Kocc Barma Fall
Falnde Kocc Barma walla Kotch Barma,[1] ɓuri anndeede ko Kocc Barma, jibinannde Birima Maxuréja Demba Xolé Faal (1586-1655[1][2]) ko filosof Cayorinaaɓe, jeyaaɗo e kalaas laman.[2] [3] Kocc Barma wonnoo ko Ajoor-Ajoor — demon Serer, firti ko hoɗnooɗo e Laamaandi Cayor (Wa Kajoor e wolof), jeyaa hannde e leydi Senegaal hannde ndii.[1]
O hiisee wonde ko kañum woni miijotooɗo e filosof ɓurɗo mawnude e Senegaal, kadi omo jeyaa e mawɓe filosof Afrik.[2] Miijo makko ɓuuɓngo, hakkille makko yaawɗo e konnguɗi makko nate ina njeyaa e winndere pinal wolof. E nder nguurndam makko, o ɓuri teeŋtude ko e tooñanngeeji damel, ɓe o yi’ata ko no jom en hakkillaaji nii.[3]
E nder pinal yimɓe E nder filmo Ousmane Sembène biyeteeɗo Guelwaar, fijoowo fijirde Guelwaar oo jannginii gooto e tinndi Kocc Barma e nder filmo hee. E nder haala makko e jamaanu mawningol ballal nguura ngal ɓe ndokki ɓaleeɓe e yeeso delegaasiyoŋ Orop e ardiiɓe politik leydi ndii, Guelwaar ƴetti dingiral ngam hollirde mettere mum e hersa mum e ko o seedtii e yeeso gite makko, e... siftini jamaanu nguu nafooje ndimaagu e teddungal Afriknaajo goonga. E hollirde mettere makko e ardiiɓe Afrik ɗaɓɓooɓe ballal leyɗeele Orop, e hersa e ŋakkeende ndimaagu mum en, o wiyi :
"Mawɗo men Kocc Barma wi'i:" "So aɗa yiɗi warde gorko mawɗo, hokku mo ko o haani wuurdude ñalnde kala. E nder dumunna juutɗo, a waɗii mo serf." Caggal ndeen konngol, jamaanu nguu salii jaɓde ballal nguura, ɗum noon ko ƴaañgal mawngal politik leydi ndii e delegaasiyoŋ hirnaange gonɗo e dingiral ngal.
bannge portal Senegaal
David Murphy hollitii wonde "konnguɗi e golle Kocc Barma njaltii e nder daartol Senegaal haa ko ina heewi naatde e konngol 'Kocc Barma wiyi', so tawii ko goonga walla alaa".[4]