Karu
Karu un ɗe gelle mawɗe nder caka Naajeeriya
Ɗum gelle jaawuɗe e mawngu ɗer ɗe duniyaru hawti a yawɗu ba ha hollinki 40% parcewol bindaagal ɗeppa koɗume ɗumngu. Ɗum haa mari gelleji baano paaɗeyeeso ebano sakamaako ɗun hollinɗe maugu gelle ɗun Abuja.[1]
Daga hirna yaari fuuna mawngu ɗun ɗer gelle baanoo kurunɗuma kesun nyanga, mararaba, kosun, karu, ado, masake, e heesere. Yawnuruɗe mawngu gelle kaabano go’o gimɗo chion (goonnɗum ko mardoori ko ɗuuɗuri milliyanji go’o yimmɓe heesere harshi e wuro zakaru. Tun ɗi faɗdugo dun ɗe ƙarnuwal sappoɗe ɗiɗi (20) ɗumton lellol woodi mawngu fottuɗuugo yaaɗuki eɗer e jaajuuɗe gelle e mawgu hawtirɗe luumo caka Naajeeriya.[2]
Taariku (Distinore)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɗer ɗi 1970, ɗum ɗe yummti so’itinki kapitawal Naajeeriya gada laagos ko yaari cakare leydi. De sitewal nastini ɗun ɗe heesere (keesal) kapital eɗun ɓurɗi e haaɗe e chiel ngel gaɗɗun latti ɗe hannde karu maungu, ɗun de joogori ɗuuɗirɗe ɗun musamman ɗun caka ƙararrawal Naajeeriya. Ɗer ɗi 1980, hukumare Naajeeriya fuɗɗi so’itirka kuuɗemun ɗita e Abuja e lesde puɗɗi loortinki ambassadaji (jakadaaji) Thona. De jawdi ɗe leyde hirna Afrik ɗun diiwe hirnare Afrik ɓaangiini hawtirɗe hore muɗum e Abuja e ECOWAS e OPEC sottina warti ɗo’o.
Hiimoɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6355269.stm | title=Life of poverty in Abuja's wealth | accessdate=2008-01-17 | date=2007-02-13 | publisher=BBC News}}
- ↑ http://www.nigerianstat.gov.ng/nbsapps/Connections/Pop2006.pdf |title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA 2006 Population Census |publisher=National Bureau of Statistics |accessdate=4 May 2011 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110626113456/http://www.nigerianstat.gov.ng/nbsapps/Connections/Pop2006.pdf |archivedate=26 June 2011 }}