Leïla Slimani
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Morooku, Farayse |
| Inditirde | Leïla Slimani |
| Innde | Leïla |
| Innde ɓesngu | Slimani |
| Ɗuubi daygo | 3 Yarkomaa 1981 |
| Ɗoforde | Rabat |
| Father | Othman Slimani |
| Wolde | Faransinkoore |
| Writing language | Faransinkoore |
| Sana'aji | novelist, journalist, writer |
| Field of work | belletristic literature, journalism |
| Employer | Jeune Afrique |
| Janngi to | Sciences Po, ESCP Business School, Cours Florent, Lycée Descartes, Lycée Fénelon, Paris |
| Start of work period | 2018 |
| Magnum opus | The Country of Others, Chanson douce |
| Genre | essay |
Leïla Slimani (jibinaa ko 3 oktoobar 1981 ) ko winndiyanke e jaayndiyanke Faraysenaajo-Maruknaajo . Ko o dipolomaat Faraysenaajo kadi e nder golle makko, ko kanko woni gardiiɗo hooreejo leydi Farayse biyeteeɗo Emmanuel Macron to Fedde Adunaare Farayse . E hitaande 2016, o heɓi njeenaari mawndi sabu deftere makko wiyeteende Chanson douce.[1]
Ngendam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Neene Slimani biyeteeɗo Anne Dhobb (jibinaa ko Ruetsch; 1921-2016) mawni ko to Alsace . E hitaande 1944, o hawri e jom suudu makko garoowo biyeteeɗo Lakhdar Dhobb, kolonel Maroknaajo e nder konu koloñaal Farayse, e sahaa ndimaagu Farayse. Caggal wolde o rewi e makko o arti Maruk, ɓe ngoni to Meknes . Deftere Anne Dhobb nde o winndi e nguurndam makko yalti ko e hitaande 2003 ; ko kanko woni binndoowo gadano e nder galle hee. Ɓiyiiko debbo (yumma Slimani) ko Béatrice-Najat Dhobb-Slimani, ganndo ko faati e noppi, resndi Osmaan Slimani, ganndo faggudu Maroknaajo jannguɗo Farayse . Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe rewɓe tato; Leïla Slimani ko hakkundeejo.
Leïla jibinaa ko Rabat ñalnde 3 oktoobar 1981 ; o mawni ko e galle liberal, haaloowo Farayse, o naati duɗe Farayse. Ruppitgol teeŋtungol e cukaagu Slimani waɗii e hitaande 1993 nde baaba mum naatnaa e fenaande e fenaande kaalis, o riiwaa e jappeere makko hooreejo Banke CIH (caggal ɗuum o woppitaa e dow laabi. ).
Slimani ummiima Maruk ina yahra e duuɓi 17, o fayi Pari ngam janngude ganndal politik e ganndal jaayndeeji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sciences Po e ESCP Orop . Caggal nde o heɓi bak makko, o miijii e sahaa gooto golle fijirde, o timmini jaŋde fijirde, o feeñi e geɗe ballitooje e nder filmuuji ɗiɗi. O resi jom suudu makko, banke Pari, biyeteeɗo Antoine d’Engremont, mo o adii yiytude e hitaande 2005, ñalnde 24 abriil 2008, o fuɗɗii golle jaayndiyanke to jaaynde wiyeteende Jeune Afrique e lewru oktoobar ndeen hitaande. Golle ɗee ina ɗaɓɓi yah-ngartaa keewɗo. Caggal nde ɓiyiiko jibinaa e hitaande 2011, o nanngaa to Tuunus nde o woni e haalde ko fayti e “ Printemps Arab”, o felliti woppude golle makko to Jeune Afrique ngam jokkude golle makko e dow ballal makko, o winnda deftere e nokku makko. Deftere ndee noon, bayyinooɓe ɓee njaɓaani. E hitaande 2013, Slimani ƴettii yeewtere binndol nde Jean-Marie Laclavetine, winndiyanke e bayyinoowo to Gallimard . O ƴetti nafoore e binndol Slimani, o walli ɗum e moƴƴinde binndol mum ; e hitaande 2014, Slimani yaltini deftere mum adannde wiyeteende Dans le jardin de l’ogre (« E nder jarne Ogre » - e firo Engele, « Adèle ») e Gallimard. Deftere ndee yahri no feewi e ƴeewooɓe Farayse, heɓi njeenaari binndol La Mamounia to Maruk. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum o rewi e filmo psychologique thriller Chanson douce, mo o dañi Prix Goncourt, o wayli mo hoodere binndol to Farayse, o anndini mo e yimɓe winndere ndee kadi. E hitaande 2017, ɓiyiiko ɗiɗaɓo, ɓiɗɗo debbo jibinaa.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 6 noowammbar 2017 hooreejo leydi Farayse, hono Emmanuel Macron, toɗɗii Leila Slimani yo won gardiiɗo mum keeriiɗo to Fedde Adunaare Farayse .
