Lake Biwa Museum
| Golle imaaɗe | 20 Yarkomaa 1996 |
|---|---|
| Lesdi | Japan |
| Nder laamoore | Kusatsu |
| Located in or next to body of water | Lake Biwa |
| Annditirɗum | Karasuma Peninsula |
| Jonde kwa'odineto | 35°4′27″N 135°56′6″E |
| Memba en | Japanese Association of Museums, Japanese Council of Science Museums |
| Main subject | Lake Biwa |
| Architect | Nikken Sekkei |
| Date of official opening | 20 Yarkomaa 1996 |
| Street address | 滋賀県草津市下物町1091 |
| Postal code | 525-0001 |
| Laawol ngol laamu anndani | https://www.biwahaku.jp/, https://www.biwahaku.jp/english/ |
| Ground level 360 degree view URL | https://www.biwahaku.jp/exhibition/explanation.html |
| Online catalog URL | https://www.biwahaku.jp/study/collection.html |

Lake Biwa Museum
Ayaare
Ngewte
Jaangugo
Edit source
Yiylo daartol
Kujeji huwugo
Gila Wikipedia, ansikoklopedia mo alaa kaalis
Lake Biwa Museum
琵琶湖too
Kartal
Wikimedia | © OpenStreet
Sosaa ko e hitaande 1996
Shiga nokku, Japon 1091 Oroshimo, wuro Kusatsu, Prefekteer Shiga 525-0001, JAPAN
Koolaaɗo kuuɓal 35,0741388°N 135,93916°E
Yillotooɓe 450 000 (2016) .
Gardiiɗo 1996- Hiroya KAWAABE
2010- Toru SHOOHARA
2019- Keyi-chi-chi-chi
Jaɓɓal transit jamaaje ina woɗɗi JR Kusatsu Station e bus.
Lowre http://www.biwahaku.jp/une/
Musiyum Lake Biwa (琵琶湖博物館, Biwako Hakububusukan ko e Prefecture Siga, Japon. Nde sosaa ko e hitaande 1996. Tiitoonde musee oo ko « jokkondiral hakkunde maayooji e yimɓe » e nde naatnata sifaa e pinal Lake Biwa, maayo ɓurngo mawnude e ɓooyngo to Japon.
Aquarium Lake Biwa ina jeyaa e aquarium ndiyam ɓurɗam mawnude e nder leydi Japon. Kaɓirɗe mawɗe Lake Biwa (biwaensis Silurus) ko maande ɓurnde lollude e nder maayo Biwa.
Replica timmuɗo mo Maruko-bune, laana ndiwoowa leɗɗe gaadanteeje e maayo Biwa, ina woni e exposition e nder musee.
Ko tergal Fedde Japonnaare Zoos e Aquariums (JAZA), aquarium ina jaɓee no feewi e nder suudu safrirdu winnditiiɓe, e nder sariya Muuseum ummoraade e ministeer jaŋde, Pinal, Sport, Ganndal e Karallaagal.
Naatgol LBM
Tank tunnel ina jogii mbaawka ko ina tolnoo e 500 000 liiteer (132 000 gal) ndiyam, kadi ko keso e hitaande 2016.
E nder Galle C, galle keeriiɗo tigi rigi (galle Tomie) ummiima e Hikone City ina hollira, e goonga, ina yahra e duuɓi 1964, ina heen kaɓirɗe kuuraa e geɗe galleeji. Nummol Faandaare musiiba oo mahde jokkondire ɓurɗe moƴƴude hakkunde maayo ngoo e yimɓe e ɓeydude faamde men kuuɓtodinngo maayo Biwa (Karle 1 e nder kuulal ngal Konngol e Njuɓɓudi Lake Biwa, Prefecture Shiga).
