Kempene
[1]Kampene ko wuro e nder diiwaan Maniema, to leydi Konngo (RDC). Ko nokku njulaagu kaŋŋe artisanal mo wonaa laamuyankeewo.
Kampene Berniwol Kampene ko e nder leydi Konngo DemokaraasiKampeneKampene Koolaaɗo kuuɓal : 3,596790° Fuɗnaange 26,665820° Fuɗnaange Lesdi Ndenndaandi Konngo Demokaraasi Lamorde Maniyema Lesdi Leydi Pangi Ko woni e mum Wakere windugo Kampene woni ko e diiwaan Pangi e nder diiwaan Maniema. Ko e laawol mawngol RS1122, ngol rewata ko hakkunde Kayuyu e RN31 to bannge worgo e Lukokola to bannge fuɗnaange. Ko Aeroport Kampene woni e maggal. Senngo weeyo Köppen ko Aw : Savanna ɓuuɓɗo, ɓuuɓɗo. Haa hitaande 2018, yimɓe leydi ndi ko 37 034 neɗɗo.
Mineraal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kampene woni ko e hirnaange ŋoral kaŋŋe Twangiza-Namoya. Nokku oo ɓooyii anndeede e nokkuuji kasiteriit, diamant e kaŋŋe. Mining e nder diiwaan laddeeji saraaji Kampene ina yahra e jamaanu koloñaal, nde sosiyetee Belge des Mines (COBELMIN) ƴetti ɗum. Wuro Kampene sosaa ko e yonta koloñaal ngam wallitde golle njulaagu kaŋŋe, kasiteriit e koltan. Belsiknaaɓe mbaɗii werlaaji, mahii laana ndiwoowa, mahii duɗe, ekkolaaji e opitaal. Mining ina jokki hay so tawii ko jiiɓru jokki caggal jeytaare.
Laamu RDC ina yiɗi laawɗinde njulaagu kaŋŋe, ko huunde himmunde e faggudu fuɗnaange RDC, ngam yoorde kaalis wonande pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee. Janngugol njulaagu kaŋŋe artisanal e nder Kampene waɗiraa ko e lewru sulyee / ut 2014 e nder ndeeɗoo feere.[6] Haalaaji ɗii ina njeyaa heen : njoɓdi ndi laawɗinaaka ndi doole kisal e njuɓɓudi laamu e nokkuuji ɗii njoɓata, njoɓdi ngam suuɗde walla ustude peewnugol, e woodgol pelle kaɓtorɗe. Mineraal en yuɓɓinaama e koperatiifuuji ko wayi no CEAMI (248 ministeer), COMIKABA (137 ministeer), COMIZO (95 ministeer), COMILU (92 ministeer) e pelle tokoose goɗɗe. Sosiyeteeji gonɗi e njuɓɓudi ɗii ina njeyaa heen BITMAK, jogiiɗo yamiroore ƴeewndo diamant, e Kampene Mining SPRL, jogorɗo fuɗɗaade ƴeewndo huutoraade karallaagal gollorɗe. Kampene Mining hollitii wonde ina yiɗi gollodaade e koperatiif en e soodde heen geɗel gootel, kono ko famɗi fof alaa ko jokkondiri hakkunde koperatiif en e sosiyeteeji jogiiɗi nokkuuji ɗii.
Pilot kaŋŋe Kampene ko eɓɓaande gollondiral hakkunde Almaañ e Konngo, fawaade e hirjinde jokkondire kaŋŋe laawɗuɗe ngam ƴellitde kaŋŋe artisanal e tokooso e nder wuro Kampene. Oo nokku ina jogii ko ina tolnoo e 10 000 liggotooɗo kaŋŋe mo alaa ko woni e mum, yuɓɓini koye mum en e nder koperatiifuuji 9, ina ngolloo 32 liggorde kaŋŋe. Ko ndeen gollorde ina waawi ɓurde udditaade e rewindaade yah-ngartaa kaŋŋe e humpitaade golle, ina waawi wonde yahrude yeeso feewde e ngonkaaji golle ɓurɗi kisal e ustude bonnugol e weeyo.[9] E lewru Oktoobar 2019, lowre kaŋŋe nde rewaani laawol to Kampene yani, ko famɗi fof yimɓe 21 maayi heen.
Teskorɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokku: Kampene (1094352547).
Kampene ... Mindat.
WBK Ko njiɗ-ɗaa.
Alvarees 2014, h. 2.
La Quinta heɓi kaŋŋe Kampene...
Alvarees 2014, h. 1.
Alvares 2014, hello 2-3.
Alvarees 2014, h. 3.
Pilot kaŋŋe Kampene.
DR Congo: Miin mo rewaani laawol ... Kampene.
Fuɗɗoode
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ https://www.pebs-eu.de/EN/Themen/Min_rohstoffe/CTC/Downloads/CTC_DRC_Baseline_Audits_Kampene_fr.pdf?__blob=publicationFile&v=6