Lazarus Edward Nnanyelu Ekwueme
Lazarus Edward Nnanyelu Ekwueme // R (jibinaa ko ñalnde 28 lewru Yarkomaa 1936), ko ganndo ko faati e jimɗi, ko jimoowo, ko ganndo, ko fijoowo.[1] O jeyaa ko e jannginooɓe artuɓe e nder leydi Najeriya kadi ko binndoowo keewɗo. Ko o ganndo binnduɗo binndanɗe e defte keewɗe ko fayti e gaaci haa teeŋti e darnde gaaci e nder nguurndam Afriknaaɓe e Afriknaaɓe wonɓe e diiwaan. Ko kanko woni laamɗo aadaaji Laamu Oko.[2]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lazaar Ekwueme jibinaa ko to Oko, e nder diiwaan Anambra. O janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Umuahia ngam jaŋde hakkundeere e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal of Music, to Londres, ɗo o janngi ko fayti e jimɗi, o woni ko e gardagol Gordon Jacob.[3] To London, o dañii dipolomaaji 10 e nder jimɗi, haala e daartol kadi o heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham[citation needed]. E hitaande 1962, o heɓi dipolomaaji jannginoowo karallaagal, Licentiate to duɗal jaaɓi haaɗtirde Guildhall.
Nde o janngata to Angalteer, o jaɓɓiima e nder dingiral, o woniino kadi fiyoowo e won e filmuuji Afrik ɗi Serwis Afriknaajo mo Sosiyetee Angalteer yaltini. O ummi leydi Angalteer e hitaande 1964, o arti leydi Najeriya, o woni ɗoon e golle jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, Nsukka. Ko o jannginoowo ko faati e jimɗi, teori, daartol, jimɗi e njuɓɓudi, o woniino tergal teeŋtungal e nder departemaa jimɗi Naajeeriya pioneer to Nsukka, ko kañum woni ardiiɗo rokkude dipolomaaji jimɗi e nder leydi ndi. O hokki kadi hakkille no feewi e jimɗi koral, o yuɓɓini fedde koral to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nigeria, fedde janngooɓe jananɓe e nokkuuji ɗi mbaɗata jimɗi ko juuti e nder Nsukka.[4]
E hitaande 1966, o yahi caggal leydi ngam heɓde dipolom makko toowɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yale to bannge ganndal (théorie musicale). O jannginii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e duɗe goɗɗe seeɗa to Amerik. Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yale, o sosi fedde wiyeteende New Haven. E hitaande 1974, o arti to leydi Najeriya, oo sahaa, o rokkaama golle jannginoowo e juuɗe Jacob Ade Ajayi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, kadi o toɗɗaa ko wiɗtoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde pinal. Ko nde o woni to Lagos, o sosi fedde wiyeteende « Laz Ekwueme National Chorale » nde wonnoo ko fedde wiyeteende « Chorale » Afriknaaɓe horsinnde no feewi. Overtime e humpito e nder jarribooji jimɗi, o wonti gooto e seeɗa e jimɗi Naajeeriya puɗɗiiɗi waɗde sinkretism jimɗi baɗɗi faayiida e golle koral Afrik huutortooɗe mbaadiiji e karallaagal hirnaange e batte mum ina addana en weltaare mawnde e nder Afriknaaɓe e caɗeele seeɗa walla distortion e yettinde words meaning of the jimɗi.[5] Ngam tiiɗnaare maako nder fijirde e ardungal gimi, o waɗaama ardiiɗo kawtal lesdi Naajeeriya haa juulde Black Arts, Festac 77.[6]
Ko o ganndo jimɗi, o ƴeewtindiima jimɗi e jimɗi Afrik ceertuɗi e nder yoga e jimɗi aduna keso e jimɗi Amerik, tiitoonde jeyaande e toɓɓe daande golle makko wiɗto. Ko o wiɗtiyanke, o waɗii heen sahaaji ngam janngude no jimɗi Afriknaaɓe, Kariibinaaɓe e Afriknaaɓe Ameriknaaɓe mbaɗiri. O teskiima nanondiral e laabi ɗi Afriknaaɓe Ameriknaaɓe to Louisiana e Afriknaaɓe to Dahomey njimata jimɗi. Kadi, nafoore e gollal jimɗi e nder kewuuji kardinal e nder nguurndam Afriknaaɓe e wonɓe e diaspora ko huunde nde ɓuri heewde e golle makko wiɗtooji.[7]
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ekwueme ko miñiiko gorko gonnooɗo cukko hooreejo leydi Najeriya biyeteeɗo Alex Ekwueme.[1]
Golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Defte e binndanɗe
Teasers: Yimre, tinndi, e punndi, 1993
Heblo koorɗi e ardaade koorɗi wonande Afriknaaɓe. Hitaande 1993
Binndanɗe ko faati e miijo jimɗi Afrik, 2004
Koorɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]"Missa Afriknaajo"
"Jemma haa Baytilaama" (1963)
"Konseruuji piyanɗe e nder Re" (1962)
"Rapsodi Nijeriya"
"Hombe" (Jimol Keña) (1968)
"Reento" (Ruuhu Negro)
"Zidata Mo Nso nke Gi"
"Nwa n'akwa akwa" (1972)
"Elimeli" (1979)
"Nne n’eku nwa"
"Obi Dimkpa" (1980)
"Ote nkwu".
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Olawoyin, Oladeinde (20 noowammbar 2017). "Gonnooɗo cukko hooreejo leydi, hono Alex Ekwueme, maayii". Waktuuji Naajeeriya.
- Adeoye, Gbenro (23 février 2020). "Baaba ina waawi jooɗaade jamma fof ina waɗa jimɗi – ɓiy Prof Laz Ekwueme". Jaayɗe Punch. Keɓtinaama ñalnde 21 feebariyee 2021.
- Adekunle, Edwina (13 février 2016). "Porfesoor Laazaar EN Ekwueme". internet. Keɓtinaama ñalnde 29 lewru Mbooy 2020.
- "Jokkondira e Prof. Lazarus Edward Nnanyelu Ekwueme. O anndiraa ko Laz Ekwueme, ganndo jimɗi, jimoowo, ganndo e fijoowo". Kartal Ardorde. 20 lewru juko 2022. Ƴeewtaa ko 9 ut 2022.
- Lesli R. Sonders; Joy Nwosu Lo-Bamijoko, "Jeewte ko fayti e jimɗi Afrik", Jaaynde jannginooɓe jimɗi, Vol. 71, limngal 9, lewru mee 1985.
- Ciimtol Prof Ekwueme, NNMA.
- Lazarus E. N. Ekwueme, "Jogagol Afrik-Muusik e nder Aduna Keso", Yiyngo ɓaleejo e nder Muusik,