Kindu
[1][2][3]Kindu ko wuro e nder leydi Konngo Kinsaasa, laamorgo diiwaan Maniema. Ina waɗi fotde 200 000 neɗɗo, ina woni e maayo Lualaba, tooweeki mum ko hedde 500 meeter, ina woni fotde 400 km bannge worgo Bukavu.[4]
Kindu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jiji la Kindu (Swahili)
Laamorde diiwaan e wuro
Monumnda to Kindu
Monumnda to Kindu
Kindu ko e leydi Konngo KinduKindu
Nokku e nder leydi Konngo Demokaraasi
Koolaaɗo kuuɓal: 2°57′ Fuɗnaange 25°57′ Fuɗnaange[5]
Lesdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]DR Konngo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lamorde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Maniyema
Darnde wuro
1988
Kominaaji
Alunguli, Kasuku, Mikelenge
Ngomna
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]• Meer
Ogustin Mulamba
Baabal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]• Fu
150 km2 (60 km2)
Toowgol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]504 m (1 654 meeteer)
Yimɓe (2012)[6]
• Fu
172 321
• Mofturde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]1 100/km2 (3 000 km2)
Waktu
UTC+2 (PUUS)
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Aw
Ɗemngal ngenndi
Suwahili
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kindu ina jokkondiri e laana njoorndi e nokkuuji njulaagu Kalemie, Kamina e Kananga to bannge worgo. Ina waɗi kadi laana ndiwoowa njoorndi 2 200 meeter, e nder daartol ko kañum wonnoo laana ndiwoowa teeŋtuka e nder weeyo maayo Konngo.
Ko woni e mum
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro Ikondu no Stanley yiyri ɗum nii Wuro ngo wonnoo ko nokku teeŋtuɗo wonande njulaagu ƴiye, kaŋŋe e njulaagu jiyaaɓe e nder teeminannde sappo e jeenayɓiire. Julaaɓe jiyaaɓe aarabeeɓe-swahili en ina njooɗinoo ɗoo gila hedde hitaande 1860, ina nelda karallaagal e dow leydi haa Sansibar.
Henry Morton Stanley ari e "ngoo wuro teskinngo" ñalnde 5 desaambar 1876, o siftini ngo "juutngo teskinngo" e "laabi jaajɗi, njaajeendi mum ko meeteruuji capanɗe tati, e njuuteendi mum ko kilooji ɗiɗi" e "caggal wuro ngoo ko banaana e leɗɗe palme."–3]:3.131
E lewru noowammbar 1961, e nder Kiriis Konngo, bonanndeeji Kindu mbaɗi to Kindu. E laamu Mobutu Sese Seko Kindu wonnoo kadi laamorgo diiwaan Maniema ɓooyɗo e nder diiwaan Kivu.
Geografi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kindu woni ko e 2°57′S, 25°55′E e dow tooweeki ko ina tolnoo e 450 m dow koye maayo.
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yimɓe wuro ngo ina limtee hakkunde 140 000 e 200 000 hoɗɓe. No heddiiɓe e Konngo nii, ko ɓuri heewde e maɓɓe ina njokki e diine kerecee en. Ko famɗi fof feccere e yimɓe leydi ndii ko katolik en. Ko famɗi fof 10% e yimɓe leydi ndii ko Angalteer kadi ina woodi kadi renndo juulɓe tokooso e nder wuro ngo.
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yimɓe nokku oo ina ndokkira ngaari ngam yeeyde.
Golle faggudu ɓurɗe teeŋtude e nder diiwaan Maniema ko njulaagu. Diamant, njamndi, kaŋŋe e kobalt ina njiytee caggal Kindu. Kadi ina woodi luumo to Kindu kam e butelaaji e nder wuro ngo fof.
Laamu e politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kindu woni laamorde diiwaan oo, ko ɗoon woni galle batu diiwaan oo e ministeeruuji mum.
Hortol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Porto Kindu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kindu woni ko e laana ndiwoowa Kindu. Ko ɓuri heewde e marsandiisuuji garooji e wuro ngoo ummorii ko Goma, Bukavu e Kinshasa e weeyo.
Ko ɗoon kadi woni joofnirde worgo laawol laana njoorndi Konngo jokkondirngol e Lubumbashi e nder nokkuuji goɗɗi. Marsandiis ummoriiɗo Kisangani walla ko ɓuri ɗum ina foti waylude gila e laana haa e otooji e ko nanndi heen laabi ɗiɗi ngam yettaade Lubumbashi.
Ina woodi kadi porto to Kindu ngo woni ko e bannge hirnaange maayo Lualaba.
Kindu woni ko e laawol ngenndiwal 31 (N31) kam e laawol diiwaan 508 (R508).
Laabi e nder diiwaan Maniema ɗi ngalaa ɗo kaaɗi, ɗi ngonaa e ngonka bonka no feewi.
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro ngo ina jogii duɗe jaŋde leslesre e hakkundeere. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kindu kadi woni e wuro hee.
Hoɗɓe teskiiɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Cate:Yimɓe ummoriiɓe Kindu
Ongala jiɗaaɗo
Sitefa Wembi
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kindu ina jogii weeyo ɓuuɓngo (Köppen Aw) keeriiɗo e weeyo ɓuuɓngo (Am) e dumunna yooro juutɗo e lewru suwee e lewru sulyee.
Dataaji weeyo wonande Kindu
Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande.
Hakindo ɓurngo heewde ñalnde kala °C (°F) 30
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki](86) 31
(87) 31
(87) 31
(87) 31
(88) 31
(87) 29
(84) 30
(86) 31
(87) 31
(87) 31
(87) 30
(86) 31
(87)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 21
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki](70) 21
(69) 21
(70) 21
(70) 21
(70) 20
(68) 19
(67) 20
(68) 20
(68) 21
(69) 21
(69) 21
(70) 21
(69)
Hakindo toɓo cm (inɗe) 18
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki](7) 15
(6) 19
(7,6) 16
(6.2) 11
(4,2) 3,0
(1,2) 3,3
(1,3) 7,1
(2,8) 11
(4.3) 16
(6,2) 20
(7,8) 21
(8,2) 160,4
(62,8)
Iwdi: Base weeyo .
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
Kindu ko bonannde
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kindu
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ https://web.archive.org/web/20141016030236/http://population.mongabay.com/population/democratic-republic-of-the-congo/212902/kindu
- ↑ https://en.m.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0486256677
- ↑ http://global.britannica.com/place/Kindu
- ↑ https://lebarometre.cd/2023/01/19/kindu-le-maire-sortant-laisse-350-fc-dans-la-caisse-et-des-dettes-evaluees-a-652-millions-cdf/
- ↑ https://lavigerie.org/
- ↑ https://web.archive.org/web/20190406192442/http://www.anglicancongo.org/en/index.php/pacc-dioceses/diocese-of-kindu