Korle-Bu Teaching Hospital
| Golle imaaɗe | 1923, 9 Yarkomaa 1923 |
|---|---|
| Affiliation | University of Ghana |
| Lesdi | Gana |
| Nder laamoore | Akra, Ablekuma South |
| Location | Korle Gonno |
| Jonde kwa'odineto | 5°32′16″N 0°13′39″W |
| Owned by | government |
| Parent organization or unit | University of Ghana |
| Laawol ngol laamu anndani | http://kbth.gov.gh/ |

Ospitaal jannginoowo Korle-Bu (KBTH) ko ospitaal jannginoowo laamu tawaaɗo e diiwaan Ablekuma Sud, diiwaan Accra mawɗo, leydi Ganaa. Nde sosaa ko e hitaande 1923.[1][2] Ko nde tan woni opitaal laamu toowɗo e nder diiwaan fuɗnaange leydi ndii. Ko opitaal jannginoowo jokkondirɗo e duɗal safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa. E hitaande 2019, opitaal oo heɓi yamiroore ummoraade e Fedde toppitiinde ko fayti e cellal (HeFRA), caggal nde o heɓi sarɗi oo.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal jannginoowo Korle-Bu sosaa ko ñalnde 9 oktoobar 1923, ɓeydiima gila e 200 leeso adanngo haa 2 000 leeso. Ko kañum woni opitaal tataɓo ɓurɗo mawnude e nder Afrik, kadi ko kañum woni nokku ɓurɗo mawnude e nder leydi Ganaa. Korle-Bu, woni e ɗemngal Ga « falnde laana Korle », sosaa ko e opitaal mawɗo ngam ƴellitde haajuuji cellal yimɓe jeyaaɓe e leydi ndii e les njiimaandi Sir Gordon Guggisberg, guwerneer Gold Coast e oon sahaa.
Ɓeydagol yimɓe e nafoore safaara gonɗo e opitaal, addani ɓe ɓeydaade yahde e opitaal to Korle-Bu. E hitaande 1953, ɗaɓɓaande sarwisaaji opitaal oo ɓeydiima no feewi haa laamu nguu felliti sosde goomu nguu ngam yuurnitaade ngonka kaa e waɗde wasiyaaji ngam yaajnude opitaal oo.
Laamu nguu jaɓii, huutoriima wasiyaaji goomu ngu, baɗnooɗi mahngo njuɓɓudi kesiri, ko wayi no Blokeeji cellal jibinannde, safaara, seppooji e cellal sukaaɓe. Ɗum ɓeydii leeso opitaal oo haa 1 200 neɗɗo.
Korle-Bu heɓi darnde opitaal jannginoowo e hitaande 1962, nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe Ganaa (UGMS) sosaa ngam jannginde safrooɓe.
Duɗal jaaɓi-haaɗtirde safaara leydi Ganaa e duɗe joy goɗɗe gonɗe heen ɗee, hannde ina kuutoree e les njiimaandi duɗal ganndal cellal ngam heblude karallaagal cellal keewngal. Denndaangal juɓɓule kolees ɗee noon, ina mbaɗa heblo mum en e wiɗtooji mum en e nder safrirde ndee.
Opitaal oo ina jogii hannde 2 000 leeso e 17 Departemaa/Unit kilinik e diagnostik. Ina waɗi ñalnde kala 1 500 ñawɗo e fotde 250 ñawɗo naatoowo.
Departemaaji kilinik e diagnostic e nder opitaal oo ina mbaɗi Safaara, Cellal sukaaɓe, Jibinannde e Ginekoloji, Patoloji, Laboratuwaaruuji, Rajo, Anestesi, Opereeji, Poliklinik, nokku aksidaaji e Emergency Opereeji/Safaara kam e Farmasi. Departemaaji goɗɗi ina heen Farmasi, Kaalis, Innjiniyaaruuji, Njuɓɓudi kuuɓtodinndi.
