Kate Milet
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Inditirde | Kate Millett |
| Sooma | Katherine Murray Millett |
| Innde | Katherine, Murray |
| Innde ɓesngu | Millett |
| Ɗuubi daygo | 14 Siilto 1934 |
| Ɗoforde | Saint Paul |
| Date of death | 6 Siilto 2017 |
| Place of death | 6th arrondissement of Paris |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | cardiac arrest |
| Dee/goriiwo | Fumio Yoshimura |
| Wolde | Inngilisjo |
| Writing language | Inngilisjo |
| Field of work | Feminism, creative and professional writing, activism, artistic creation, feminist theory |
| Janngi to | St Hilda's College, Columbia University, University of Minnesota, Cretin-Derham Hall High School |
| Medical condition | bipolar disorder |
| Sexual orientation | bisexuality |
| Participant in | Great American Lesbian Art Show |
| Magnum opus | Sexual Politics, The Politics of Cruelty: An Essay on the Literature of Political Imprisonment |
| Has works in the collection | Museum of Modern Art |
| Movement | second-wave feminism |
| Memba en | Kappa Alpha Theta, Congress of Racial Equality, National Organization for Women, New York Radical Women, Phi Beta Kappa Society |
| Award received | Courage Award for the Arts, National Women's Hall of Fame, Lambda Literary Pioneer Award |
| Copyright status as a creator | works protected by copyrights |
Katherine Murray Millett (14 suwee 1934 – 6 suwee 2017) ko binndoowo Ameriknaajo, jannginoowo, naalanke, e golloowo. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, ko kanko woni debbo Ameriknaajo gadano heɓde dipolomaaji e teddungal gadanal caggal nde o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Hilda, Oxford . O siforaama wonde « batte teskinɗe e feminism gonɗo e mbaydi ɗiɗmiri », o ɓuri anndeede ko e deftere makko wiyeteende Sexual Politics (1970), nde o tuugnii e deftere makko doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia . Jaayndiyanke biyeteeɗo Liza Featherstone ina siftina heɓde « ruttaade e reedu e nder sariya, potal ɓurngal mawnude e nder golle hakkunde worɓe e rewɓe, e ndimaagu jokkondiral » ko adii ɗuum, ko e golle Millett.
Dille feministe, jojjanɗe aadee, jam, jojjanɗe siwil, e dille luulndiiɗe safaara hakkille ko yoga e sabaabuuji ɓurɗi teeŋtude ɗi Millett waɗi. Defte makko ina njahdi e golle makko, ko wayi no hakkeeji debbo e moƴƴitingol cellal hakkille, kadi ko heewi heen ko ciimtol nguurndam makko, ƴeewndotoongol jokkondiral makko, cellal hakkille, e jokkondiral makko. E kitaale 1960 e 1970, Millett jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Waseda, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bryn Mawr, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barnard, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni to Berkeley . Won e defte makko binndaaɗe caggal ɗuum ko « Politik tooñannge » (1994), ko faati e torlaaji ɗi laamu nguu jaɓi e nder leyɗeele keewɗe, e « Mother Millett » (2001), deftere ko faati e jokkondiral makko e yumma makko. Hakkunde 2011 e 2013, o heɓi njeenaari Lambda Pioneer ngam binndol, o heɓi njeenaari cuusal Yoko Ono ngam naalankaagal, o naati e nder suudu teddungal rewɓe ngenndiwal .
Millett jibinaa ko to Minnesota, mawni ko to Minnesota, caggal ɗuum o waɗi ko ɓuri heewde e nguurndam makko mawɗam to Manhattan e Koloni Naalankaagal Debbo, sosaa to Poughkeepsie, New York nokku naalankaagal Millett e hitaande 2012. Kono, e darorɗe hitaande 1970 o yalti ko e mbaydi bisexuel. O resi ko jom suudu biyeteeɗo Fumio Yoshimura (1965 haa 1985) caggal ɗuum, haa o maayi e hitaande 2017, o resi ko Sophie Keir. O wonnoo ko sehil Oliver Reed no feewi nde tawnoo o fuɗɗiima hawrude e weltaade e gostondiral teskinngal e nder eɓɓoore tele After Dark .
