Komfo Anokye Teaching Hospital
| Golle imaaɗe | 1954 |
|---|---|
| Affiliation | Kwame Nkrumah University of Science and Technology |
| Lesdi | Gana |
| Nder laamoore | Ashanti Region, Kumasi Metropolitan District |
| Location | Kumasi |
| Jonde kwa'odineto | 6°41′51″N 1°37′54″W |
| Owned by | government |
| Parent organization or unit | Ghana Health Service |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.kathhsp.org/ |

Ospitaal jannginoowo Komfo Anokye (KATH), ganndiraaɗo kadi GEE caggal innde gollodiiɓe mum Messrs GEE Walter & Slater to Kumasi, diiwaan Ashanti, [1][2]Ganaa, ko opitaal ɗiɗmo ɓurɗo mawnude e nder leydi Ganaa, kadi ko kañum tan woni duɗal cellal toowngal e nder diiwaan Ashanti.[3][4]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal janngirde Komfo Anokye woni opitaal mawɗo gonɗo e diiwanuuji Ashanti, Brong Ahafo e worgo leydi Gana.[5] Haa ndeen opitaal diiwaan Tamale ƴettaa ko e opitaal janngingol ɗoon e ɗoon jokkondire ummoraade e diiwanuuji Fuɗnaange, Fuɗnaange Toowɗo e Hirnaange Toowɗo ɗum noon ina usta won e caɗeele e dow mum.[6][7]
Opitaal oo mahiraa ko e hitaande 1954,[8][9][10][11][12][13] hono opitaal hakkundeejo Kumasi. Caggal ɗuum nde inniraa ko opitaal Komfo Anokye, caggal nde Okomfo Anokye, almuudo fetis mawɗo mo Ashanti.[14][15] Ina wiyee wonde Anokye waɗii kaafaawi ndi diwtataa e hakkunde laamu Ashanti Heewɓe etinooma ittude kaafaawi ndii, ndonkii. E hitaande 1996, nokku kaafaaje Okomfo Anokye mahiraa ko e sara kaafaaje e nder ladde opitaal oo.
Opitaal oo wayliima wonti opitaal jannginoowo e hitaande 1975 jokkondirɗo e duɗal safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Kwame Nkrumah. Opitaal oo ina jogii kadi seedantaagal jaŋde caggal jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to bannge seppooji, jibinannde e rewɓe, otorhinolariyoloji, gite e radiyoloji. Opitaal oo ina jogii hannde fotde 1000 leeso, tawi ko 500 leeso ngo adii mahde.
Mahdi cakkitiindi ɓeydaandi e opitaal Komfo Anokye ko nokku ngenndiijo aksidaaji e caɗeele.
E lewru oktoobar 2019, opereeji gadani ɓernde to opitaal tawa mbaɗaani heen taƴre, mbaɗaama no haanirta nii.
E lewru noowammbar 2019, opitaal oo heɓi njeenaaje nay e njeenaaje 2019 to bannge coodguuli e jokkondire Ganaa. Njeenaaje ɗee ko ngam ƴellitde coodguuli e njulaagu (kategori kaalis), ɗooftaare soodgol e njulaagu laamu (kategori kaalis), Goomu coodguuli e njulaagu hitaande ndee (kategori njamndi).
E lewru marse 2022, opitaal oo heɓi dokkal 100 leeso ummoraade e Sosiyetee Ghana Oil Company Limited (GOIL) ngam ɓeydude keɓal leɗɗe ñawɓe.
Direkteeruuji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opitaal oo ina jogii direkteeruuji kilinik e ɗi ngonaa kilinik.
Cafrooɓe to suudu safrirdu janngirdu Komfo Anokye (KATH)
Yaasi e naatgol suudu safrirdu janngirdu Komfo Anokye (KATH)
Direkteeruuji kilinik ina njeyaa heen :
Anestesi e suudu safrirdu (ICU)
Cellal sukaaɓe
Cellal hunduko
Yitere, Nofru, Nofru e Gondu (EENT)
Ñawbuuli
Lekki
Jibinannde e Ginekoloji
Onkoloji
Safaara ɓesngu
Seekogu
Departemaa Aksidaaji e Emergency
Farmasi
Fisiyoterapi
Laboratuwaar
Direkteeruuji ɗi ngonaa kilinik ina njeyaa heen :
Sarwisaaji nder leydi
Jam
Njuɓɓudi jokkere enɗam
Sarwisaaji karallaagal
Nokku ngenndiijo aksidaaji e caɗeele
Pewnugol nokku ngenndiijo aksidaaji e caɗeele fuɗɗii ko e hitaande 2004, joofi ko e hitaande 2008. Eɓɓaande ndee fof ko Hospital Engineering GmbH e GerTech GmbH ummoriiɓe Almaañ mbaɗi ɗum. Eɓɓaande ndee waɗiraa ko eɓɓaande Turn-Key, ina heen peewnugol, diisnondiral, ƴellitgol eɓɓaande ndee, golle mahngo e liggorde kam e rokkude e jogaade kaɓirɗe safaara e karallaagal.