Politik golle Teffol Jokkondiral e Sarwiis Hubaru Kaɓirɗe kaɓirɗe Hollugo "Kuule tati" .ngam wonde musium kuuɓtodinngu nguu, ngu mawnata, ina ƴellitoo e sahaa gooto, ina jokkondiri e sifaa e pinal e nder tiitoonde « maayo ngoo e yimɓe ».
Lake Biwa ko maayo keewngo tagoore, ina jokkondiri no feewi e yimɓe, ina haani jogaade sifaa kuuɓtodinɗo, ƴeewtotooɗo jokkondiral hakkunde yimɓe e tagoore. Ko ɗum waɗi, Museum Lake Biwa ina yiɗi wonde musium baawɗo mooftude ganndal e humpitooji ko faati e maayo Biwa e maayooji goɗɗi e marshes ummoraade e miijooji tago e yimɓe fof, e hollirde ngalɗoo ganndal e humpitooji e nder golle mum kollirgol e mbayliigu, tuugiiɗi e wiɗtooji e wiɗtooji e nder tiitoonde "Lakeeji e yimɓe". E jogaade sifaa kuuɓtodinɗo, jiytugol kesol maa waɗe, kadi golle musium maa keɓe ngam rokkude wellitaare nde addanta yimɓe yiɗde yillaade laabi keewɗi. Tuugnaade e wiɗtooji e wiɗtooji baɗɗi faayiida e nder winndere ndee, musium oo ina waawi ɗaminaade jogaade darnde tiiɗnde e nder winndere ndee kala, tawa ina ɓeyda wiɗtooji ngam faamde nokkuuji aduna ɗii, reende keewal nguurndam, e keeriindi pinal.
2. Musiyum baɗɗo noddaango e nder ladde
Musiyum oo ina yiɗi wonde damal ladde ngam wonde nokku ɓuuɓɗo.
Lake Biwa e nokku mum catchment ko ekosistem naftowal e daartol tagoore e yimɓe. Ko fannu teeŋtuɗo e jokkondiral suuɗngal e ko yi’aaka e ko anndaaka. Musium oo maa won nokku ngam yuɓɓinde e huutoraade porogaraamuuji baawɗi wonde nokku naatgol ngam wiɗtooji e gostondiral e nder diiwaan hee. Ɗuum kadi maa njiɗ sosde fartaŋŋeeji ngam yimɓe ɓee mbaawa yiɗde nafooje yimɓe, nguurndam, e diiwaan oo.
1. Muusaa e tiitoonde3. Muusaa ko nokku mbaylaandi
Faandaare sosde musee baawɗo huutoreede ngam waɗde geɗe keewɗe e yimɓe heewɓe, e ɗo ɓe mbaawi jokkondirde e koye maɓɓe.
Musium oo ina foti wonde nokku ɗo renndo ngoo e annduɓe fof mbaawi heɓde e humpitaade e humpitaade kollirɗe, golle mbaylaandi e golle, golle wiɗto e wiɗtooji ekn, e nokku ngam janngude e hawrude e woɗɓe. Ngam ƴellitde kawral e ko anndaaka e ganndal, e wonde nokku ɗo yimɓe heewɓe mbaawi naatde heen.
Yiɗde
Galle A: Daartol geɗe leydi
Galle B: Taariindi neɗɗo e folklore
Galle C: Geɗe weeyo e ekkoloji
Yiytu suudu sukaaɓe
Kollitgol keeringol
Kollitooje yaasi
Aquarium
Galleeji
Yaasi
- ↑ Makino, Kumi (2013). "Marukobune", the traditional sailings boats in the Lake Biwa region, Japan. Tokyo: Yuzankaku. ISBN 978-4-639-02262-6.
- ↑ JAZA. "正会員名簿【水族館】" (in Saponeere). Retrieved 2024-02-27.
- ↑ "法律上の位置付けがある登録博物館・指定施設". 文化庁. 2024-02-27.
- ↑ Smith, Robin James. "Lake Biwa Museum home page". Lake Biwa Museum, Japan.