie, Clinton Taƴto
Innde ɓesnguLane, Chapman, Catt Taƴto
Ɗuubi daygo9 Siilo 1859 Taƴto
ƊofordeRipon Taƴto
Date of death9 Mbooy 1947 Taƴto
Place of deathNew Rochelle Taƴto
Place of burialWoodlawn Cemetery Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Janngi toIowa State University Taƴto
Member of political partyCommonwealth Land Party Taƴto
Has works in the collectionNational Postal Museum, Smithsonian Institution Taƴto
Award receivedNational Women's Hall of Fame, Iowa Women's Hall of Fame Taƴto
Nominated forNobel Peace Prize Taƴto
Depicted byNational Portrait Gallery Taƴto
Copyright status as a creatorcopyrights on works have expired Taƴto
Collection items atNational Museum of American History, Smithsonian Institution Taƴto
Galle Carrie Lane Chapman Catt e cukaagu mum e marker laawol suɓngooji yiyteteeɗi e nder wuro Charles, Iowa. Foto ngoo ƴettaa ko e yamiroore Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam waylude kuule sappo e jeenay.

Carrie Chapman Catt (jibinaa ko Carrie Clinton Lane ; 9 lewru Yarkomaa 1859 – 9 Marse 1947) ko hooreejo Ameriknaajo, kampaañ ngam waylude doosɗe leydi Amerik, ko ɗum rokki rewɓe Amerik hakke woote e hitaande Fedde Suɓngooji Rewɓe tuggi 1900 haa 1904 e 1915 haa 1920. O sosi Fedde Rewɓe Wootooɓe e hitaande 1920 e Fedde Adunaare Suɓngooji Rewɓe e hitaande 1904, nde inniraa caggal ɗuum Fedde Adunaare Rewɓe . O "ardii konu rewɓe ɓe ngalaa woote e hitaande 1919 ngam ƴattaade Kongres ngam ƴettude waylo-waylo doosɗe leydi rokka ɓe hakke suɓaade e o jaɓa dipiteeji leydi ndii ngam jaɓde ɗum e hitaande 1920". O "ina jeyaa e rewɓe ɓurɓe anndeede e nder leyɗeele dentuɗe Amerik e feccere adannde e teeminannde noogasɓiire, o woniino e doggol rewɓe Ameriknaaɓe ɓurɓe anndeede fof."

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Carrie Clinton Lane jibinaa ko ñalnde 9 lewru bowte hitaande 1859, to Ripon, to Wiskonsin, ɓiy Mariyam Luwisa ( née Clinton ) e Lusiyus Lane. Nde Catt heɓi duuɓi jeeɗiɗi, ɓesngu mum ummii to ladde Charles City, Iowa . Nde o woni cukalel ndee, Catt ina yiɗi ganndal, ina yiɗi wonde doktoor. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1877, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Iowa (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa State ) to Ames, Iowa .

Catt ko ina wona hitaande 1901

Baaba Catt, e fuɗɗoode, salii jaɓde mo yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde, kono o woppii, o rokki heen tan ko feccere e njoɓdi ndii. Ngam yoɓde njoɓdi mum, Catt golliima e diƴƴe, e nder defterdu duɗal, e jannginoowo e nder duɗe teeru e nder dumunna udditgol duɗe. Kalaas makko gadano oo ina waɗi almuɓɓe 27, heen njeegomo ko rewɓe. [1] Catt naati e fedde Crescent Literary Society, fedde janngooɓe nde faandaare mum ko ɓamtude gannde janngooɓe e hoolaare mum en. Hay so tawii ko worɓe tan mbaawi haalde e nder batuuji ɗii, Catt ina ɗaɓɓi nde o waɗata ko noon. Ɗum fuɗɗii yeewtere ko fayti e naatgol rewɓe e fedde nde, haa arti noon e rewɓe heɓde hakke haalde e nder batuuji. Catt kadi wonnoo ko tergal Pi Beta Phi, fuɗɗii fedde diisnondiral sukaaɓe rewɓe fof, e daranaade tawtoreede rewɓe e ekkolaaji konu.

Caggal duuɓi nay to Iowa State, Catt heɓi dipolom mum ñalnde 10 noowammbar 1880, o heɓi dipolom makko Bachelor of Science, ko kanko tan woni debbo e nder duɗal makko dipolomaaji. Iowa State inniraani valedictorians e sahaa Catt toon, ɗum noon alaa no anndirta darnde makko e nder suudu janngirdu.

O adii golloraade ko gardiiɗo sariya caggal nde o heɓi bak makko. O wonti jannginoowo, o yaawi yahrude yeeso, o wonti gardiiɗo duɗe to Mason City, Iowa, e hitaande 1885. Ko kanko woni debbo gadano gardiiɗo diiwaan oo.

