Jump to content

Laba Sosseh

Iwde to Wikipedia

Laaba Badara Sosseh;[1] Labba Sosseh[2] walla Laba Sosseh[3] (jibinaa ko ñalnde 12 marse 1943, to Bathurst hannde Banjul, leydi Gammbi, o maayi ko ñalnde 20 settaambar 2007, to Dakaar, leydi Senegaal[1]) ko ɓiy Senegaalnaajo e jimoowo salsa e jimoowo. E wiyde Abdoulaye Saine mo duɗal jaaɓi haaɗtirde Miami, Sosseh ina hiisee wonde « jimoowo salsa ɓurɗo mawnude e yonta mum, tee ina gasa tawa ko jimoowo salsa ɓurɗo mawnude e nder leydi Senegambia Major » [4] Ɓiɗɗo debbo:khady Sosseh,Ndiallou Sosseh

Nguurndam adanɗam e ɓesngu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko o griot, Sosseh jibinaa ko Bathurst, Gammbi Angalteer (Banjul hannde, Gammbi) ñalnde 12 marse 1943. Rewrude e yumma makko Aji Mariama Mbaye, mo heewɓe mbiyata Aja Jankey Mbaye, o jokkondirii e musiɗɗo Senegaamnaajo biyeteeɗo Musa Ngum e daartiyanke Gammbiyanke Alieu ebrima cham joof. Rewrude e baaba makko Dembo Koraa Sose (walla Dembo Kura Sose), o jokkondirii e Alieu Ebrima Cham Joof rewrude e galle Sose—Joof. Mawniiko to bannge yumma Tafsir Demba Njange Mbaye (walla Tafsir Demba Mbaye/Mbye), ko gardiiɗo diine juulɓe e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire to Banjul kadi ko imaam jumaa nokku oo to Half-Die, Banjul. mbedda ina woodi to Banjul ina wiyee Tafsir Demba. Hono no ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Muusaa nii, ko o leñol Serer kono sahaa e sahaa fof omo yima e ɗemngal wolof. Maamiraaɓe makko ummorii ko e Laamu Saloum, ko adii koloñaal Serer, e Banjul, leydi Gammbi.[2][4] Yumma makko jibinaa ko to leydi Gammbi kono o jibinaa ko e Kaymor ndeen jeyaa ko e Laamu Saloum, jeyaa hannde e Senegaal hannde. Baaba makko jibinaa ko Senegaal. Sose ko ɓiɗɗo yumma makko gooto.[1][4][5]

Baaba makko Dembo ko sofereeɓe e nder fedde nde wonaa laamuyankoore (BOAC). Nde Sosseh heɓi duuɓi sappo, baaba mum heɓi njeenaari (promotion) e signal, o ummii o fayi Dakaar, Senegaal, kanko e ɓesngu makko. To Senegaal, Sosseh jokki jaŋde mum e ɗemngal Farayse haa o dañi seedantaagal makko to bannge duɗal hakkundeewal.[2]

Ɓiɓɓe Sosseh ina njeyaa heen : Denzy Sosseh (naalanke, jimoowo, binndoowo jimɗi, e ƴoƴoowo), Demba Said Sosseh, e Koumba Sosseh.[6]

Caggal nde o timmini jaŋde makko Farayse to Senegaal, Sosseh artii galle mum to Gammbi "o naati e jamboree jimɗi jamma to "foyer francais" to tufnde e Leman Street Junction to Banjul. Ndeen "fedde Afrik" yaltii, Labba naati e fedde nde wondude e yimooɓe hono Badou Jobe, Ousaino Senghore, e woɗɓe heewɓe."[2]

Nde o woni to Darkar sabu golle baaba makko to laana ndiwoowa, Sosseh naatii e dingiral jimɗi laamorgo Senegaal, tawi e oon sahaa ina tiiɗnoo e son, rumba e jimɗi Kubaa goɗɗi.[7] Sosseh wonnoo ko tergal gadanal e nder fedde Star Band, kono e hitaande 1962 o yalti fedde nde wondude e Dexter Johnson gonɗo e sosde fedde makko, wiyeteende Super Star de Dakar.[8] Sosseh yimdi e Dexter Johnson mo Super Star de Dakar haa e darorɗe kitaale 1960 nde o nawti yoga e terɗe fedde nde to Abidjan, Kodduwaar ɗo ɓe njimi e innde wootere nde Dexter Johnson jokki fedde nde e Dakar.[9]. ] O waɗii kadi jimɗi e fedde wiyeteende Vedette mo Issa Cissokho.

E hitaande 1972, Sosseh waɗii heen geɗal mum e fedde wiyeteende Superstar de Dakar, jooɗiinde to Abijan, to Kodduwaar. Fedde nde rewi ko e inkarnaasiyoŋaaji keewɗi, ina jeyaa heen fedde wiyeteende Super International Band de Dakar nde jimoowo biyeteeɗo Pape Fall, e Liwanza. Caggal nde o winndi e Liwanza ngam peewnoowo nokku oo, Aboudou Lassissi e hitaande 1977, Lassissi dañii Sosseh njillu to wuro New York, ɗo o naati e dingiral salsa keso ngal, o winndi kadi LP-ji keewɗi ina wiyee "Salsa Africana", e ardorde sonero Kubaa biyeteeɗo Monguito "El Uniko".[3]

Sosseh woni e jokkondirde e dingiral salsa New York fotde duuɓi capanɗe tati. O winndii laabi keewɗi e Orquesta Aragón to Pari, jimol makko "Diamoule Mawo" ngol Joe Arroyo (hono "Yamulemau", Arroyo ina yima e ɗemngal wolof e ballal lefol fonetik).

E hitaande 1998, Sosseh tappitii e fedde Afrik-salsa lollunde wiyeteende Africando ngam waɗde albom mum en biyeteeɗo Baloba ! ɗo o yimi jimɗi ɗiɗi: "Ayo Nene" e jimɗi makko siynooji "Aminata". Nde Senegaal e Kubaa njuɓɓini jokkondiral mum en, Sosseh ina jeyaa e eɓɓoore « Afro-salseros de Senegaal », wondude e Pape Fall, James Gadiaga e Issa Cissokho e woɗɓe. E nder albom maɓɓe tan, Sosseh ina yima « El Manisero » e (kadi) « Aminata ».

Sosseh ina jeyaa kadi e jimɗi Afrik-Kubaa keewɗi, ina jeyaa heen "Putumayo: Konngo haa Kubaa".

Nguurndam neɗɗo e maayde Sosseh, jibinaaɗo ɓiɓɓe 27,[10] sankii ko ñalnde 20 suwee 2007 to Dakaar "caggal rafi juutɗo".[1] Gollodiiɓe makko Pape Fall e Cheikh Tidiane Tall kollitii maayde makko e lowre RTS, sosiyatee jaayndeeji laamu Senegaal. Sosseh wirnaa ko to yanaande juulɓe to Yoff, Dakaar.[1][3]

Miijo leydi Gammbiya

Miijo Senegaal

Miijo Afrik

Miijo ndonu Afrik to Kuba

Miijo leydi Kubaa