Jump to content

Kawango Agot

Iwde to Wikipedia
Kawango Agot
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuKenya Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajiresearcher Taƴto
Field of workHIV/AIDS Taƴto
Janngi toMoi University, University of Washington, University of Nairobi Taƴto
Award receivedFulbright Scholarship, Fellow of the African Academy of Sciences Taƴto

Kawango Agot (maayi ko ñalnde 17 ut 2024) ko wiɗtoowo cellal renndo e ganndo ko faati e ñawuuji to leydi Keñiya. Wiɗtooji Agot ɗii ɓuri teeŋtude ko e VIH, e safaara VIH, e taƴgol worɓe . Ko kanko wonnoo gardiiɗo eɓɓaande wiɗto ngootaagu hakkunde duɗal jaaɓi haaɗtirde makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Illinois e Manitoba (UNIM), ngam ƴeewtaade batte taƴondiral worɓe e nder sukaaɓe worɓe VIH.[1]

Ko o karallo ko faati e VIH.

Ko o ganndo Fulbright, o heɓi dipolom makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nairobi, o heɓi Master makko e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi, o heɓi kadi dipolom makko PhD e MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington.[2]

Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O heɓi jaŋde makko adannde ko to leydi Keñiya. O heɓi dipoloma makko ko fayti e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nairobi, o yahi haa o heɓi Master makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi. Golle makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi ina mbaɗi wiɗtooji ko faati e geɗe ñamri e ñawu VIH.

Kawongo Agot yahri yeeso e jaŋde mum e nder winndere nde nde o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington, Seattle ɗo o heɓi Master e cellal renndo e Doktoraa Filosofi e Epidemiyoloji e sahaa gooto. Golle makko dipolomaaji ndokki mo laawol ardaade caggal ɗuum e wiɗtooji e porogaraamuuji ngam haɓaade VIH e nder leydi Keña kala.

Golle makko e wiɗtooji ko faati e haɓaade VIH puɗɗii ko e fuɗɗoode kitaale 2000 e jarribo taƴngo worɓe ngam haɓaade VIH. Ndeeɗoo ñaawoore hollitii ustaare keɓgol VIH e nder worɓe taƴooɓe, tee ina jogii batte e politik cellal renndo aduna oo e oon sahaa.

O jeyaa ko e Fedde Adunaare Sida, o anndiraama darnde makko e nder jokkondire wiɗtooji e ƴellitgol politik e nder porogaraamuuji VIH. Golle makko mballitii e faamde winndere ndee kala ko fayti e reentaade VIH e nder nokkuuji ɗi ngalaa kaɓirɗe, kadi o wallitii e peeje ngenndiije Keñiya ngam haɓaade VIH.[3]

Kawango Agot sankii ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2024 caggal nde o tawtoraama batu balɗe ɗiɗi to leydi Zambie.

  1. "HIV Rates Lower in Women With Circumcised Partners". Melbourne, Australia: medscape.com. 6 August 2014. Retrieved 29 June 2016
  2. Nguyen, Katie (21 July 2014). "What's male circumcision worth? In Kenya, it's food vouchers". Thomson Reuters Foundation. Archived from the original on 3 October 2016. Retrieved 29 June 2016.
  3. Edwin Mbulo (24 February 2016). "Many circumcised Zambians have sex before they heal - researcher". postzambia.com. Archived from the original on 15 April 2016. Retrieved 29 June 2016