Opitaal oo ina rokka kadi karallaagal kesal e fannuuji keewɗi ko wayi no Neuro-opereeji, Dental, Yitere, ORL, Renal, Ortopedi, Onkoloji, Dermatologie, Kardiyotorasik, Rajoterapi, Rajo-diagnostic, Opereeji sukaaɓe e Opereeji Plastik Rekonstruktiif e Burns.
Centre de surgery plastique et de burn reconstructive, Centre ngenndiijo kardiyotorasik e Centre ngenndiijo ngam radiyooterapi e safaara nukliyeer haa teeŋti noon ina njiyloo kadi limoore mawnde e kiliyaneeɓe mum en ummoriiɓe leyɗeele hoɗdiiɓe ko wayi no Nijeer, Burkina Faso e Togo.
Pecce ina njokki ngam waɗde jarribooji molekulaaji. Ɗee geɗe fof ina njeyaa e peeje mawɗe ngam rokkude toppitagol ɓurngol yaajde ngam ƴellitde Ganaa e nder diiwaan Afrik hirnaange.
E lewru suwee 2023, opitaal oo naati e yeewtere ngenndiire teeŋtunde nde o habri wonde o ɓeydii coggu diiyalis. Kono caggal ɗuum, opitaal oo yaafniima Ganaanaaɓe sabu mettere nde ɓe ngaddi nde tawnoo njoɓdi kesiri ndi ɓe mbiyata ndii jaɓaaka. Ñalnde 29 suwee 2023, laamu nguu rewrude e ministeer cellal noddii njuɓɓudi Hospitaal oo ngam ɓeydude njoɓdi diisnondiral ngal ina jogori huutoreede tawo.
E lewru saawiyee 2023, cukko hooreejo leydi Ganaa, Dr Mamudu Bawumia, udditi laboratuwaar kateteruuji 100 dolaar wonande safrirde ndee. Ɗum noon ko ngam moƴƴinde e wallitde ƴeewndo laaɓtungo e ƴeewndo ñawuuji. E lewru oktoobar 2024, hooreejo leydi ndii, hono Nana Adedo Akuffo Akuffo Akuffo Akuffo, udditi Urologie mo alaa ko woni e mum, e nokku ɗo Nefrologie (Nokku) Nefrologie woni ɗoo ngam rokkude toppitagol ñawɓe wonduɓe e ngonkaaji urologie e nefrologie.
Juɓɓule
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal oo ina jogii nokku mawɗo no feewi, ina yaaji ngam yuɓɓinde juɓɓule keewɗe. Doggol ngol ina waɗi ko wayi ni:
•Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana
•Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana
•Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ghana to Ganaa ganndal cellal e cellal
•Koldaa jannginooɓe
•Duɗal Keblorgal jaŋde e nder laabi
•Fedde safaara Ghana
•Fedde ganndal laboratuwaaruuji safaara
•Duɗal Hygiene(Lame lekki)
•Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Radiologie
•duɗal safrooɓe toppitiiɓe Peri-operative e critique
•Duɗal Infirmier hakkille
Fooyre neuroscience Korle-Bu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fooyre Neuroscience Korle-Bu (KBNF) ko eɓɓaande ngam wallitde Hospitaal jannginooɓe Korle-Bu. Ko Marjorie Ratel sosi ɗum, ko infirmiyee ganndal neurobiyoloji to Vancouver, to Kolommbi, to Kanadaa, to Kanadaa. KBNF ina jeyaa e sosde nokku Neuroscience Korle-Bu.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hopitaal janngingol jaŋde Komfo Anokie
Doggol opitaaluuji to leydi Gana
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Govindaraj, Ramesh; A. A. D. Obuobi; N. K. A. Enyimayew; P. Antwi; S. Ofosu-Amaah (August 1996). "Hospital Autonomy in Ghana: The Experience of Korle Bu and Komfo Anokye Teaching Hospitals". Data for Decision Making Project. School of Public Health, University of Ghana and Harvard School of Public Health. CiteSeerX 10.1.1.604.2836.
- ↑ "Gold Coast under Colonial Rule 1902–1951". History of Ghana:Gold Coast era. BusinessGhana. Retrieved 12 March 2007.