Jump to content

Kokudaka

Iwde to Wikipedia
Kokudaka
metric
Subclass oftaka Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Has characteristickoku Taƴto

Kokudaka (石高) ko feere ngam anndude nafoore leydi ngam fawaade e njoɓdi e les njiimaandi Tokugawa shogunate Japon e jamaanu Edo, e hollirde ndee nafoore to bannge koku maaro.

Koku gooto (fotde ko ina tolnoo e butelaaji joy) ina heewi yiyeede ko fotde maaro keewɗo ngam ñamminde neɗɗo gooto fotde hitaande. Njoɓdi tigi-rigi walla ngalu keɓaaɗo e jogagol ina seerti e diiwaan e diiwaan, ina fawii e keewal doole jogagol fief jogingol e dow leydi ndi haalaaka ndii, kono ina hawra e 40 e nder teemedere kokudaka teori.

Njoɓdi njoɓdi ndii tuugnaaki e keewal maaro keɓaaɗo oo, kono ko limto tuugiingo e keewal faggudu leydi ndii, tawa nafoore ndema e geɗe goɗɗe ina waylee e nafoore mum en to bannge maaro.

Ranndo ɓurngo ardaade daimyō, walla laamɓe fedde nde, ko kokudaka nokkuuji gonɗi e les njiimaandi maɓɓe ɗii, toɗɗii ɗum. E hitaande 1650, keewal kokudaka Japon ina fotnoo wonde 26 miliyoŋ koku, tawi Shōgun ina joginoo 4,2 miliyoŋ koku.

Ƴeew kadi Siistem Han Tuugnorgal.[1].[2]

  1. Nussbaum, Louis-Frédéric. (2005). "Koku" in Japan Encyclopedia, p. 549.
  2. Beasley, William G (1972). The Meiji Restoration. Stanford University Press. ISBN 0804708150. pp. 14–15.