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Katherine Murray Millett jibinaa ko ñalnde 14 suwee 1934, to galle James Albert e Helen ( née Feely ) Millett to wuro wiyeteengo San Paul, to leydi Minnesota . E wiyde Millett, o hulii baaba makko, injenieer, fiyi mo. Ko o almuudo, o woppi galle oo nde o yahrata e duuɓi 14, "o rokki ɓe nguurndam baasal genteel ". Yumma makko ko jannginoowo [1] e yeeyoowo asiraagal. O woodi miñiraaɓe rewɓe ɗiɗo, Sally e Mallory; ɗiɗmo oo ina jeyaa e tiitooɗe Nguurndam Tati . E nder ndonu katolik Irlande, [1] Kate Millett janngii e duɗe paruwaal to Saint Paul e nder cukaagu mum fof. [2] [3]
Millett heɓi bakkaa mum e hitaande 1956 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Minnesota, o heɓi dipoloma makko ko faati e ganndal e binndol Engele ; o jeyaa ko e fedde wiyeteende Kappa Alfa Theta . Neene alɗuɗo yoɓi jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Hilda’s College, Oxford, [ nb 2 ] heɓi dipolomaaji teddungal e binndol Engele e hitaande 1958. [2] [4] Ko kanko woni debbo Ameriknaajo gadano heɓde dipolomaaji teddungal gadani caggal nde o janngi to St. Caggal nde o waɗi fotde duuɓi 10 e jannginoowo e naalanke, Millett naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude Engele e binndol nannditinngol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia e hitaande 1968, e nder ɗuum o janngini Engele to Barnard . [2] [1] Nde o woni toon ndee, o daraniima hakkeeji almudɓe, ndimaagu rewɓe, e peewnugol rewɓe. O timminii diisnondiral makko e lewru suwee 1969, o heɓi doktoraa makko, e dow teddungal, e lewru marse 1970. [1]
Golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Feminism
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Millett ko gardiiɗo dille rewɓe, walla feminism gonɗo e mbaydi ɗiɗmiri, e kitaale 1960 e 1970. Yeru, kanko e Sidney Abbott, Phyllis Birkby, Alma Routsong, e Artemis March ina njeyaa e terɗe CR One, fedde adannde ƴellitnde hakkillaaji rewɓe-rewɓe, hay so tawii noon Millett anndiniino wonde ko jom suudu
E hitaande 1966, Millett wonti tergal goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Rewɓe , caggal ɗuum o naati e pelle rewɓe radikal en New York, lesbiyen en radikal en, e pelle rewɓe radikal en Downtown.
O wallitii pecce "Politik jokkere enɗam (e nder binndol)" e nder deftere 1970 wiyeteende Sisterhood Is Powerful: Deftere binndi ummoraade e dille ndimaagu rewɓe, nde Robin Morgan yuɓɓini.
O wonti kaaloowo dille rewɓe caggal nde deftere Sexual Politics (1970) heɓi nafoore, kono o haɓaama e miijooji luurondirɗi e makko wonde ko o mawninkiniiɗo e elitist, e ko woɗɓe ɗaminii haalde ngam maɓɓe, ko ɗum o siftini e deftere makko 1974, Flying .
Millett ina jeyaa e winndooɓe adanɓe siftinde miijo hannde ngoo, hono njiimaandi rewɓe e nder renndo ngo. Winndiyanke biyeteeɗo Gayle Graham Yates wiyi wonde "Millett hollitii miijo baabiraagal e miijo mum e tooñanngeeji jinnaaɓe e rewɓe e nder haalaaji ɗaɓɓooji waylude darnde jinnaaɓe e waylooji keewɗi e nguurndam neɗɗo e ɓesngu". Betty Friedan 's focus, so en ƴeewtindiima, ko ɓeydude fartaŋŋeeji ardorde renndo e politik e jeytaare faggudu wonande rewɓe.