Fewre
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Adèle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Deftere Slimani adannde wiyeteende Dans le jardin de l'ogre, yaltunde e ɗemngal Engele ina wiyee Adèle, ina haala daartol debbo gooto mo alaa ɗo haaɗi e nguurndam mum sabu mboros mum . Slimani heɓi miijo ngam daartol mum caggal nde yiyi Dominik Strauss-Kahn ina ƴellitoo kabaruuji. Deftere ndee yahri no feewi e ƴeewooɓe Farayse ; to Maruk nde heɓi njeenaari binndol wiyeteende La Mamounia.

Chanson douce (lit. "jimol belngol") ko daartol warngooji ɗiɗi sukaaɓe ɗiɗo tokosɓe e juuɗe nanndo maɓɓe, ko ɗum jibini warngo nanndo sukaaɓe Krim to Manhattan e hitaande 2012 . Deftere ndee fuɗɗorii ko caggal warngo ngoo ɗoon e ɗoon e doggol udditgol "Ɓiɗɗo oo maayii", , caggal ɗuum ina siftina jibnaaɓe ɓee, jom suudu Parinaaɓe liberal, toowɗo hakkundeejo, kam e nanndo maɓɓe, mo faggudu e hakkille mum ina ŋakkiraa. Slimani inniri nanndo oo Louise innde Louise Woodward, au pair Angalteernaajo to Amerik, ñaawaaɗo warngo ngo o yiɗaa, ngo o wonnoo e toppitagol makko. Deftere ndee jaɓɓaama no feewi e juuɗe ƴeewooɓe Farayse. Nde yaawi wontude deftere ɓurnde soodde, nde waɗi ko ina tolnoo e 76 000 ekkol e nder lebbi tati hay so tawii ko adii nde deftere ndee rokketee njeenaari Prix Goncourt e hitaande 2016. Caggal ɗuum nde wonti deftere ɓurnde janngeede e Farayse e ndeen hitaande nde ko ina tolnoo e 450 000 ekkol njaltinaa ; e darorɗe hitaande 2017 fotde 600 000 ekkol njeeyaama to Farayse. Nde firtaama e ɗemɗe 18, 17 goɗɗe ina njogori arde ; firo Engele (Sam Taylor) deftere makko yalti ko e hitaande 2018 e innde The Perfect Nanny to Amerik e innde Lullaby to Angalteer. E hitaande 2019, Lullaby heɓi njeenaari deftere Angalteer e nder cate "Deftere adannde hitaande ndee".
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Fiction Début of the Year". The British Book Awards. 2019. Retrieved 12 April 2021. "" Le pays des autres " de Leïla Slimani : un Maroc amer". Fnac. Retrieved 11 March 2020. Kaufmann, Sylvie (13 September 2017). "A Toxic Mix: Sex, Religion and Hypocrisy". The New York Times. Retrieved 3 April 2018. "La baie de Dakhla...: Mot de l'éditeur". Fnac. Retrieved 11 March 2020