Jump to content

Kim Choon-mie

Iwde to Wikipedia

Kim Choon-mie (jibinaaɗo e hitaande 1943) ko ganndo Koree worgo, ko ganndo Japon, mo laamu Japon teddini sabu "[c]o wallitii e naatgol binndol Japon e ƴellitgol jaŋde ɗemngal Japon."[1]

Jaangirde

Kim heɓi bakkaa mum, o heɓi Ph.D e ganndal pinal e binndol nannditiiɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree to Seoul e hitaande 1984.[2]

Kugal

1984 – Ko jannginoowo binndol Japon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree.[2]

2005 – Hooreejo nokku wiɗto ganndal Japon, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree.[2]

Ko o gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree.[1]

Ko kanko woni firoore deftere Haruki Murakami nde Kafka e dow maayo.[2] E wiyde makko, Murakami udditii dame binndol Japon e nder Koree worgo caggal wolde, haa teeŋti noon e 386 Generation jibinaaɓe e kitaale 1960.[3]

Teddungal

Jamiroore Naange Fuɗnge, Ɓoornugol kaŋŋe e wutte, 2009.[1]

Golle cuɓaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko doggol diinaaji, ina gasa tawa meeɗaa waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande.

1993 – 日本近代知識人の思想と実践 : 有島武郎の場合Ƴettu). Kyoto: Kokusai Nihon Bunka Kenkyū Senta. OCLC 190622114

2008 -- "Yonta 386 Koree annditirteeɗo e miijo majjugol: Boom Haruki e nder Koree," e nder ladde Haruki Chase: Janngude Murakami e nder winndere ndee kala, Kokusai Kōryū Kikin., winndiyanke. Berkeley: Jaaynde Ponto kaaƴe. ISBN 978-1-933-33066-2; OCLC 196315807

Ministeer geɗe caggal leydi Japon, "2009 2009, dokkal dekoraasiyoŋ e dow ɓiɓɓe leydi caggal leydi," p. 5.

Fooyre Japon: "Doggol Haruki ladde: No aduna oo janngirta e firtude Murakami" Marse 2006. Arsiif 2009-12-16 to masiŋ Wayback

Wright, Hillel. Ƴeewndo deftere: Doggol Haruki ladde: Janngude Murakami e nder winndere ndee, nde fedde Japon winndi, nde firti ɗum," Metropolis (Tokyo). No. 734. 18 abriil 2008. [jokkondiral maayngal].

Ministeer geɗe caggal leydi (Japon). "2009 Dokkal dekoraasiyoŋ e dow ɓiɓɓe leydi ngoɗndi" (PDF). p. 5.

Ikon 1 Ikon 2

Ndee winndannde nguurndam jowitiinde e jaŋde Koree ko ɓuuɓri. Aɗa waawi wallude Wikipedia so a yaajtinii ɗum.

Bannge Koree du Sud Biography ikon

Ndee winndannde nguurndam ko fayti e neɗɗaagu Koree du Sud ko ƴaañorgal. Aɗa waawi wallude Wikipedia so a yaajtinii ɗum.