Jump to content

Konfederaalisma demokaraasi

Iwde to Wikipedia
Konfederaalisma demokaraasi
government structure, political ideology
Subclass oflibertarian communalism Taƴto
FounderAbdullah Öcalan Taƴto
Inspired byMurray Bookchin, libertarian communalism, The Ecology of Freedom, Social Ecology and Communalism Taƴto
Bannge KCK, mo Konfederaal Demokaraat en keewi huutoraade

Konfederaalisma demokaraasi [1] [2] ( e Kurdish ), anndiraango kadi kominalism kurde, Öcalanism, walla Apoism, [ nb 1 ] ko miijo politik ngo hooreejo lannda gollotooɓe Kurdistan (PKK) Abdullaah Öcalan miijii ko fayti e njuɓɓudi yuɓɓo hoore mum demokaraasi [3] tawa ina waɗi sifaaji fedde tuugiinde e kuule feminism, demokaraasi toowɗo, otonomi " Jineology "), pine keewɗe, reentaade hoore mum, laamu hoore mum, e geɗe faggudu gollondiral . [1] [3] [4] Eɓɓoore ekolosii renndo, municipaalism libertarian, daartol Fuɗnaange hakkundeejo, e general state theory [ de ], Öcalan hollitii miijo ngoo ko feere politik ngam haɓaade yiɗdeeji ngenndiiji kurde en e caɗeele goɗɗe teeŋtuɗe e nder leyɗeele diiwaan oo, ɗe njibinaama no feewi e nder renndo ngo, e laawol feewde e ndimaagu e demokaraasi wonande yimɓe winndere ndee kala. [1] [3]

Jaɓde laamuuji e birooji ɗii fof sosiyalisma dowla e ƴaañde kapitaalisma, mo Öcalan yi’i ko ɓuri heewde e ŋakkeende potal faggudu, ŋakkeende rewɓe e worɓe e halkaare nokkuuji e nder winndere ndee, [4] [5] konfederaalisma demokaraasi ina daranii "mbaydi njuɓɓudi laamu ndi alaa politik walla njuɓɓudi ndi alaa ko woni e dow mum demokaraasi", [1] ko ɗum addanta yuɓɓo ndimaagu "kala renndo, fedde konngol, dental keeringal e/walla leƴƴi tokoosi, e nder goɗɗum". [3] Ko ɗum mbaydi sosiyaalisma libertarian e demokaraasi tawtoraaɗo [1] mahaaɗo e dow laamu hoore mum renndooji nokkuuji e yuɓɓo diwanuuji udditiiɗi, diwanuuji wuro, parlemaaji nokkuuji, e kongresuuji ɓurɗi mawnude, [3] ɗo ɓiɓɓe leydi ngoni a, go-ver huutoraade batte goonga e nokkuuji maɓɓe e golle maɓɓe denndaaɗe. [2] [4] E nder hare rewɓe e nder PKK, konfederaalisma demokaraasi ina jogii feminism e nder kuule mum cakkitiiɗe. [1] [4] Yiyde baabiraaɓe ko "geɗel miijo dowla ngenndiijo e laamu" alaa ko ɓuri ɗum bonde e kapitaalisma, [1] Öcalan ina ɗaɓɓi yi’annde hesere renndo ngam ustude jokkondiral juɓɓule e hakkillaaji laamu jogorngal tabitineede hannde e nder renndooji kapitaaliste en e jogaade vital to all to women yuɓɓo e ƴettugol kuule. [6] [7] Kuule goɗɗe teeŋtuɗe e konfederaalisma demokaraasi ko taariindi, keewal pine (diine, politik, leñol e pinal), ndimaagu neɗɗo (hono ndimaagu haalde, suɓaade e humpitaade ), reende hoore mum, e faggudu renndinde ɗo njiimaandi jawdi faggudu wona to dowla wonaa. [8] [9] Hay so tawii noon ina hollira hoore mum wonde ko mbaydi luulndiindi dowla ngenndi, konfederaalisma demokaraasi ina jaɓi mbaawka, e nder ngonkaaji keertiiɗi, jokkondiral jam hakkunde ɗiɗo ɓee, so tawii alaa ko woni e dowla oo e nder geɗe cakkitiiɗe laamu hoore mum walla at assimimp . [1] Hay so tawii e fuɗɗoode nde miijotoo ko wonde tuugnorgal renndo e miijooji kesal wonande dille ndimaagu Kurde en, konfederaalisma demokaraasi ina hollira hannde ko dille luulndiiɗe ngenndiyaŋkaagal, leƴƴi keewɗi e hakkunde leyɗeele . [2] [3] [10]

Sosaa ko e kitaale 1970 e nder ngonka bipolarite geopolitique wolde huuɓtodinnde, lannda gollotooɓe Kurdistan (PKK) fuɗɗii ko e ƴellitde dille ndimaagu ngenndi e nder winndere ndee kala, [1] [11] heewɓe e maɓɓe ina njiyloo miijooji Marxist–Leninist e ngenndiyaŋkaagal nano . [12] [13] [14] Kono e nder duuɓi cakkitiiɗi ɗii, PKK ina woɗɗitii ɗeen miijooji, sibu naamnal kurde ngal wonaa tan caɗeele leñol e ngenndi [ nb 2 ] ɗe njiylotoɗen ko e ƴettugol laamu dowla walla doosgal dowla keeriiɗo . [1] Wontude ƴaañoowo mawɗo e miijo dowla-ngenndi e hay ndimaagu ngenndi e renndo e nder yi’annde marxist–leninist, [1] [3] Abdullah Öcalan fuɗɗii waylo-waylo mawngo ummoraade e dille ndimaagu kurdeeji ngam yiylaade mbaadi sosiyaalisma hakkundeejo e sosiyalism ceertuɗo e sosiyaalisma hakkundeejo e Sowiyetik doole mawɗe. [3] [6] [7]k

  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Öcalan 2011.
  2. 1 2 3 Öcalan 2005.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 8 Öcalan 2008.
  4. 1 2 3 4 Dirik 2016.
  5. White 2015.
  6. 1 2 Bookchin 2018.
  7. 1 2 Shilton 2019.
  8. Malik 2019.
  9. Biehl 2012.
  10. Maisel 2018.
  11. Helliker & Walt 2019.
  12. ScienceClassPolitics 1984.
  13. Schwikowski 2018.
  14. Dwyer & Zeilig 2018.