Kim Choon-mie
Kim Choon-mie (jibinaaɗo e hitaande 1943) ko ganndo Koree worgo, ko ganndo Japon, mo laamu Japon teddini sabu "[c]o wallitii e naatgol binndol Japon e ƴellitgol jaŋde ɗemngal Japon."[1]
Jaangirde
Kim heɓi bakkaa mum, o heɓi Ph.D e ganndal pinal e binndol nannditiiɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree to Seoul e hitaande 1984.[2]
Kugal
1984 – Ko jannginoowo binndol Japon to duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree.[2]
2005 – Hooreejo nokku wiɗto ganndal Japon, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree.[2]
Ko o gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Koree.[1]
Ko kanko woni firoore deftere Haruki Murakami nde Kafka e dow maayo.[2] E wiyde makko, Murakami udditii dame binndol Japon e nder Koree worgo caggal wolde, haa teeŋti noon e 386 Generation jibinaaɓe e kitaale 1960.[3]
Teddungal
Jamiroore Naange Fuɗnge, Ɓoornugol kaŋŋe e wutte, 2009.[1]
Golle cuɓaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko doggol diinaaji, ina gasa tawa meeɗaa waawde timminde tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande.
1993 – 日本近代知識人の思想と実践 : 有島武郎の場合Ƴettu). Kyoto: Kokusai Nihon Bunka Kenkyū Senta. OCLC 190622114
2008 -- "Yonta 386 Koree annditirteeɗo e miijo majjugol: Boom Haruki e nder Koree," e nder ladde Haruki Chase: Janngude Murakami e nder winndere ndee kala, Kokusai Kōryū Kikin., winndiyanke. Berkeley: Jaaynde Ponto kaaƴe. ISBN 978-1-933-33066-2; OCLC 196315807
Teskorɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ministeer geɗe caggal leydi Japon, "2009 2009, dokkal dekoraasiyoŋ e dow ɓiɓɓe leydi caggal leydi," p. 5.
Fooyre Japon: "Doggol Haruki ladde: No aduna oo janngirta e firtude Murakami" Marse 2006. Arsiif 2009-12-16 to masiŋ Wayback
Wright, Hillel. Ƴeewndo deftere: Doggol Haruki ladde: Janngude Murakami e nder winndere ndee, nde fedde Japon winndi, nde firti ɗum," Metropolis (Tokyo). No. 734. 18 abriil 2008. [jokkondiral maayngal].
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ministeer geɗe caggal leydi (Japon). "2009 Dokkal dekoraasiyoŋ e dow ɓiɓɓe leydi ngoɗndi" (PDF). p. 5.
Ikon 1 Ikon 2
Ndee winndannde nguurndam jowitiinde e jaŋde Koree ko ɓuuɓri. Aɗa waawi wallude Wikipedia so a yaajtinii ɗum.
Bannge Koree du Sud Biography ikon
Ndee winndannde nguurndam ko fayti e neɗɗaagu Koree du Sud ko ƴaañorgal. Aɗa waawi wallude Wikipedia so a yaajtinii ɗum.