Kari Chapman Catt
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Inditirde | Carrie Chapman Catt |
| Sooma | Carrie Clinton Lane |
| Innde | Carrie, Clinton |
| Innde ɓesngu | Lane, Chapman, Catt |
| Ɗuubi daygo | 9 Siilo 1859 |
| Ɗoforde | Ripon |
| Date of death | 9 Mbooy 1947 |
| Place of death | New Rochelle |
| Place of burial | Woodlawn Cemetery |
| Wolde | Inngilisjo |
| Writing language | Inngilisjo |
| Janngi to | Iowa State University |
| Member of political party | Commonwealth Land Party |
| Has works in the collection | National Postal Museum, Smithsonian Institution |
| Award received | National Women's Hall of Fame, Iowa Women's Hall of Fame |
| Nominated for | Nobel Peace Prize |
| Depicted by | National Portrait Gallery |
| Copyright status as a creator | copyrights on works have expired |
| Collection items at | National Museum of American History, Smithsonian Institution |

Carrie Chapman Catt (jibinaa ko Carrie Clinton Lane ; 9 lewru Yarkomaa 1859 – 9 Marse 1947) ko hooreejo Ameriknaajo, kampaañ ngam waylude doosɗe leydi Amerik, ko ɗum rokki rewɓe Amerik hakke woote e hitaande Fedde Suɓngooji Rewɓe tuggi 1900 haa 1904 e 1915 haa 1920. O sosi Fedde Rewɓe Wootooɓe e hitaande 1920 e Fedde Adunaare Suɓngooji Rewɓe e hitaande 1904, nde inniraa caggal ɗuum Fedde Adunaare Rewɓe . O "ardii konu rewɓe ɓe ngalaa woote e hitaande 1919 ngam ƴattaade Kongres ngam ƴettude waylo-waylo doosɗe leydi rokka ɓe hakke suɓaade e o jaɓa dipiteeji leydi ndii ngam jaɓde ɗum e hitaande 1920". O "ina jeyaa e rewɓe ɓurɓe anndeede e nder leyɗeele dentuɗe Amerik e feccere adannde e teeminannde noogasɓiire, o woniino e doggol rewɓe Ameriknaaɓe ɓurɓe anndeede fof."
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Carrie Clinton Lane jibinaa ko ñalnde 9 lewru bowte hitaande 1859, to Ripon, to Wiskonsin, ɓiy Mariyam Luwisa ( née Clinton ) e Lusiyus Lane. Nde Catt heɓi duuɓi jeeɗiɗi, ɓesngu mum ummii to ladde Charles City, Iowa . Nde o woni cukalel ndee, Catt ina yiɗi ganndal, ina yiɗi wonde doktoor. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1877, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Iowa (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa State ) to Ames, Iowa .

Baaba Catt, e fuɗɗoode, salii jaɓde mo yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde, kono o woppii, o rokki heen tan ko feccere e njoɓdi ndii. Ngam yoɓde njoɓdi mum, Catt golliima e diƴƴe, e nder defterdu duɗal, e jannginoowo e nder duɗe teeru e nder dumunna udditgol duɗe. Kalaas makko gadano oo ina waɗi almuɓɓe 27, heen njeegomo ko rewɓe. [1] Catt naati e fedde Crescent Literary Society, fedde janngooɓe nde faandaare mum ko ɓamtude gannde janngooɓe e hoolaare mum en. Hay so tawii ko worɓe tan mbaawi haalde e nder batuuji ɗii, Catt ina ɗaɓɓi nde o waɗata ko noon. Ɗum fuɗɗii yeewtere ko fayti e naatgol rewɓe e fedde nde, haa arti noon e rewɓe heɓde hakke haalde e nder batuuji. Catt kadi wonnoo ko tergal Pi Beta Phi, fuɗɗii fedde diisnondiral sukaaɓe rewɓe fof, e daranaade tawtoreede rewɓe e ekkolaaji konu.
Caggal duuɓi nay to Iowa State, Catt heɓi dipolom mum ñalnde 10 noowammbar 1880, o heɓi dipolom makko Bachelor of Science, ko kanko tan woni debbo e nder duɗal makko dipolomaaji. Iowa State inniraani valedictorians e sahaa Catt toon, ɗum noon alaa no anndirta darnde makko e nder suudu janngirdu.
O adii golloraade ko gardiiɗo sariya caggal nde o heɓi bak makko. O wonti jannginoowo, o yaawi yahrude yeeso, o wonti gardiiɗo duɗe to Mason City, Iowa, e hitaande 1885. Ko kanko woni debbo gadano gardiiɗo diiwaan oo.
