Jump to content

Kudirat Abiola

Iwde to Wikipedia
Kudirat Abiola
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo1951 Taƴto
ƊofordeNaajeeriya Taƴto
Date of death7 Korse 1996, 4 Korse 1996 Taƴto
Place of deathLagos Taƴto
Cause of deathdeliberate murder Taƴto
Dee/goriiwoMoshood Abiola Taƴto
MarudeHafsat Olaronke Abiola-Costello, Taƴto
ƊemngalYarbankoore Taƴto
WoldeInngilisjo, Yarbankoore, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto

Alhaja Kudirat Abiola (jibinaa ko Kudirat Olayinka Adeyemi), mo yimɓe fof nganndi tan ko Kudirat Abiola [1] (1951 – 4 suwee 1996), ko kampaañ Najeriya ngam haɓaade demokaraasi. O waraama wakkati gorko maako, Moshood Abiola, ɗon mari haaje laamu lesdi Naajeeriya. Ko kanko woni kanndidaa keɓɗo njeenaari ndii e nder wooteeji baɗnooɗi to leydi Najeriya e hitaande 1993, o nanngaa ko juuti caggal nde laamu nguu ƴetti ɗum en e dow ciimtol..[2].[3]

</ref> (1951 – 4 June 1996), was a Nigerian pro-democracy campaigner. She was assassinated whilst her husband, Moshood Abiola, was being detained by the Nigerian Government. He was the winning candidate in elections that had taken place in Nigeria in 1993 and was arrested shortly after they were summarily annulled by the ruling junta.

Kudirat Olayinka Adeyemi was born in 1951 in Zaria in Nigeria. Alhaja Kudirat Abiola was the second woman to have married her husband. At the time of her death, she was his senior wife.[4]

Kudirat Olayinka Adeyemi jibinaa ko e hitaande 1951 to wuro Zaria to leydi Nijeer. Alhaja Kudirat Abiola woni debbo ɗiɗaɓo jom suudu mum. E sahaa maayde makko, ko kanko wonnoo debbo makko mawɗo.[5]

Abiola waraama wakkati gorko maako ɗonno ɗonno nder laamu lesdi Naajeeriya. Jom suudu makko ina sikkaa ko kañum woni kanndidaa keɓɗo njeenaari ndii e nder wooteeji leydi Najeriya baɗnooɗi e hitaande 1993, o nanngaa ko juuti caggal nde laamu dictateur Ibrahim Babangida woppi ɗi. Warngo ngoo waɗii wiɗto e ñaawoore duuɓi keewɗi caggal ɗuum.[6] E wiyde ciimtol ngol, warngo ngoo yamiraama, caggal ɗuum ko worɓe njeegomo mbaɗi ɗum. Kudirat Abiola maayi e nder oto mum ko e mboros masiŋ. Sofer makko kadi maayi. Balloowo makko keeriiɗo, mo caggal ɗuum tuumaa ina wondi e warɓe mo, ina wonnoo e oto oo kono o dañaani heen hay batte.

Jom suudu makko ina jokki e nanngeede tawi o ñaawaaka caggal nde o maayi. O sankii ko e ngonka sikkitaaka hade makko wiyde wonde o yoppite ñalnde 7 sulyee 1998.

E sahaa maayde makko, laamu luulndiingu konu "Radio Democracy" sosaa ko jooni, ngu woni ko e leydi Norwees. Laamuuji Amerik, Angalteer, Suwed, Danemark e Norwees mballitii ɗum ngam wallitde joofnude laamu konu e nder leydi Nijeer. Innde Rajo ngoo waylaa wonti Rajo Kudirat.

E hitaande 1998, nokku gooto e nder wuro New York, innitiraa ko Kudirat Abiola Corner, hay so tawii laamu leydi Najeriya ina seppi ɗum.

E lewru oktoobar 1998, major Hamza Al-Mustapha yani e ñaawirdu nduu, kanko e ɓiy hooreejo leydi ɓennuɗo oo, hono Mohammed, tuumaaɗo warngo Kudirat Abiola. E nder ñaawoore nde, warhoore nde o wiyi ina ɗooftoo yamiroore mawɗo makko, hono Hamza Al-Mustapha.

Ñalnde 30 lewru juko hitaande 2012 Hamza Al-Mustapha e Alhaaji Latiif Shofolahan ñaawaa warngo Alhaaji Kudirat Abiola. Al Mustapha wonnoo ko hooreejo kisal hooreejo leydi ndi, Shofolahan wonnoo ko balloowo makko e hoore mum. Ɓe ɗiɗo fof ɓe njaltinaama caggal ɗuum e ñaawirde to Lagos.

Abiola ina heddii e wonde maande hare leydi Najeriya ngam demokaraasi. Duuɓi sappo e jeenay caggal maayde makko waɗii seppooji to yanaande makko. Documentaire, "The Supreme Price" hollitii daartol no Abiola e gorko mum fof njoɓiri njoɓdi mawndi e nder ɗaɓɓaande maɓɓe ngam heɓde leydi Naajeeriya ɓurndi moƴƴude e ndimaagu. Ardii ɗum ko Joanna Lipper, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, kaaloowo daartol ngol e yiyannde ɓiyiiko debbo, Hafsat. Dokimaa oo ina waɗi kadi yeewtere e Walter Carrington, gonnooɗo ammbasadeer Amerik to leydi Nijeer, e winndiyanke biyeteeɗo Wole Soyinka, keɓɗo njeenaari Nobel.

  1. Adigun A. B. Agbaje; Larry Jay Diamond; Ebere Onwudiwe; Oyeleye Oyediran (2004). Nigeria's Struggle for Democracy and Good Governance: A Festschrift for Oyeleye Oyediran. Ibadan University Press (University of Michigan). p. 305. ISBN 978-9-781-2140-04.
  2. "Review: 'Supreme Price' tallies the cost of seeking change in Nigeria". Los Angeles Times (in Engeleere). 2014-10-03. Retrieved 2021-06-14.
  3. Kudirat Abiola’s murder: Appeal Court frees Mustapha, Shofolahan, Bartholomew Madokwe, 13 July 2013, VanguardNGR, Retrieved 8 February 2016
  4. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named mail2
  5. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named mail
  6. Moshood K.O. Abiola: From Wealth to Troubled Politics to Flawed Symbol, Michael T. Kaufman, New York Times, July 8, 1998