Kick chart
Kick chart ko mbaydi walla mbaydi ndi debbo reedu huutortoo e nder daawal gadanal ngam winndude golle ɓiɗɗo mum. So tawii kippuuji seeɗa ina nanngee e nder waktuuji toɗɗaaɗi (ko heewi ko waktuuji 12) ɗuum ina waawi hollude caɗeele.
Naamnal keewngal naamneede e jibinannde ko hol no "laabi keewɗi ɓiɗɗo oo fiyi e nder waktuuji sappo e ɗiɗi cakkitiiɗi ɗii?" Ɓiɗɗo mo jibinaaka ina foti yahde laabi joy e nder waktu, walla laabi sappo e nder kala waktuuji sappo e ɗiɗi.[citation needed] To leydi Angalteer ko ɗum woni ko ɓuri laaɓtude e cellal cukalel ngel gila e lewru ɗiɗaɓuru.
So tawii ko huunde woowaande, huutoraade ɗeen karte ina ustii, sibu rewɓe ina keewi yejjiteede e timminde ɗe, tee mbaydiiji dille ɓiɗɗo ina ceerti no feewi, ɗum noon ina addana ɗum en miijaade ko aldaa e sago.
Limtooji kippuuji fetal Ko ɓuri joofde e leydi Angalteer ko lomtaade kick chart e limtooji baɗɗi jeewte. Bracelet reedu ko mbaydi ɓoorneteendi e kick counter.
Bracelets keɓaaɗi ɗii ina ngolloo e kuule nannduɗe : cukalel ngel ina fija, yumma oo ina diwa marker. Miijo ngo ko ɗuum ɓuri huutoreede e huutoraade binndol e kaayitaaji.
Bracelets ɗiɗi ɓurɗi yeeyde ɗii, ina ngondi e ɗaɓɓaande patent.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Reedu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jibineede maayɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuugnorgal[1] [2] [3]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Kick Chart". National Childbirth Trust. 2006. Archived from the original on 24 December 2007.
- ↑ "#7. The Importance of Counting Kicks". The National Stillbirth Society. 10 September 2007. Archived from the original on 8 November 2010.
- ↑ "Your baby's movements in pregnancy". BabyCentre L.L.C. March 2013.