E lewru feebariyee 1885, Catt resi Leo Chapman, gardiiɗo jaaynde. O woni e jibnaaɓe makko e nder ngesa galle makko to Iowa nde gorko makko yahi Kaliforni ngam yiytude golle e nokku ɗo ɓe nguurdata. Catt ummiima Kaliforni caggal nde heɓi telegaraam wonde gorko mum ina wondi e rafi tifoyid . Nde o woni e laawol, Catt humpitii wonde gorko makko maayi ko e lewru ut 1886. O woni ko juuti to San Francisco, ɗo o winndi binndanɗe e dow ballal makko, o woni e ƴeewde jeewte jaayɗe, kono o arti Iowa e hitaande 1887. [2]

Ko o suka debbo jahroowo e duuɓi 28 e 29, nde o winndi « Zenobia » (1887) e « Laamɗo Amerik » (1888). E hitaande 1890, o resi George Catt, injenieer alɗuɗo, jannguɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa State. Catt jokki e jannginde e winndude konnguɗi « Subject et Sovereign » e hitaande 1893 e « Danger to notre gouvernement » e hitaande 1894. George Catt kadi hirjinii mo e naatgol makko e suɓngooji rewɓe . Ndeen noon, o waawii waɗde heen feccere moƴƴere e hitaande kala e laawol kampaañ ngam suɓaade, sabaabu mo o wonnoo e mum e nder balɗe 1880.

Darnde e nder suɓngooji rewɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fedde ngenndiire Ameriknaare ngam suɓaade debbo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Duuɓi gadani

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1887, Catt arti to Charles City, ɗo o mawni ɗoo, o naati e fedde toppitiinde suɓngooji rewɓe Iowa. Tuggi 1890-1892, Catt wonii yuɓɓinoowo dowla fedde Iowa e binndoowo binnditagol fedde nde. E nder dumunna mo o woni e laamu, Catt fuɗɗii golloraade e nder leydi ndii ngam Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik (NAWSA), o woniino haaloowo e batu mum 1890 to Washington, DC E hitaande 1892, Susan B. Anthony naamndii Catt yo haaldu e Kongres ko fayti e waylude suɓngooji rewɓe.

Caggal nde o golli kampaañ makko gadano to Dakota du Sud e hitaande 1890, mo jippii e foolde, Catt naamnaa yo yuɓɓin kampaañ to Colorado. O ari Denver ko e puɗal lewru suwee 1893, o golli haa ñalnde woote. Catt yahri ko ɓuri ujunere kiloomeeteer e nder Rockies e nder lebbi ɗiɗi garooji ɗii, o yilliima 29 e nder 63 diiwanuuji Colorado. Kolorado ƴetti hakke suɓaade rewɓe e lewru noowammbar 1893, wonti dowla ɗiɗaɓo rokkude rewɓe hakke suɓaade e gadanol ɗo hakke suɓaade heɓaa e wooteeji yimɓe. [ <span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2024)">ciimtol ina haani</span> ]

E batu ngenndiwal NAWSA e hitaande 1895, Catt ina ɗaɓɓi mbayliigaaji mawɗi e nder njuɓɓudi fedde ndee. "Haajuuji mawɗi waktu oo ko yuɓɓo. Suɓngooji ɗii ko hannde peeje ɓurɗe tiiɗde e nder ndii leydi, kono ko njuɓɓudi ɓurndi famɗude ndi lomtiniri ɗum", jaaynde Woman's Journal wiyi. "Catt yuɓɓinii, caggal ɗuum ardii Goomu Yuɓɓo keso, jogiiɗo bidsee 5 000 dolaar e doole keewɗe haa wonti nokku ɗo rewɓe mbaawi suɓaade e nder leyɗeele dentuɗe Amerik."

Koolol NAWSA ngol 1896 ina teskaa e jeewte mum jowitiiɗe e deftere Elizabeth Cady Stanton, The Woman’s Bible, nde Stanton luulndii miijooji diineeji gaadanteeji ɗi rewɓe ɓuri worɓe famɗude, ina poti wonde jom en hakkillaaji en. Heewɓe e terɗe NAWSA ina kuli wonde deftere ndee ina waawi bonnude dille suɓngooji ɗii, sibu ina woɗɗina terɗe mum ɓurɗe ortodokse ɗee. Catt e Anthony, hooreejo NAWSA e oon sahaa, njokkondirii e Stanton ko adii nde yaltata ngam haalde ko ɓe ngoni e mum koo, kono Stanton ronkaama. [1] Catt e hooreejo NAWSA goɗɗo garoowo, Anna Howard Shaw, mballitii kuulal ngal wiyi wonde "NAWSA alaa ko jokkondiri e ko wiyetee Woman's Bible ." [2]

E nder batu ngenndiijo NAWSA e hitaande 1898, gooto e haalooɓe ɓurɓe maantinde ko Mary Church Terrell , daraniiɗo Afriknaajo Ameriknaajo . Kanko e Catt ɓe puɗɗii anndude ko e oon sahaa, ɓe mbaɗdi sehilaagal duumingal.

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named "vanvoris7".
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named "auto".