Jump to content

Lake Biwa Museum

Iwde to Wikipedia
Lake Biwa Museum
public aquarium, prefectural museum, academic institution
Golle imaaɗe20 Yarkomaa 1996 Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Nder laamooreKusatsu Taƴto
Located in or next to body of waterLake Biwa Taƴto
AnnditirɗumKarasuma Peninsula Taƴto
Jonde kwa'odineto35°4′27″N 135°56′6″E Taƴto
Memba enJapanese Association of Museums, Japanese Council of Science Museums Taƴto
Main subjectLake Biwa Taƴto
ArchitectNikken Sekkei Taƴto
Date of official opening20 Yarkomaa 1996 Taƴto
Street address滋賀県草津市下物町1091 Taƴto
Postal code525-0001 Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://www.biwahaku.jp/, https://www.biwahaku.jp/english/ Taƴto
Ground level 360 degree view URLhttps://www.biwahaku.jp/exhibition/explanation.html Taƴto
Online catalog URLhttps://www.biwahaku.jp/study/collection.html Taƴto
Map

Lake Biwa Museum

Ayaare

Ngewte

Jaangugo

Edit source

Yiylo daartol

Kujeji huwugo

Gila Wikipedia, ansikoklopedia mo alaa kaalis

Lake Biwa Museum

琵琶湖too

Kartal

Wikimedia | © OpenStreet


Sosaa ko e hitaande 1996

Shiga nokku, Japon 1091 Oroshimo, wuro Kusatsu, Prefekteer Shiga 525-0001, JAPAN

Koolaaɗo kuuɓal 35,0741388°N 135,93916°E


Yillotooɓe 450 000 (2016) .

Gardiiɗo 1996- Hiroya KAWAABE

2010- Toru SHOOHARA

2019- Keyi-chi-chi-chi

Jaɓɓal transit jamaaje ina woɗɗi JR Kusatsu Station e bus.

Lowre http://www.biwahaku.jp/une/

Musiyum Lake Biwa (琵琶湖博物館, Biwako Hakububusukan ko e Prefecture Siga, Japon. Nde sosaa ko e hitaande 1996. Tiitoonde musee oo ko « jokkondiral hakkunde maayooji e yimɓe » e nde naatnata sifaa e pinal Lake Biwa, maayo ɓurngo mawnude e ɓooyngo to Japon.

Aquarium Lake Biwa ina jeyaa e aquarium ndiyam ɓurɗam mawnude e nder leydi Japon. Kaɓirɗe mawɗe Lake Biwa (biwaensis Silurus) ko maande ɓurnde lollude e nder maayo Biwa.

Replica timmuɗo mo Maruko-bune, laana ndiwoowa leɗɗe gaadanteeje e maayo Biwa, ina woni e exposition e nder musee.

Ko tergal Fedde Japonnaare Zoos e Aquariums (JAZA), aquarium ina jaɓee no feewi e nder suudu safrirdu winnditiiɓe, e nder sariya Muuseum ummoraade e ministeer jaŋde, Pinal, Sport, Ganndal e Karallaagal.


Naatgol LBM

Tank tunnel ina jogii mbaawka ko ina tolnoo e 500 000 liiteer (132 000 gal) ndiyam, kadi ko keso e hitaande 2016.

E nder Galle C, galle keeriiɗo tigi rigi (galle Tomie) ummiima e Hikone City ina hollira, e goonga, ina yahra e duuɓi 1964, ina heen kaɓirɗe kuuraa e geɗe galleeji. Nummol Faandaare musiiba oo mahde jokkondire ɓurɗe moƴƴude hakkunde maayo ngoo e yimɓe e ɓeydude faamde men kuuɓtodinngo maayo Biwa (Karle 1 e nder kuulal ngal Konngol e Njuɓɓudi Lake Biwa, Prefecture Shiga).

