Konfederaalisma demokaraasi

Konfederaalisma demokaraasi [1] [2] ( e Kurdish ), anndiraango kadi kominalism kurde, Öcalanism, walla Apoism, [ nb 1 ] ko miijo politik ngo hooreejo lannda gollotooɓe Kurdistan (PKK) Abdullaah Öcalan miijii ko fayti e njuɓɓudi yuɓɓo hoore mum demokaraasi [3] tawa ina waɗi sifaaji fedde tuugiinde e kuule feminism, demokaraasi toowɗo, otonomi " Jineology "), pine keewɗe, reentaade hoore mum, laamu hoore mum, e geɗe faggudu gollondiral . [1] [3] [4] Eɓɓoore ekolosii renndo, municipaalism libertarian, daartol Fuɗnaange hakkundeejo, e general state theory [ de ], Öcalan hollitii miijo ngoo ko feere politik ngam haɓaade yiɗdeeji ngenndiiji kurde en e caɗeele goɗɗe teeŋtuɗe e nder leyɗeele diiwaan oo, ɗe njibinaama no feewi e nder renndo ngo, e laawol feewde e ndimaagu e demokaraasi wonande yimɓe winndere ndee kala. [1] [3]
Ekkitol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jaɓde laamuuji e birooji ɗii fof sosiyalisma dowla e ƴaañde kapitaalisma, mo Öcalan yi’i ko ɓuri heewde e ŋakkeende potal faggudu, ŋakkeende rewɓe e worɓe e halkaare nokkuuji e nder winndere ndee, [4] [5] konfederaalisma demokaraasi ina daranii "mbaydi njuɓɓudi laamu ndi alaa politik walla njuɓɓudi ndi alaa ko woni e dow mum demokaraasi", [1] ko ɗum addanta yuɓɓo ndimaagu "kala renndo, fedde konngol, dental keeringal e/walla leƴƴi tokoosi, e nder goɗɗum". [3] Ko ɗum mbaydi sosiyaalisma libertarian e demokaraasi tawtoraaɗo [1] mahaaɗo e dow laamu hoore mum renndooji nokkuuji e yuɓɓo diwanuuji udditiiɗi, diwanuuji wuro, parlemaaji nokkuuji, e kongresuuji ɓurɗi mawnude, [3] ɗo ɓiɓɓe leydi ngoni a, go-ver huutoraade batte goonga e nokkuuji maɓɓe e golle maɓɓe denndaaɗe. [2] [4] E nder hare rewɓe e nder PKK, konfederaalisma demokaraasi ina jogii feminism e nder kuule mum cakkitiiɗe. [1] [4] Yiyde baabiraaɓe ko "geɗel miijo dowla ngenndiijo e laamu" alaa ko ɓuri ɗum bonde e kapitaalisma, [1] Öcalan ina ɗaɓɓi yi’annde hesere renndo ngam ustude jokkondiral juɓɓule e hakkillaaji laamu jogorngal tabitineede hannde e nder renndooji kapitaaliste en e jogaade vital to all to women yuɓɓo e ƴettugol kuule. [6] [7] Kuule goɗɗe teeŋtuɗe e konfederaalisma demokaraasi ko taariindi, keewal pine (diine, politik, leñol e pinal), ndimaagu neɗɗo (hono ndimaagu haalde, suɓaade e humpitaade ), reende hoore mum, e faggudu renndinde ɗo njiimaandi jawdi faggudu wona to dowla wonaa. [8] [9] Hay so tawii noon ina hollira hoore mum wonde ko mbaydi luulndiindi dowla ngenndi, konfederaalisma demokaraasi ina jaɓi mbaawka, e nder ngonkaaji keertiiɗi, jokkondiral jam hakkunde ɗiɗo ɓee, so tawii alaa ko woni e dowla oo e nder geɗe cakkitiiɗe laamu hoore mum walla at assimimp . [1] Hay so tawii e fuɗɗoode nde miijotoo ko wonde tuugnorgal renndo e miijooji kesal wonande dille ndimaagu Kurde en, konfederaalisma demokaraasi ina hollira hannde ko dille luulndiiɗe ngenndiyaŋkaagal, leƴƴi keewɗi e hakkunde leyɗeele . [2] [3] [10]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sosaa ko e kitaale 1970 e nder ngonka bipolarite geopolitique wolde huuɓtodinnde, lannda gollotooɓe Kurdistan (PKK) fuɗɗii ko e ƴellitde dille ndimaagu ngenndi e nder winndere ndee kala, [1] [11] heewɓe e maɓɓe ina njiyloo miijooji Marxist–Leninist e ngenndiyaŋkaagal nano . [12] [13] [14] Kono e nder duuɓi cakkitiiɗi ɗii, PKK ina woɗɗitii ɗeen miijooji, sibu naamnal kurde ngal wonaa tan caɗeele leñol e ngenndi [ nb 2 ] ɗe njiylotoɗen ko e ƴettugol laamu dowla walla doosgal dowla keeriiɗo . [1] Wontude ƴaañoowo mawɗo e miijo dowla-ngenndi e hay ndimaagu ngenndi e renndo e nder yi’annde marxist–leninist, [1] [3] Abdullah Öcalan fuɗɗii waylo-waylo mawngo ummoraade e dille ndimaagu kurdeeji ngam yiylaade mbaadi sosiyaalisma hakkundeejo e sosiyalism ceertuɗo e sosiyaalisma hakkundeejo e Sowiyetik doole mawɗe. [3] [6] [7]k
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Öcalan 2011.
- 1 2 3 Öcalan 2005.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Öcalan 2008.
- 1 2 3 4 Dirik 2016.
- ↑ White 2015.
- 1 2 Bookchin 2018.
- 1 2 Shilton 2019.
- ↑ Malik 2019.
- ↑ Biehl 2012.
- ↑ Maisel 2018.
- ↑ Helliker & Walt 2019.
- ↑ ScienceClassPolitics 1984.
- ↑ Schwikowski 2018.
- ↑ Dwyer & Zeilig 2018.