Jump to content

Kindu

Iwde to Wikipedia

[1][2][3]Kindu ko wuro e nder leydi Konngo Kinsaasa, laamorgo diiwaan Maniema. Ina waɗi fotde 200 000 neɗɗo, ina woni e maayo Lualaba, tooweeki mum ko hedde 500 meeter, ina woni fotde 400 km bannge worgo Bukavu.[4]

Jiji la Kindu (Swahili)

Laamorde diiwaan e wuro

Monumnda to Kindu

Monumnda to Kindu

Kindu ko e leydi Konngo KinduKindu

Nokku e nder leydi Konngo Demokaraasi

Koolaaɗo kuuɓal: 2°57′ Fuɗnaange 25°57′ Fuɗnaange[5]

Maniyema

Darnde wuro

1988

Kominaaji

Alunguli, Kasuku, Mikelenge

• Meer

Ogustin Mulamba

• Fu

150 km2 (60 km2)

504 m (1 654 meeteer)

Yimɓe (2012)[6]

• Fu

172 321

• Mofturde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

1 100/km2 (3 000 km2)

Waktu

UTC+2 (PUUS)

Aw

Ɗemngal ngenndi

Kindu ina jokkondiri e laana njoorndi e nokkuuji njulaagu Kalemie, Kamina e Kananga to bannge worgo. Ina waɗi kadi laana ndiwoowa njoorndi 2 200 meeter, e nder daartol ko kañum wonnoo laana ndiwoowa teeŋtuka e nder weeyo maayo Konngo.

Ko woni e mum

Wuro Ikondu no Stanley yiyri ɗum nii Wuro ngo wonnoo ko nokku teeŋtuɗo wonande njulaagu ƴiye, kaŋŋe e njulaagu jiyaaɓe e nder teeminannde sappo e jeenayɓiire. Julaaɓe jiyaaɓe aarabeeɓe-swahili en ina njooɗinoo ɗoo gila hedde hitaande 1860, ina nelda karallaagal e dow leydi haa Sansibar.

Henry Morton Stanley ari e "ngoo wuro teskinngo" ñalnde 5 desaambar 1876, o siftini ngo "juutngo teskinngo" e "laabi jaajɗi, njaajeendi mum ko meeteruuji capanɗe tati, e njuuteendi mum ko kilooji ɗiɗi" e "caggal wuro ngoo ko banaana e leɗɗe palme."–3]:3.131

E lewru noowammbar 1961, e nder Kiriis Konngo, bonanndeeji Kindu mbaɗi to Kindu. E laamu Mobutu Sese Seko Kindu wonnoo kadi laamorgo diiwaan Maniema ɓooyɗo e nder diiwaan Kivu.

Kindu woni ko e 2°57′S, 25°55′E e dow tooweeki ko ina tolnoo e 450 m dow koye maayo.

Demokaraasi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yimɓe wuro ngo ina limtee hakkunde 140 000 e 200 000 hoɗɓe. No heddiiɓe e Konngo nii, ko ɓuri heewde e maɓɓe ina njokki e diine kerecee en. Ko famɗi fof feccere e yimɓe leydi ndii ko katolik en. Ko famɗi fof 10% e yimɓe leydi ndii ko Angalteer kadi ina woodi kadi renndo juulɓe tokooso e nder wuro ngo.

Yimɓe nokku oo ina ndokkira ngaari ngam yeeyde.

Golle faggudu ɓurɗe teeŋtude e nder diiwaan Maniema ko njulaagu. Diamant, njamndi, kaŋŋe e kobalt ina njiytee caggal Kindu. Kadi ina woodi luumo to Kindu kam e butelaaji e nder wuro ngo fof.

Laamu e politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kindu woni laamorde diiwaan oo, ko ɗoon woni galle batu diiwaan oo e ministeeruuji mum.

Porto Kindu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kindu woni ko e laana ndiwoowa Kindu. Ko ɓuri heewde e marsandiisuuji garooji e wuro ngoo ummorii ko Goma, Bukavu e Kinshasa e weeyo.

Ko ɗoon kadi woni joofnirde worgo laawol laana njoorndi Konngo jokkondirngol e Lubumbashi e nder nokkuuji goɗɗi. Marsandiis ummoriiɗo Kisangani walla ko ɓuri ɗum ina foti waylude gila e laana haa e otooji e ko nanndi heen laabi ɗiɗi ngam yettaade Lubumbashi.

Ina woodi kadi porto to Kindu ngo woni ko e bannge hirnaange maayo Lualaba.

Kindu woni ko e laawol ngenndiwal 31 (N31) kam e laawol diiwaan 508 (R508).

Laabi e nder diiwaan Maniema ɗi ngalaa ɗo kaaɗi, ɗi ngonaa e ngonka bonka no feewi.

Wuro ngo ina jogii duɗe jaŋde leslesre e hakkundeere. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kindu kadi woni e wuro hee.

Hoɗɓe teskiiɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Cate:Yimɓe ummoriiɓe Kindu

Ongala jiɗaaɗo

Sitefa Wembi

Kindu ina jogii weeyo ɓuuɓngo (Köppen Aw) keeriiɗo e weeyo ɓuuɓngo (Am) e dumunna yooro juutɗo e lewru suwee e lewru sulyee.

Dataaji weeyo wonande Kindu

Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande.

Hakindo ɓurngo heewde ñalnde kala °C (°F) 30

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

(86) 31

(87) 31

(87) 31

(87) 31

(88) 31

(87) 29

(84) 30

(86) 31

(87) 31

(87) 31

(87) 30

(86) 31

(87)

Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 21

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

(70) 21

(69) 21

(70) 21

(70) 21

(70) 20

(68) 19

(67) 20

(68) 20

(68) 21

(69) 21

(69) 21

(70) 21

(69)

Hakindo toɓo cm (inɗe) 18

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

(7) 15

(6) 19

(7,6) 16

(6.2) 11

(4,2) 3,0

(1,2) 3,3

(1,3) 7,1

(2,8) 11

(4.3) 16

(6,2) 20

(7,8) 21

(8,2) 160,4

(62,8)

Iwdi: Base weeyo .

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

windugo

Kindu ko bonannde

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kindu

  1. https://web.archive.org/web/20141016030236/http://population.mongabay.com/population/democratic-republic-of-the-congo/212902/kindu
  2. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0486256677
  3. http://global.britannica.com/place/Kindu
  4. https://lebarometre.cd/2023/01/19/kindu-le-maire-sortant-laisse-350-fc-dans-la-caisse-et-des-dettes-evaluees-a-652-millions-cdf/
  5. https://lavigerie.org/
  6. https://web.archive.org/web/20190406192442/http://www.anglicancongo.org/en/index.php/pacc-dioceses/diocese-of-kindu