Politik golle Teffol Jokkondiral e Sarwiis Hubaru Kaɓirɗe kaɓirɗe Hollugo "Kuule tati" .ngam wonde musium kuuɓtodinngu nguu, ngu mawnata, ina ƴellitoo e sahaa gooto, ina jokkondiri e sifaa e pinal e nder tiitoonde « maayo ngoo e yimɓe ».

Lake Biwa ko maayo keewngo tagoore, ina jokkondiri no feewi e yimɓe, ina haani jogaade sifaa kuuɓtodinɗo, ƴeewtotooɗo jokkondiral hakkunde yimɓe e tagoore. Ko ɗum waɗi, Museum Lake Biwa ina yiɗi wonde musium baawɗo mooftude ganndal e humpitooji ko faati e maayo Biwa e maayooji goɗɗi e marshes ummoraade e miijooji tago e yimɓe fof, e hollirde ngalɗoo ganndal e humpitooji e nder golle mum kollirgol e mbayliigu, tuugiiɗi e wiɗtooji e wiɗtooji e nder tiitoonde "Lakeeji e yimɓe". E jogaade sifaa kuuɓtodinɗo, jiytugol kesol maa waɗe, kadi golle musium maa keɓe ngam rokkude wellitaare nde addanta yimɓe yiɗde yillaade laabi keewɗi. Tuugnaade e wiɗtooji e wiɗtooji baɗɗi faayiida e nder winndere ndee, musium oo ina waawi ɗaminaade jogaade darnde tiiɗnde e nder winndere ndee kala, tawa ina ɓeyda wiɗtooji ngam faamde nokkuuji aduna ɗii, reende keewal nguurndam, e keeriindi pinal.

2. Musiyum baɗɗo noddaango e nder ladde

Musiyum oo ina yiɗi wonde damal ladde ngam wonde nokku ɓuuɓɗo.

Lake Biwa e nokku mum catchment ko ekosistem naftowal e daartol tagoore e yimɓe. Ko fannu teeŋtuɗo e jokkondiral suuɗngal e ko yi’aaka e ko anndaaka. Musium oo maa won nokku ngam yuɓɓinde e huutoraade porogaraamuuji baawɗi wonde nokku naatgol ngam wiɗtooji e gostondiral e nder diiwaan hee. Ɗuum kadi maa njiɗ sosde fartaŋŋeeji ngam yimɓe ɓee mbaawa yiɗde nafooje yimɓe, nguurndam, e diiwaan oo.

1. Muusaa e tiitoonde3. Muusaa ko nokku mbaylaandi

Faandaare sosde musee baawɗo huutoreede ngam waɗde geɗe keewɗe e yimɓe heewɓe, e ɗo ɓe mbaawi jokkondirde e koye maɓɓe.

Musium oo ina foti wonde nokku ɗo renndo ngoo e annduɓe fof mbaawi heɓde e humpitaade e humpitaade kollirɗe, golle mbaylaandi e golle, golle wiɗto e wiɗtooji ekn, e nokku ngam janngude e hawrude e woɗɓe. Ngam ƴellitde kawral e ko anndaaka e ganndal, e wonde nokku ɗo yimɓe heewɓe mbaawi naatde heen.

Yiɗde

Galle A: Daartol geɗe leydi

Galle B: Taariindi neɗɗo e folklore

Galle C: Geɗe weeyo e ekkoloji

Yiytu suudu sukaaɓe

Kollitgol keeringol

Kollitooje yaasi

Aquarium

Galleeji

Yaasi

  1. Makino, Kumi (2013). "Marukobune", the traditional sailings boats in the Lake Biwa region, Japan. Tokyo: Yuzankaku. ISBN 978-4-639-02262-6.
  2. JAZA. "正会員名簿【水族館】" (in Saponeere). Retrieved 2024-02-27.
  3. "法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設". 文化庁. 2024-02-27.
  4. Smith, Robin James. "Lake Biwa Museum home page". Lake Biwa Museum, Japan.