Teegal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E lewru feebariyee 1885, Catt resi Leo Chapman, gardiiɗo jaaynde. O woni e jibnaaɓe makko e nder ngesa galle makko to Iowa nde gorko makko yahi Kaliforni ngam yiytude golle e nokku ɗo ɓe nguurdata. Catt ummiima Kaliforni caggal nde heɓi telegaraam wonde gorko mum ina wondi e rafi tifoyid . Nde o woni e laawol, Catt humpitii wonde gorko makko maayi ko e lewru ut 1886. O woni ko juuti to San Francisco, ɗo o winndi binndanɗe e dow ballal makko, o woni e ƴeewde jeewte jaayɗe, kono o arti Iowa e hitaande 1887. [2]
Ko o suka debbo jahroowo e duuɓi 28 e 29, nde o winndi « Zenobia » (1887) e « Laamɗo Amerik » (1888). E hitaande 1890, o resi George Catt, injenieer alɗuɗo, jannguɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa State. Catt jokki e jannginde e winndude konnguɗi « Subject et Sovereign » e hitaande 1893 e « Danger to notre gouvernement » e hitaande 1894. George Catt kadi hirjinii mo e naatgol makko e suɓngooji rewɓe . Ndeen noon, o waawii waɗde heen feccere moƴƴere e hitaande kala e laawol kampaañ ngam suɓaade, sabaabu mo o wonnoo e mum e nder balɗe 1880.
Darnde e nder suɓngooji rewɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fedde ngenndiire Ameriknaare ngam suɓaade debbo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duuɓi gadani
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1887, Catt arti to Charles City, ɗo o mawni ɗoo, o naati e fedde toppitiinde suɓngooji rewɓe Iowa. Tuggi 1890-1892, Catt wonii yuɓɓinoowo dowla fedde Iowa e binndoowo binnditagol fedde nde. E nder dumunna mo o woni e laamu, Catt fuɗɗii golloraade e nder leydi ndii ngam Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik (NAWSA), o woniino haaloowo e batu mum 1890 to Washington, DC E hitaande 1892, Susan B. Anthony naamndii Catt yo haaldu e Kongres ko fayti e waylude suɓngooji rewɓe.
Caggal nde o golli kampaañ makko gadano to Dakota du Sud e hitaande 1890, mo jippii e foolde, Catt naamnaa yo yuɓɓin kampaañ to Colorado. O ari Denver ko e puɗal lewru suwee 1893, o golli haa ñalnde woote. Catt yahri ko ɓuri ujunere kiloomeeteer e nder Rockies e nder lebbi ɗiɗi garooji ɗii, o yilliima 29 e nder 63 diiwanuuji Colorado. Kolorado ƴetti hakke suɓaade rewɓe e lewru noowammbar 1893, wonti dowla ɗiɗaɓo rokkude rewɓe hakke suɓaade e gadanol ɗo hakke suɓaade heɓaa e wooteeji yimɓe. [ <span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2024)">ciimtol ina haani</span> ]
E batu ngenndiwal NAWSA e hitaande 1895, Catt ina ɗaɓɓi mbayliigaaji mawɗi e nder njuɓɓudi fedde ndee. "Haajuuji mawɗi waktu oo ko yuɓɓo. Suɓngooji ɗii ko hannde peeje ɓurɗe tiiɗde e nder ndii leydi, kono ko njuɓɓudi ɓurndi famɗude ndi lomtiniri ɗum", jaaynde Woman's Journal wiyi. "Catt yuɓɓinii, caggal ɗuum ardii Goomu Yuɓɓo keso, jogiiɗo bidsee 5 000 dolaar e doole keewɗe haa wonti nokku ɗo rewɓe mbaawi suɓaade e nder leyɗeele dentuɗe Amerik."
Koolol NAWSA ngol 1896 ina teskaa e jeewte mum jowitiiɗe e deftere Elizabeth Cady Stanton, The Woman’s Bible, nde Stanton luulndii miijooji diineeji gaadanteeji ɗi rewɓe ɓuri worɓe famɗude, ina poti wonde jom en hakkillaaji en. Heewɓe e terɗe NAWSA ina kuli wonde deftere ndee ina waawi bonnude dille suɓngooji ɗii, sibu ina woɗɗina terɗe mum ɓurɗe ortodokse ɗee. Catt e Anthony, hooreejo NAWSA e oon sahaa, njokkondirii e Stanton ko adii nde yaltata ngam haalde ko ɓe ngoni e mum koo, kono Stanton ronkaama. [1] Catt e hooreejo NAWSA goɗɗo garoowo, Anna Howard Shaw, mballitii kuulal ngal wiyi wonde "NAWSA alaa ko jokkondiri e ko wiyetee Woman's Bible ." [2]
E nder batu ngenndiijo NAWSA e hitaande 1898, gooto e haalooɓe ɓurɓe maantinde ko Mary Church Terrell , daraniiɗo Afriknaajo Ameriknaajo . Kanko e Catt ɓe puɗɗii anndude ko e oon sahaa, ɓe mbaɗdi sehilaagal duumingal.