Jump to content

Kwasi akwansa

Iwde to Wikipedia

Kwesi Akwansah Andam (yalnde sappande joowi 15 lewru Duujal hiitande dubi alif 1946 - 14 lewru Duujal 2007) ko ganndo Ganaa, gonnooɗo cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Kwame Nkrumah. Ko o porfeseer to bannge ganndal. O sankii ko ñalnde 14 desaambar dubi 2007 to safrirde 37 militeer.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Prof. Andam jibinaa ko to Ekumfi Atakwaa e nder diiwaan cakaari leydi Gana ñalnde 15 lewru Duujal hitaande 1946.[2] O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gana to Takoradi to diiwaan hirnaange leydi Gana. O heɓi dipoloma makko ko faati e ganndal e karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kwame Nkrumah to bannge ganndal e karallaagal. Prof. Andam heɓi doktoraa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Newcastle, Newcastle upon Tyne to leydi Angalteer.

Kugal E hitaande 1985, o toɗɗaa jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde KNUST. O wonti jannginoowo mawɗo e hitaande 1985. O wonti jannginoowo gardiiɗo e hitaande 1992, o woni jannginoowo timmuɗo e hitaande 1997.[1]

Cukko hooreejo KNUST Andam toɗɗaama yo won cukko hooreejo KNUST e juuɗe yiilirde toppitiinde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal.[1] Manndaa makko duuɓi nay fuɗɗii ko e lewru suwee 2002, o joofi e lewru suwee 2006.[3]

Nguurndam neɗɗo O resi ko porfeseer Aba Andam ko ganndo fisik e ganndo.[4] Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo.[5] O sankii ko ñalnde 14 lewru Duujal hitaande 2007 to opitaal 37 militeer caggal rafi juutɗo.[1]

Binndanɗe Andam winndi ko ɓuri 100 deftere e binndanɗe ganndal.[1]

Tuugnorgal

"Prof Kwesi Andam wirnaama". www.hannde hannde.com. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 12 oktoobar 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 20 sulyee 2011.
"Prof Kwesi Andam wirnaama". www.web.com. 30 noowammbar 2001. Moƴƴinaama e asli mum ñalnde 22 suwee 2011. Heɓtinaama ñalnde 20 sulyee 2011.
"Maayde PROF KWESI A. ANDAM". www2.aau.orgo. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 4 lewru Yarkomaa 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 20 lewru Siilo 2011.