Jump to content

Kobina Bucknor

Iwde to Wikipedia

Kobina Bucknor (1925-1975) [1] ko ganndo daabaaji [2] e pentoowo Ganaa.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O jibinaa ko e hitaande 1925 to Gold Coast, woni hannde Ganaa. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Augustine to Cape Coast to duɗal jaaɓi haaɗtirde makko hakkundeewal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Gold Coast, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana ɗo o heɓi dipolomaaji ganndal to bannge zoologie.[3][1] E hitaande 1965, o heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cornell.[1]

Kugal Caggal jaŋde makko, o naati e gollotooɓe to duɗal ganndal Ganaa. Caggal mum o ummii o fayi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cornell caggal ɗuum o arti o golliima e duɗal wiɗtooji daabaaji to leydi Gana, o woni toon e golle gardiiɗo.[1]

O waɗii koolol makko gadanol to Accra e hitaande 1966.[1] O golliima e ganndo wiɗto jannginaaɗo PhD e nder biology.[4] O woniino kadi e nder yiilirde toppitiinde ko fayti e naalankaagal (Arts Council) to leydi Ghana, hono hooreejo.[1]

Golle Bucknor huutoriima mbaadi biyeteendi "idiom sculptural" e nder nate mum kollitooje nguurndam e pinal leydi Gana.[5] Ndeeɗoo sifaa, o wiyi, ummorii ko e nate leɗɗe deƴƴuɗe Afrik.[5] Ngam hollirde sifaa makko, Bucknor wiyi omo nannga abstractions e mbaadi seppo, o seernda e mbaydi seppo ngoo, o dista ko seppo ngoo hollirta koo, o wayla ɗum e haala tagoore neɗɗo gooto.

Yoga e golle makko ina njeyaa heen:[6]

Apofo Edodwir (Gargol laana ndiwoowa, e nder maayo Elmina) Kadodo- Atsia (Ruhu Agodzo Dances) To Luumo Liɗɗi e Leɗɗe Musiga Kalaas Nguurndam neɗɗo Ɓiyiiko ko fijoowo biyeteeɗo Charles Kofi Bucknor mo Ganaa.[7]

Tuugnorgal

"Naalankooɓe mawɓe e nder leydi 1952 - 1977". Londres: Galle naalankaagal Komunwel. 06-01 hitaande 1977. Heɓtinaa ko ñalnde 20-03-2021 – e laawol Diaspora-Naalankooɓe.net.
"Iisa Afriknaajo | Tagngo e kesam-hesamaagu e nder winndere dille CIM:Resource". Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 15-05-2021. Heɓtinaama ñalnde 24-03-2021.
Ɓoornugol, Ablade (2012). Pioneeruuji Koolol Naalankaagal Gana hannde: Catal. Galle fedde naalankooɓe, 2012. p. 19. ISBN 9789988844189.
Woets, Roda (lewru suwee 2011). "Ko ɗum woni?: Framing naalankaagal Ghana gila e kawral koloñaal haa hannde". 159. Ɗemngal hakkunde leyɗeele - ANGEW CHEM INT ED: 159.
sei'dou, kąrî'kachä (janvier 2015). "J. C. Okyeres Wasiyaaji beton e nder mooɓondiral KNUST: Teeŋtinoowo keeriiɗo e debbo gooto" (PDF). Jaaynde winndereyankoore gannde renndo hakkunde fannuuji. 4: 17.
Fosu, Kojo (2014-12-17). Musiyum e nder hakkunde men (PDF). Accra: Koolol musium ngenndiijo Ganaa. 7, 8, 9 – rewrude e ArtWatch Ganaa.
"Nguurndam Charles Kofi Babatunde Bucknor". Web Gana. 06-2017. Heɓtinaama ñalnde 24-03-2021.