Jump to content

Khadija Abba Ibrahim

Iwde to Wikipedia

Khadija Bukar Abba Ibrahim (jibinaa ko 6 lewru Yarkomaa 1967) ko o dawriyanke Naajeeriya, o wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Damaturu, Gujba, Gulani, e Tarmuwa (e nder diiwaan Yobe). E hitaande 2016, o toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e caggal leydi, e juuɗe hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari.

E lewru Oktoobar 2018, o fooli ɓiyiiko gorko ngam heɓde tikket lannda makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii.Nyannde 9 lewru Yarkomaa 2019, Abba Ibrahim hollitii wonde o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii ngam waɗtude hakkille makko e kampaañ makko ngam heɓde jooɗorde suudu sarɗiiji leydi ndii ngam diiwaan makko mo o dañi. Khadija Ibraahiima resndi senateer Bukar Abba Ibraahiima gonnooɗo guwerneer diiwaan Yobe, gonnooɗo senateer.

Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo ina sokli ɓeydaare ciimtol ngam hoolkisaade. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe njuumtaani, ina poti ittude ɗoon e ɗoon e winndannde ndee e hello mum yeewtere, haa teeŋti noon so tawii ina waawi wonde fenaande. Yiytu iwdi: "Khadija Abba Ibrahim" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Febariyee 2024) (Anndu no e ndeer nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e galle Waziri Ibraahiima, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, to leydi Najeriya hakkunde hitaande 1972 e hitaande 1977. E hitaande 1978, o fuɗɗii jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen’s College, to Lagos. E hitaande 1980, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Headington, to Oxford, o timmini jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1983. E hitaande 1986, Abba Ibraahiima heɓi dipolomaaji makko ngenndiiji to bannge njulaagu e kaalis to duɗal jaaɓi haaɗtirde Padworth, to Reading, to leydi Angalteer. E hitaande 1989, o heɓi B.Sc. degree e jaŋde njulaagu e sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Roehampton, jokkondirngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Surrey.

Golle karallaagal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko adii nde o yaltata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1989, o gollodiima e Abbey National Building Temple Fortune, to North Finchley, to leydi Angalteer, ɗo o woni e soodde e yeeyde jeyiiji e jogaade konte Mortgage e kiliyaneeɓe makko. E hitaande 1991, o golliima seeɗa e Hatton Cross Heathrow, to leydi Angalteer, o woni gardiiɗo jokkondiral hakkunde yimɓe. Golle makko ina njeyaa heen heɓde kiliyaneeɓe ngam huutoraade sarwisaaji marsandiis sosiyetee oo ngam yaltinde ɗum en to Fuɗnaange hakkundeejo e Asii. O ummi nder hitaande woore ngam o nasta nder Kaguin Nigeria Limited ngam o laato ardiiɗo njulaagu. Ko kanko halfinaa yeeyde gawri e geɗe petroŋ e nder diiwaan CEDEAO. E hitaande 1992, o toɗɗaa gardiiɗo, OURS Insurance Brokerage, fedde toppitiinde ko fayti e konte keeriiɗe e laamu. Nde o heɓi anndal ɗuuɗgal, Abba Ibrahim sosi hukuuma maako, ZAFACA Nigeria Limited, nder hitaande 1996. O huwi bana hooreejo hukuuma kan gila fuɗɗam haa hitaande 2004.

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2004, o toɗɗaa Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e yah-ngartaa e semmbe, to diiwaan Yobe. Ko adii fof ko golle makko ko ƴeewtaade njuɓɓudi semmbe e nder gure teeru e jolngooji e nder Dowla. E hitaande 2006, o toɗɗaa Komiseer Hoɗɓe, Nicon Assurance, to diiwaan Yobe. E hitaande 2016, o toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e caggal leydi, e juuɗe hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari.

O woniino tergal suudu sarɗiiji laabi tati, o lomtii Damaturu, Gujba, Gulani e Tarmuwa e nder diiwaan Yobe. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2007, o suɓaama kadi e hitaande 2011 e hitaande 2015. E hitaande 2019 o suɓaama kadi e manndaa nayaɓo e nder suudu sarɗiiji. Nde o woni e suudu sarɗiiji, o golliima e golle ceertuɗe. Tuggi 2007 haa 2008, ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitaare ladde ; hakkunde 2008 e 2010, ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Jokkondiral suudu sarɗiiji ; tuggi 2010 haa 2011, o wonii hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ngam privatisation e commercialisation rurale. O woniino kadi tergal Goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e doole, jawdi ndiyam, nder leydi, geɗe rewɓe, appropriation ekn.

E hitaande 2019, Abba Ibrahim woppi golle mum e wonde jaagorgal e tergal e fedde toppitiinde ko fayti e golle (FEC).

O heɓi njeenaaje keewɗe. Ina jeyaa e ɗeen, njeenaari teddungal debbo hannde, 2012, njeenaari Sir Abubakar Tafawa Balewa ngam ardungal teskinngal (SATBILA), 2010, njeenaari teddungal ardungal teddungal ngal Rotary Club mo wuro Maiduguri hokki, 2016 e woɗɓe.