L. V. Prasad Eye Institute
Duɗal gite L V Prasad (LVPEI) ko fedde toppitiinde gite, nde Doktoor Gullapalli Nageswara Rao, doktoor gite, sosi to Hyderabad, e hitaande 1986. Ko fedde nde wonaa laamuyankoore, nde duɗe keewɗe, nde wonaa laamuyankoore.[1]. ] E nder ko ɓuri 275 nokku toppitiiɗo gite e nder leydi Indiya, ko kañum woni nokku ɓurɗo mawnude e winndere nde ngam toppitaade gite.[2]
LVPEI ko nokku gollondiral Fedde Adunaare Cellal (OMS), kadi ko opitaal jokkondirɗo e Duɗal Cafrirɗe Harvard.[3] Ko ɗum opitaal gite gadano mo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NABH) jaɓi.
Sosde
LVPEI Sosaa ko e hitaande 1986, Duɗal gite L V Prasad (LVPEI), woni nokku gollondirɗo e Fedde Adunaare Cellal ngam Haɓaade Wumre, ko nokku cellal gite kuuɓtodinɗo. Institut oo ina jogii juuɗe sappo gollotooɗe e fannuuji golle mum : Sarwisaaji safaara, Jaŋde, Wiɗtooji, Rehabilitaasiyoŋ yiytere, Cellal gite e nder ladde e nder renndo, Bankeeji gite, Waɗde e peewnugol politik, Ƴellitaare mbaawkaaji, Kesam-hesamaagu e ƴellitaare geɗe. LVPEI ina yuɓɓinee e pelle ɗiɗi ɗe ngonaa laamuyankooje – Duɗal gite Hyderabad (HEI) e Fedde wiɗtooji gite Hyderabad (HERF).
Fuɗɗoode, hade brik e mortar duɗal ngal, filmoowo Inndonaajo lolluɗo biyeteeɗo Sri Akkineni Lakshmi Vara Prasad Rao, ganndiraaɗo L V Prasad, fellitii waɗde heen feccere e ngalu filmo mum mawɗo biyeteeɗo Ek Duuje Ke Liye ngam fotde uja. O rokki miliyaaruuji 1 e ektaaruuji joy leydi ngam sosde duɗal gite ɓurngal moƴƴude. E nder anndinde ngool geɗel, yiilirde duɗal ngal felliti innirde duɗal ngal innde makko.
Duuɓi ɗii fof, ɓesngu makko ina jokki e wallitde golle duɗal ngal. Ɓiyiiko, Mr Ramesh Prasad, gardiiɗo laboratuwaaruuji filmuuji Prasad, ko hooreejo sosiyetee LVPEI, kadi ko tergal ɓurngal juutde e golle e nder fedde toppitiinde ko fayti e gite Hyderabad, wondude e Dr Rao. Nde jokki e aadaaji mayre innirde nokkuuji mayre e gollorɗe mayre inɗe moƴƴuɓe mayre. Ina jeyaa e moƴƴuɓe e dokkuɓe ɗum teeŋtuɓe, sosiyateeji keewɗi ko wayi no Infosys, Microsoft, Banke leydi Indiya, Standard Chartered, ICICI, Aditya Birla Group, Dalmia, Fedde Bajaj, Naange Farma, Natco Farma, NALCO.
Nokkuuji gollorɗi Sarwisaaji kilinik LVPEI golliima fotde 34,14 miliyoŋ (3,4 miliyoŋ) neɗɗo, tawi ko ɓuri 50% e maɓɓe fof ko njoɓdi, tawa ko e dow ballal toppitagol ngol, waɗii ko ina ɓura 1,93 miliyoŋ opereeji, jannginii ko ina ɓura 55 000 safroowo gite e safroowo gite.[15] Duɗal ngal ina rokka yimɓe ɓe ngalaa gite,[16] e hitaande 2018 ngal udditi ‘Special Needs Vision Clinic’ ngam wallitde gite sukaaɓe wonduɓe e caɗeele ƴellitaare e caɗeele.[17]
Jaŋde e wiɗtooji Annduɓe ummoriiɓe to duɗal gite L V Prasad ina njeyaa e 2% ɓurɓe mawnude e winndere nde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford.[18] Ko opitaal jokkondirɗo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard mo Haydarabad, [24] GITAM, [25] Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, [26] Duɗal jaaɓi haaɗtirde Bradford.
Caɗeele
LVPEI NATCO Kothur Reso LVPEI ina jogii nokkuuji 275 toppitiiɗi gite e nder diiwanuuji Karnataka, Odisha, Telangana e Andra Pradesh:[15]
Catal mawngal e nder tule Banjara, innde mum ko Kallam Anji Reddy sosɗo Dr.Reddy Labs. 3 nokkuuji jaŋde toownde to Visakhapatnam, Bubaneswar e Vijayawada. 26 nokkuuji ɗiɗmi 245 nokkuuji toppitiiɗi cellal Nokkuuji toppitiiɗi cellal ɗiɗmi e adanɗi ina ndokka nokkuuji safaara e nder gure teeru ɓurɗe woɗɗude e leydi ndii.
Banke gite Haa e hitaande 2020, LVPEI Eye Network ina waɗa ko ina tolnoo e 2 000 seppooji ngam ƴellitde ƴiiƴam hitaande kala.[27] Haa e lewru feebariyee 2023, keewal korneeji mooftaaɗi ɗii ko 1 19 279 e ko ina ɓura 69 964 seppooji gonɗi e nder duɗal ngal, ina gasa tawa ko ɓuri heewde e duɗal gootal e kala nokku e winndere ndee.[27][28]
RIEB sosi nokkuure ndeenka ƴiiƴam Hyderabad nde huutortoo ko mbaydi McKarey Kauffman (MK).[29]
Njeenaaje Njeenaari Greenberg – Hakkunde wumre 2020[30] Njeenaari ngenndi ndi 2020 [31] Ƴeew kadi Falnde Genom Tuugnorgal
Khan, Arsiya (30 desaambar 2011). "Dr Gullapalli N Rao: Ɓoornugol ko reennaa e ko tiiɗi". Cafrirɗe jamaanu.co.in. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 11 sulyee 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 2012. "Duɗal gite L. V. Prasad: Hesɗitinde golle toppitagol gite". "Duɗal gite L V Prasad". gite.hms.harvard.jaŋde. "CM Odisha Naveen Patnaik fuɗɗii taskaram ƴeewndo gite nder wuro LVPEI-Infosys". 30 suwee 2022. Sinha, Smita (20 mars 2018). "No Microsoft yaajnirta eɓɓoore mum cellal e nder leydi Indiya e huutoraade AI". Jaaynde Analytics leydi Indiya. "SBI rokkii kaɓirɗe gite to duɗal gite L V Prasad - ET HealthWorld". ETCellal.com. Inndo, Hans (12 oktoobar 2022). "LV Prasad nokku toppitiiɗo gite puɗɗiiɗo udditaama to Koheda". www.e nder leydi.com. "Catal ICICI."