Kolwezi
Kolwezi walla Kolwesi ko laamorgo diiwaan Lualaba to fuɗnaange leydi Konngo, hirnaange Likasi. Ina waɗi boowal laaɗe diwooje e laawol laana njoorndi fayde Lubumbashi. Ko yaasi Kolwezi tan ina woodi lowre mbayliigu (statique) HVDC Inga-Shaba. Yimɓe leydi ndii ina tolnoo e 573 000 neɗɗo.[1]
Kolweezi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mariyawiil[2]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamorde diiwaan e wuro
Wuro Kolwezi
Distrik ɓooyɗo haa 2015
Distrik ɓooyɗo haa 2015
Kolwezi woni ko e leydi Konngo DemokaraasiKolweziKolwezi
Nokku e nder leydi Konngo Demokaraasi
Koolaaɗo kuuɓal: 10°43′ Fuɗnaange 25°28′ Fuɗnaange
Lesdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]DR Konngo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lamorde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lualaba[3]
Sosaa
1938
Darnde wuro
1971
Distrik
Hittande 1976-2015
Sosaa ko e...
Dental Minière
Kominaaji
Dilala, Manika
Ngomna
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]• Meer
Jaak Masengo
Baabal
• Berniwol
213 km2 (82 kiloomeeteer kaaree)
Toowgol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]1 448 m (4 751 meeteer)
Yimɓe (2015[2])
• Berniwol
572 942
• Mofturde
700/km2 (7 000/km2)
• Wuro
480 000
Waktu
UTC+2 (waktu hakkundeejo Afrik)
Wakati
Cwa
Ko adii sosde diiwaan Lualaba e hitaande 2015 Kolwezi ina joginoo terɗe ɗiɗi jokkondirɗe e mayre kadi fof ina anndiraa diiwaan Kolwezi.
Ko woni e mum
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo Nokku mawɗo Kolwezi oo meeɗiino anndireede Keshila. Xind e Konokesh, ɗiɗo gollotooɓe e Yavu a Newej wonnooɓe e dow yaajde fuɗnaange laamu Lunda e kitaale 1730 walla ko ɓuri ɗum.
Koɗorde ndee sosaa ko e hitaande 1938 ngam wonde gardiiɗo fedde ministeer hirnaange wiyeteende Union Minière du Haut Katanga. E hitaande 1971 nde heɓi darnde wuro, nde waɗi kominaaji Dilala e Manika. E hitaande 1976, terɗe Lubudi e Mutshatsha, kam en fof ngonnoo ko e diiwaan Lualaba, njokkondiri e mayre ngam sosde diiwaan Kolwezi (diiwanuuji ɗii mbiyetee ko diiwanuuji tokoosi e oon sahaa). E hitaande 2015 repartitioning ɗum ustaama, terɗe ɗiɗi ɗee e wuro ngoo tigi ngonti nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan Lualaba e wuro ngo woni laamorgo diiwaan keso oo.
Hare Kolwezi (1978) windugo Winndannde mawnde: Hare Kolwezi Ñalnde aset 13 mee 1978, wonnooɓe soldateeɓe Katangese ɓe Angalteer wallitnoo, keɓti wuro ngoo. Laamu Zaire ñaagiima Belsik e Farayse e Marok e Amerik nde ngartirta deeƴre. 2e REP, woni fedde paratrooper elite e nder Legion Farayse caggal leydi, neldaama ngam riiwtude ownooɓe ɓee e hisnude kala nanngaaɗo. Konu Belsik kadi neldi ko ina tolnoo e 750 paratrooper Regiment Paracommando, yaltini ko ina tolnoo e 1 800 Oropnaajo seeɗa e gure goɗɗe e nder diiwaan hee. 700 Afriknaajo, tawi heen 250 ko murtuɓe,170 Oropnaaɓe nanngaaɓe e 6 paratrooper maayi heen.
Tawreta
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kolwezi woni ko e dow ŋoral joorngal to fuɗnaange leydi Konngo. Nde sosiyetee oo sosaa e hitaande 1937 e juuɗe Union Minière du Haut-Katangahe, sosiyetee oo laɓɓini leydi ndi leɗɗe akasiyaaji e miombo meeɗnooɗe mawnude e dow ŋoral Kolwezi keewngal jawdi. Caggal ɗuum ɓe mahii wuro ɓuuɓngo, ngo alaa ko woni e mum so wonaa ŋoral, ina waɗi laabi jaajɗi e cuuɗi Oropnaaɓe, ɗi hoɗdiiɓe mum en ceerti e koɗkiiji ɗi moƴƴaani ɗo gollotooɓe Konngo nguurnoo.
Laawol mawngol N39 ngol ina rewi e hakkunde wuro ngoo e dow ŋoral fuɗnaange-rewo-fuɗnaange-rewo. Miniraaji kobalt mawɗi udditiiɗi ina tawee bannge worgo e worgo caka wuro ngoo. Rond Point de L'Indépendance woni caka aadaaji wuro ngo e nokkuuji ɓurɗi laaɓtude tawa ina tawee bannge hirnaange cirƴam. Caka wuro ngo ina waɗi birooji njuɓɓudi, cuuɗi hoɗɓe e oteluuji keewɗi, bankeeji e restoraaji. Duɗal karallaagal Mutoshi woni ko e daande maayo fuɗnaange wuro ngo. Kolwezi ina jogii kilinikuuji e opitaaluuji keewɗi wondude e duɗe leslese e hakkundeeje keewɗe.
Dilala
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Dilala Ko nokku toowɗo tawaaɗo e hakkunde Kolwezi. Nokku oo ina waɗi gollotooɓe jananɓe heewɓe e galleeji hoɗɓe keewɗi. Stade Manika woni ko e leegal Dilala. Gartirgol laana njoorndi hakkundeejo Kolwezi woni ko e daande maayo fuɗnaange-rewo nokku oo, tawi laana njoorndi ina yahra Likasi e Lubumbashi.
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Eɓɓoore Kolwezite (haako-ñebbe), ko miniraal njamndi-kobalt keewɗo faayiida, inniraaɗo Kolwezi, e kalsit kobalto pink. Kolwezi ko nokku njulaagu teeŋtuɗo ngam heɓde njamndi e kobalt. Ina heen kadi uranium, radium, oksidaaji, e ɓulli kalke. Mineraal Musonoi ko ɓulli udditiiɗi sara Kolwezi ɗo njamndi e njamndiiji goɗɗi ƴettaa gila e kitaale 1940. Lake Nzilo ɓadiiɗo oo, sosaa ko e ɓuuɓnude maayo Lualaba ngam heɓde ɓuuɓri ndiyam e ɓuuɓri ndiyam ngam golle njulaagu. Jaawgol mawnugol njulaagu kobalt addani ko ɓooyaani koo ɓeydaade heewde yimɓe e nder wuro ngo.
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]windugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kolwezi ina jogii weeyo ɓuuɓngo (Köppen Aw), ɓadiiɗo limteede e weeyo ɓuuɓngo e ndunngu (Cwa), walla weeyo toowngo (Cwb). Ina waɗi ndunngu ngulngu no feewi, toɓooli e ndunngu ngulngu, yoorngu e subakaaji coofɗi. Ko ɓuri heewde e toɓooli ina mbaɗa e ndunngu e puɗal ndunngu, tawi noon ko 45,8 inch walla...