Lesley akyaa opoku ware
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Gana |
| Innde | Lesley |
| Innde ɓesngu | Opoku |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | physician |
| Field of work | physician |
| Employer | Federation Council |
| Position held | ambassador of Ghana to Russia |
| Janngi to | Royal College of Surgeons, Ireland |
Jaagorgal men ko feewti e cellal, hono Opoku Ware, ko cafroowo, dipolomaat leydi Ganaa. Ko kanko woni ammbasadeer leydi Gana to leydi Riisi . Opoku Ware kadi ina jannginaa ko cafroowo galle. E hitaande 2017, hooreejo leydi Gana toɗɗii mo yo o won ammbasadeer to leydi Riisi. Ko kanko kadi woni ammbasadeer to leyɗeele keewɗe goɗɗe ina jeyaa heen Armeni .
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Otumfuo Opoku Ware II, laamɗo 15ɓo Laamu Ashanti ( Asantehene ) ko ɗum waɗi innde makko, " Oheneba ". Jibnaaɓe makko ɗiɗo ɓee fof ko e laamu Ashanti; ɓe resndi ɗum ko hitaande 1945. Lesley ko ɓiɗɗo debbo ɓurɗo famɗude e Asantehene. O woodi mawɓe, Gifty Opoku Ware maayi hitaande 2018 e Nana Osei Opoku Ware maayi hitaande 2025 . Yumma makko Victoria ina heewnoo sibu rewɓe laamɗo ɓee ngonaano aadaaji baawɗi wonde no yumma laamɗo oo nii ; Victoria wonti laamɗo e baawɗo politik, ina wiyee o walli laamɗo oo heɓde jappeere laamu. [1] [2] Ko o debbo gadano, Victoria ina joginoo golle politik e dipolomasi haa o maayi e hitaande 1996. [1] Baaba Lesley maayi ko e hitaande 1999, ɓiyiiko rondaani tiitoonde ndee. [1]
Opoku Ware heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo to Dublin e hitaande 1981. O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safrooɓe mawɓe e hitaande 2003. (UK)[3]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Opoku Ware waɗi ko ɓuri heewde e nguurndam mum ko to leydi Angalteer. O winnditaama e nder fedde toppitiinde ko fayti e safaara e dental leydi Ganaa e hitaande 2013, o golliima e fedde toppitiinde cellal leydi Ganaa ko juuti hade makko fuɗɗaade ndeeɗoo ɗanngal. Seedantaagal winnderewal ngam ƴellitde turism keɓtinaama e innde leydi ndii ngam ƴellitde turism e nder gollondiral njulaagu, faggudu e neɗɗankaagal.
Nana Akufo-Addo, hooreejo leydi Ganaa, yamiri mo wonde ammbasadeer leydi Ganaa to leydi Riisi ñalnde 12 suwee 2017. Ñalnde 11 abriil 2018, o rokki hooreejo leydi ndii, hono Vladimir Putin, kaayitaaji makko. O woniino haa jooni to Moscow nde o rokki hooreejo leydi Armen Sarkissian kaayitaaji makko to Armeni e lewru Yarkomaa 2019. Caggal ɗuum, e lewru Abriil 2019, o holliti kaayitaaji makko to Moldavi, o hoolkisaama e Tudor Ulianovschi wonde Moldavi ina yiɗi jogaade kaayitaaji goɗɗi jokkondiral.[4]
E lewru suwee 21, o rokkaa kaayitaaji kesi ngam wonde ammbasadeer to Riisi. Hooreejo leydi ndi, Nana Akufo-Addo, semmbiɗini mo kanko e ammbasadeeruuji capanɗe ɗiɗi goɗɗi walla komisinaajo mawɗo ngam wallitde leydi maɓɓe e cellal ɓaawo rafi COVID-19 . As of 2021 , o woniino ammbasadeer to Armeni, Azerbaijaan, Bielorusi, Kasakstaan, Moldavi e Riisi.
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opoku Ware ina jogii ɓiɓɓe njoyo.
Anndinde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Gardiiɗo nokku cafrirɗo Euracare to Accra.
- Hooreejo ƴellitaare wuro Petroni (2012 - 2015). [5]
- Joɗaniɗo leydi Ghana to leydi Riisi.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedroyal - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedTimes 1996 - ↑ "Dr Naa Dordor is Best Health SME provider". Graphic Online. Retrieved 2021-10-16
- ↑ Ankiilu, Masahudu (2019-04-16). "Breaking Barriers in Male-dominated Profession: The Untold Story of Dr Naa Asheley Dordor". African Eye Report. Retrieved 2021-10-16.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:1