Jump to content

Kenkokukai

Iwde to Wikipedia
Kenkokukai

Kenkokukai (建国会/建國會, Fedde Ngenndiije Dentuɗe) ko fedde sirlu Japonnaare nde Bin Akao sosi e lewru abriil 1926. Ko nde fedde haɓantoonde kominist en, nde sosiyaalisma ngenndiijo Motoyuki Takabatake semmbini ɗum no feewi.

Ko adii ndee fedde ko goomu toppitiingu ñalɗi Fooyre Ɓamtaare (建国祭), yuɓɓinanooɗi e luulndaade ñalngu mee. Nde bayyini faandaare mayre ko « sosde dowla yimɓe goonga tuugiiɗo e nanondiral hakkunde yimɓe e laamɗo ». E tolno mum, fedde ndee yettiima fotde 120 000 tergal e nder leydi ndii kala.

Yimbe

Bin Akao, coftuɗo fedde wiyeteende Kenkokukai. Sosɓe Hooreejo leydi (理事長): Bin Akao, anarkismaajo bannge ñaamo ummoriiɗo Nagoya, daraniiɗo politik daraniiɗo Angalteer e daraniiɗo Amerik e nder wolde adunaare ɗimmere e caggal mum Hooreejo (会長): Shinkichi Uesugi (jannginoowo sariya doosɗe leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo Tokiyoo, kadi ko kañum woni daraniiɗo Tenno Shukensetsu walla miijo njiimaandi laamɗo) Koolaaɗo kuuɓal (書記長) : Tatsuo Tsukui [ja] (daraniiɗo sosiyaalist ngenndi, almuudo Takabatake) Motoyuki Takabatake, ganndo sosiyalisma ngenndiijo ganndiraaɗo firo timmungo gadano e ɗemngal Japon (e fuɗnaange-Asiya) deftere Karl Marx wiyeteende Das Capital Wasiyaaji e patron Wasiijo (顧問): gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii Wasiya (顧問): Mitsuru Toyama, sosɗo fedde geec ɓaleejo Seneraal Sadao Araki Hidejiro Nagata NgiɗarePorogaraam mum statist ina waɗi ɗaɓɓaande "dowla jogaade nguurndam yimɓe ngam e nder yimɓe Japon waasa wonde hay gooto mo alaa ko waawi walla mo alaa ko waawi". suɓngooji.

Kenkokukai gollodiima e polis ngam ittude seppooji ministeeruuji to Tochigi, e seppooji goɗɗi ɗi gollotooɓe e nder usineeji to Kanegafuchi, gollotooɓe e tramway to Tokiyoo, e remooɓe rentooɓe to diiwaan Gifu. Uesugi ɓooyaani ko yalti e hitaande 1927, wallidiiɓe Takabatake njalti caggal maayde makko e hitaande 1928. Ɗum addi fedde nde ko ina tolnoo e 10 000 tergal tan. Tōyama Mitsuru (頭山満) mo fedde ɓaleere (黒龍会) toɗɗaa hooreejo teddungal, Nagata, gonnooɗo hooreejo polis, cukko hooreejo. Woɗɓe e ndeeɗoo njiimaandi kesiri ina njeyaa heen Ikihara, Kida, e Sugimoto. Akao ko gardiiɗo fedde nde, yuɓɓinnde fedde ƴaañooɓe seppooji, e hitaande 1928 bommbooji ammbasadeer Sowiyet en. Kaayitaaji maɓɓe Nipponshugi ina luulndii kominist en no feewi, ina mbiya ko wayi no « Maayde kominist, Bolshevism Riisi, e lanndaaji nanooji e senndikaaji gollotooɓe ».

Tuugnorgal.[1][2] The organisation embraced Pan-Asianism declaring "The Japanese people standing at the head of the colored people, will bring the world a new civilization."Template:Cite quote It was at one time in favor of universal suffrage.[2].[3]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. The Living Age Vol 350. Eliakim Littell and Robert S. Littell. 1936
  2. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Living Age2
  3. British documents on foreign affairs - Japan, January 1928-December 1929 Bourne, K & A, Trotter. 1991. pp48-49. Retrieved: 04/05/18