Lenka Çuko
Lenka Çuko (jibinaa ko ñalnde 8 sulyee 1938) ko Albaninaajo gonnooɗo dawriyanke lannda Golle Albani (PPSh).
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Çuko jibinaa ko to Lushnjë e nder galle mo iwdi mum woni Aromaani.
E hitaande 1970, o toɗɗaa depitee gadano Asaambele ɓesngu nguu (e albaani: Kuvendi Popullor). O woniino tergal parlemaa gila e manndaa jeeɗiɗaɓo haa sappo e go’aɓo legislatif mo joofi e hitaande 1991. Yanti heen, e batu 6ɓo lannda e lewru noowammbar 1971, o suɓaama tergal Goomu Catal (CC) PPSh, ɗum waɗi ɗum gooto e... terɗe rewɓe seeɗa e ndee ɓanndu.[1][2] Yanti heen, o golliima duuɓi keewɗi e nder Sekereteer 1 PPSh to diiwaan Lushnjë.
E nder batu 7ɓo lannda Labour e lewru noowammbar 1976, o suɓaama kanndidaa e nder Politburo lannda kaa. Ko kanko woni debbo gadano e nder politburo gila nde Liri Belishova woppitaa e lewru suwee 1960. Rewɓe ina mbaɗi fotde 20% e Goomu Catal Lannda e hitaande 1981.[3]
E batu 8ɓo lannda Labour e lewru noowammbar 1981, o lomtii tergal Politburo lannda Labour, o woni e ndeeɗoo fedde toownde laamu lannda haa e lewru desaambar 1990. Ñalnde 25 lewru bowte 1983, o woni kadi koolaaɗo kuuɓal Goomu Catal e lannda oo kadi o huutoriima ngal gollal haa lewru desaambar 1990. Ko kanko woni binndoowo Goomu hakkundeejo, ko kanko woni kalfinaaɗo yuɓɓo lannda kaa.[4]
E hitaande 1993, ñaawirdu keeriiɗo waɗaama e dow Çuko, e yimɓe njeenayo woɗɓe wonnooɓe mawɓe lannda oo : Muho Asllani, Besnik Bekteshi, Foto Çami, Hajredin Çeliku, Vangjel Çërrava, Llambi Gegprifti, Qirjako Mihali, e, Ɓe tuumaama ko "naatgol kaalis".[5] Ñaawirde ndee (to Tirana) rokkii ɗeeɗoo kuule : Mihali e Gegprifti duuɓi jeetati, Miska e Çuko gooto fof duuɓi jeeɗiɗi, Çami e Çeliku e Bekteshi duuɓi jeegom, e Çërrava e Murra e Asllani duuɓi joy.[6][7]
E lewru sulyee 1996, ñaawoore woɗnde ngam « bonanndeeji baɗeteeɗi e neɗɗaagu » waɗaama e dow Çuko, Llambi Gegprifti, e Irakli Vero e woɗɓe, kamɓe fof ko ɓe jagge toowɗe, ɓe ngonnoo ko binndoowo gadano e nder juɓɓule laamu nokkuuji. E lewru suwee 1996, ñaawirde ndee ñaawi Gegprifti duuɓi 20, Vero duuɓi 16, Çuko duuɓi 15 kasoo. Tuumaaɗo jeegom woɗɓe ɓee kadi keɓii kuuge kasoo hakkunde duuɓi 15 haa 20. Ñaawirde toownde leydi Albani hollitii ɗeen kuule e lewru noowammbar 1996.[8] Kamɓe fof ɓe njaltinaama ko juuti caggal jiiɓru 1997.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]1920–2005, Parlemaa leydi Albani, Tirana 2005
"Emansipaasiyoŋ rewɓe e peeje ƴellitaare e nder Albani", e nder: Yontere faggudu e politik, lewru mee 1992
Teresa Rakowska-Harmstone (1984), Kominist e nder Orop fuɗnaange, Bloomington : Duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana. Pr., p. 227, ISBN 9780719017056, OCLC 240049322
Louis Zanga: Waylo laamu mawngo to Albani (13 feebariyee 1989) Ɓoornugol 8 suwee 2012 to archive.today
UA 435/93 – Albani : ko faati e sariya : Muho Asllani, Besnik Bekteshi, Foto Cami, Hajredin Celiku, Vangjel Cerrava, Lenka Cuko , Llambi Gegprifti, Qirjako Mihali, Pali Miska, Prokop Murra
Fred Abrahams: Hakkeeji aadee e nder Albani caggal kominist, Fedde toppitiinde hakkeeji aadee/Helsinki, S. 36, ISBN 1564321606, 1996
Kathleen Imholz : Mbele Albani ina waawi taƴde caɗeele ɗee? Ñaawooje 1993–94 ɗe wonnooɓe mawɓe kominist en njuɓɓinaa ñalnde 6 mee 2014 to masiŋ Wayback
ATA NEWS: Ñaawirde toownde waylaaki kuulal ngam ñaawde warngooji-3 (5 noowammbar 1996)