Departemaaji ɗii ina ngoodi :
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mahdi KATH
Lallugo limse
Magasinuuji hakkundeeji
Suudu maayɓe
Magasin Butelaaji Gaas Safaara
Banke ƴiiƴam
Sarwisaaji dokkugol ƴiiƴam
Hematoloji
Mikrobiyoloji
Biyokimiya
Parasitoloji
Wardooji ƴeewndo
Nokku wuurtinde
Farmasi
Bays ballal gadanal
Rajo-yoloji
ICU
Wardooji
CSSD
Departemaa Teyaatre Operaasiyoŋ
Yuɓɓo Burns
Njuɓɓudi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sifaa keeriiɗo e nokku ngenndiijo aksidaaji e urgences ko nokku ultramodern ngam safaara ñaawoore.
Skandal ɓiɗɗo majjuɗo
Ñalnde 5 feebariyee 2014 Suwaiba Abdul Mumin naati safrirde ngam jibinde cukalel mum. O humpitaama wonde ɓiɗɗo o ina jibinaa, nde o naamndii yoo o yiytu ɓanndu nduu, o wiyi o tawaaka. Ɓalli sukaaɓe nayo woɗɓe ɓe opitaal oo holliti maayɓe ñalnde heen kadi ina ŋakki. "Majjugol sukaaɓe" tuumaaɗo waɗii tiitoonde e won e yimɓe ina mbiya wonde ko ɓiɗɗo mo rewaani laawol ina jokki e yeeyde njulaagu e juuɗe rewɓe e laamuuji safrirde. Yimɓe njeeɗiɗo ñaawaama kono ndokkaama kaalis ñalnde 27 feebariyee 2014. Jaagorgal cellal biyeteengal Sherry Ayitey, waɗti safroowo oo e jibinannde mum, kam e hooreejo safrirde ndee, e liggey mo alaa ɗo haaɗi. O yahi yeeso ngam o hokka ceede Ghc 50,000 ɗe Suweiba e ɓesngu maako ɓe ɗon jokki haa jooni dow ɓinngel ngel ɗon wuuri.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Komfo Anokye Teaching Hospital-About Us". Komfo Anokye Teaching Hospital online. Retrieved 31 January 2024.
- ↑ Govindaraj, Ramesh; A.A.D. Obuobi; N.K.A. Enyimayew; P. Antwi; S. Ofosu-Amaah (August 1996). "Hospital Autonomy (GEE) in Ghana: The Experience of Korle Bu and Komfo Anokye Teaching Hospitals" (PDF). Data for Decision Making Project. School of Public Health, University of Ghana and Harvard School of Public Health. Retrieved 12 March 2007.
- ↑ Ashiagbor, George; Ofori-Asenso, Richard; Forkuo, Eric K.; Agyei-Frimpong, Seth (September 2020). "Measures of geographic accessibility to health care in the Ashanti Region of Ghana". Scientific African. 9. Bibcode:2020SciAf...900453A. doi:10.1016/j.sciaf.2020.e00453. Unknown parameter
|article-number=ignored (help) - ↑ "Komfo Ankye Teaching Hospital".
- ↑ Agbenorku, Pius; Donwi, Isaac K.; Kuadzi, Pawson; Saunderson, Paul (2012). "Buruli Ulcer: Treatment Challenges at Three Centres in Ghana". Journal of Tropical Medicine. 2012. doi:10.1155/2012/371915. PMC 3517849. PMID 23251191. Unknown parameter
|article-number=ignored (help) - ↑ "Tamale Teaching Hospital leads in endoscopy services". Ghana News Agency. 27 February 2013. Retrieved 3 March 2014.
- ↑ "Doctors, nurses and babies suffocate from excessive heat at Tamale Teaching Hospital". MyJoyonline. Retrieved 3 March 2014.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedGovindaraj2 - ↑ "Komfo Anokye Teaching Hospital". Ministry Of Health (in Engeleere). Retrieved 2024-09-21.
- ↑ "Our History". Komfo Anokye Teaching Hospital (in Engeleere). Retrieved 2024-09-21.
- ↑ "INORMUS". www.inormus.ca. Retrieved 2024-09-21.
- ↑ afrisearch (2020-11-14). "Why The komfo Anokye Teaching Hospital is Called "Gee"". African Research Consult (in Engeleere). Retrieved 2024-09-21.
- ↑ "Our History".
- ↑ "Komfo Anokye Teaching Hospital-About Us". Komfo Anokye Teaching Hospital online. Archived from the original on 19 July 2013. Retrieved 13 August 2013.
- ↑ "Visit Ghana - Komfo Anokye Sword Site".