Kawango Agot
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Kenya |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | researcher |
| Field of work | HIV/AIDS |
| Janngi to | Moi University, University of Washington, University of Nairobi |
| Award received | Fulbright Scholarship, Fellow of the African Academy of Sciences |
Kawango Agot (maayi ko ñalnde 17 ut 2024) ko wiɗtoowo cellal renndo e ganndo ko faati e ñawuuji to leydi Keñiya. Wiɗtooji Agot ɗii ɓuri teeŋtude ko e VIH, e safaara VIH, e taƴgol worɓe . Ko kanko wonnoo gardiiɗo eɓɓaande wiɗto ngootaagu hakkunde duɗal jaaɓi haaɗtirde makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois e Manitoba (UNIM), ngam ƴeewtaade batte taƴondiral worɓe e nder sukaaɓe worɓe VIH.[1]
Ko o karallo ko faati e VIH.
Ko o ganndo Fulbright, o heɓi dipolom makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nairobi, o heɓi Master makko e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi, o heɓi kadi dipolom makko PhD e MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington.[2]
Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O heɓi jaŋde makko adannde ko to leydi Keñiya. O heɓi dipoloma makko ko fayti e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nairobi, o yahi haa o heɓi Master makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi. Golle makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi ina mbaɗi wiɗtooji ko faati e geɗe ñamri e ñawu VIH.
Kawongo Agot yahri yeeso e jaŋde mum e nder winndere nde nde o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington, Seattle ɗo o heɓi Master e cellal renndo e Doktoraa Filosofi e Epidemiyoloji e sahaa gooto. Golle makko dipolomaaji ndokki mo laawol ardaade caggal ɗuum e wiɗtooji e porogaraamuuji ngam haɓaade VIH e nder leydi Keña kala.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Golle makko e wiɗtooji ko faati e haɓaade VIH puɗɗii ko e fuɗɗoode kitaale 2000 e jarribo taƴngo worɓe ngam haɓaade VIH. Ndeeɗoo ñaawoore hollitii ustaare keɓgol VIH e nder worɓe taƴooɓe, tee ina jogii batte e politik cellal renndo aduna oo e oon sahaa.
Baɗte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O jeyaa ko e Fedde Adunaare Sida, o anndiraama darnde makko e nder jokkondire wiɗtooji e ƴellitgol politik e nder porogaraamuuji VIH. Golle makko mballitii e faamde winndere ndee kala ko fayti e reentaade VIH e nder nokkuuji ɗi ngalaa kaɓirɗe, kadi o wallitii e peeje ngenndiije Keñiya ngam haɓaade VIH.[3]
Wade
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kawango Agot sankii ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2024 caggal nde o tawtoraama batu balɗe ɗiɗi to leydi Zambie.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "HIV Rates Lower in Women With Circumcised Partners". Melbourne, Australia: medscape.com. 6 August 2014. Retrieved 29 June 2016
- ↑ Nguyen, Katie (21 July 2014). "What's male circumcision worth? In Kenya, it's food vouchers". Thomson Reuters Foundation. Archived from the original on 3 October 2016. Retrieved 29 June 2016.
- ↑ Edwin Mbulo (24 February 2016). "Many circumcised Zambians have sex before they heal - researcher". postzambia.com. Archived from the original on 15 April 2016. Retrieved 29 June 2016