Millett winndii defte keewɗe ko fayti e nguurndam rewɓe e mbaydi rewɓe. Yeru, e nder deftere wiyeteende « Basement : Miijooji e dow sadak neɗɗo » (1979), o timminii ko ɓuri duuɓi nay, o siftinii torla e warngo suka debbo biyeteeɗo Sylvia Likens, mo Gertrude Baniszewski winndi e hitaande 1965, tawi ina muusi mo fotde duuɓi 14. E nder yi’annde feministe, o yuurnitii daartol suka debbo mo alaa ko woni e mum oo, e dinamiik yimɓe wonɓe e majjere makko, e ɓanndu e miijooji. [1] [2] Winndiyanke nguurndam biyeteeɗo Roberta M. Hooks winndii, "Gaa gaa kala luural rewɓe, The Basement ina waawi daraade tan ko wiɗto binndol tiiɗngol, ngol diwtata, ko fayti e caɗeele tooñanngeeji e ɗooftaare." [3] Millett wiyi e ko addani waɗoowo ɗum oo : "Ko daartol ƴaañgol rewɓe. Gertrude ina wayi no yiɗiino waɗde heen nuunɗal goonga kulɓiniingal e oo suka debbo : wonde ko ɗum woni ko woni debbo". [2]
Millett e Sophie Keir, jaayndiyanke Kanadaa, njahii Teheran, Iraan e hitaande 1979 ngam tawtoreede Goomu ndimaagu naalankaagal e hakkillaaji ngam golloraade hakkeeji rewɓe Iraan. Laawol maɓɓe ngol rewi ko e golle ɗe laamu Ayatollah Khomeini ƴetti ngam haɗde sukaaɓe rewɓe yahde duɗe e sukaaɓe worɓe, e ɗaɓɓude e rewɓe gollotooɓe yo ɓoorno wutteeji, e haɗde rewɓe seertude e worɓe mum en. Ujunaaje ujunnaaje rewɓe tawtoraama seppo seppooji baɗaaɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Teheran ñalnde 8 marse 2013. Fotde 20 000 debbo tawtoraama seppo rewrude e nokku biyeteeɗo Freedom Square ; heewɓe e maɓɓe mbaraa, piyaa, walla hulɓinaa e asid . Millett e Keir, tawtoranooɓe seppooji e seppooji ɗii, njaltinaama e suudu otel maɓɓe, nawaa to suudu coktirgal to gardiiɗo immigration, yontereeji ɗiɗi caggal nde ɓe njottii Iraan. Ɓe ndartinaama wonde maa ɓe mbaɗte kasoo, tee, nde tawnoo ɓe nganndii wonde ko jom en hakkillaaji en mbaraa e nder leydi Iraan, Millett kadi ina huli wonde maa o wara nde o nani ardiiɓe leydi ndii ina mbiya ko o lesbiyanke. Caggal nde ɓe njuuli jamma, rewɓe ɓee mbaɗtaa e laana ndiwoowa, jippii e Pari. Hay so tawii Millett ina weltii nde o ari e Farayse e jam, o woni ko e sunaare e baasal rewɓe Iraannaaɓe heddiiɓe ɓee, "ɓe mbaawaa naatde e laana ndiwoowa. Ko ɗum waɗi banndiraaɓe hakkunde leyɗeele ina njogii nafoore mawnde." O winndii ko fayti e humpito ngo e nder deftere makko 1982 wiyeteende Going to Iran . Millett ina jeyaa e filmo daartol rewɓe biyeteeɗo O belɗo nde o tikkani (2014).
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 4 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedMagill p. 2536 - 1 2 3 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedHamilton p. 267 - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedRosenberg p. 224 - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedBuchanan p. 125
